Uvodni tekst najnovijeg izdanja Veltvohea, vlasnik i glavni urednik tog švajcarskog magazina Rožer Kepel, posvetio je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, kojeg je juče i ugostio na tribini „Ciriški govor”, opisujući ga kao „čoveka mira” i „graditelja mostova” koji svojom pojavom podseća koliko bogatu šarolikost i fascinirajuću snagu i dalje imaju evropske kulture.
Za Veltvohe je ovih dana u fokusu bila poseta Vučića Cirihu, a Kepel piše da je predsednik Srbije čovek koji ga je impresionirao prilikom razgovora za njegov magazin prošlog leta.
"On pažljivo bira reči. Vučić deluje zamišljeno. Govori tiho u doba u kojem svi viču. Dok drugi skupljaju pesnice, on pruža ruku u prijateljski pozdrav. čovek mira, više intelektualac nego političar, moglo bi se pomisliti da je profesor na Pravnom fakultetu", opisuje ga Kepel.
Dodaje da mu se sviđaju Vučićeva istorijska svesna smirenost, kao i skeptičnost, koju lično smatra „realizmom obeleženim životnim iskustvom”.
Napominje da se Vučić, sa Srbijom, nalazi na eksplozivnim tektonskim linijama podela i na verskim frontovima evropske istorije, uz podsećanje da su Srbi iz herojski branili hrišćanski zapad od nasrtaja muslimana.
Foto: Tanjug
"Imamo posla sa narodom preživelih i umetnika u preživljavanju, pobednika i poraženih, koji se nikada ne predaju i koji su svoj nacionalni osećaj u teškim vremenima pretvorili u otpor. Između istoka i zapada, balansirajući preko klisura i ponora, predsednik pokušava da ne izgubi ravnotežu", Kepelov je utisak.
Primećuje da se ponovo živi u ratno doba, te a „koletktivni zapad”, u koji ubraja i Evropu, a nažalost i ne više potpuno neutralnu svoju zemlju, švajcarsku, sebe uverava da vodi civilizacijski odbrambeni rat protiv „hordi sa istoka sa Putinom, novim Džingis Kanom, na vrhu”.
Sa druge strane, konstatuje da „legije Moskve” sebe vide u odbrambenom ratu protiv zapadne NATO Alijanse, koja „nezasito maršira ka istoku”, iza koje stoji Amerika, „do zuba naoružana idealima, dobrim namerama i svesti univerzalne izabranosti od Boga da od svojih kapija potisne prirodne sile haosa i varvare”.
Iz toga zaključuje da imamo posla sa dva direktno suprostavljena narativa – sa svađom među golubovima, koji, čini se, nisu spremni da poslušaju jedni drugog.
Foto: Tanjug/J. Kulašević
"Možda se može učiti od političara kakav je Vučić šta znači insistirati na utopiji razumevanja, posebno kada velike predatorske sile u ratu za teritorije dovozljavaju da još samo bombe govore", navodi Kepel.
Piše i da Vučića doživljava kao nekoga ko spada u graditelje mostova, koji se bore za razumevanje. Iako to, kako i sam kaže, možda mnogi sa Kosova i Metohije i Vučićevi kritičari vide drugačije, on iskazuje iskren utisak iz više razgovora i diskusija sa ljudima koji mnogo duže poznaju predsednika Srbije.
Pita se i kako dalje sa Rusijom, Kinom, sa svim takozvanim autoritarnim državama, ili autokrajiama ili diktaturama, kako se danas nazivaju. „Kada pogledam kako danas u medijima, sveznajući eksperti za istok i zapad opisuju stanje, nisam siguran da li njihovi ratni izrazi odgovaraju.
Na primer, Timoti Snajder. Istoričar elitnog Univerziteta Jejl opisuje Putina kao diktatora najgore vrste. Mnogi to ponavljaju za njim. Isti taj Snajder, međutim, opisuje demokratski izabranog predsednika SAD Donalda Trampa bez navodnika kao „fašistu”.
Da li je to još nauka? Ili već demagogija? Tramp zasigurno nije fašista. šta to Snajder pravi od Putina?”, poredi Kepel. Upozorava na verovanja u sve propagandističke povike, koji dolaze i sa jedne i sa druge strane, poručujući da bi posebno švajcarci trebalo da sačuvaju hladnu glavu, što, podvlači, ne znači pravdanje Rusije, ni odbacivanje zapada.
"Ali ostajem uveren da smo na ovoj planeti, jedinoj koju imamo, osuđeni na saradnju, na slobodnu trgovinu, na obustavljanje ratova i konflikata, a ne na njihovo širenje", poručuje Kepel.
Trebalo bi, uveren je, da se izbegava da našim rečima i delovanjem druge narode i njihove vlade potpaljujemo, da tamo podstičemo osećanja i politički razvoj koji nam se ne bi svideli. „često smo učestvovali u stvaranju monstruma sa kojima se suočavamo”, naznačio je Kepel.
Zato navodi da je sada važno uklanjanje tih čudovišta, više trezvenosti, činjenica, više poštovanja za druge narode, države i kulture. Podseća da i Biblija uči da „ljubimo neprijatelja”.
"To bismo mogli jednom pokušati. Aleksandar Vučić je intersantan, atipičan političar i državnik, tihi Srbin u glasnom dobu, koji nas podseća koju bogatu šarolikost i fascinirajuću snagu i dalje imaju evropske kulture", zaključio je Kepel svoj uvodnik .
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na tribini "Ciriški govor", u organizaciji magazina Veltvohe, da u svetu, pored svih ratova koji se vode, ima na hiljade otvorenih pitanja za koja je veoma teško naći rešenja. On je dodao da situacija u Ukrajini sve više izmiče kontroli, dok niko ne želi ništa da čuje, ali svi žele da "dobiju rat".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odogovorio je na zahtev Komiteta za zaštitu novinara iz Njujorka da stane u odbranu novinara N1 i Nove koji izveštavaju sa protesta.
Gotovo da ne prođe ni dan a da se na nekom od ustaških portala ne pojavi neka vest o predsedniku Aleksandru Vučiću ili Srbiji, kao destabilizujućem faktoru u regionu ili zemlji koja "voli da sedi na dve stolice".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Osam osoba poginulo je tokom protekle noći u Kijevu, u masovnom ruskom napadu raketama i dronovima, saopštio je šef kijevske gradske vojne administracije Timur Tkačenko, dok je Finska zbog pretnji od ruskih dronova zatvorila deo svog vazdušnog prostora, a Poljska je podigla vojne avione.
Jedan od učesnika blokaderskih aktivnosti objavio je na društvenim mrežama da mu je, posle pešačenja do Kraljeva, nestala eksterna baterija, kao i USB kabl, zbog čega, kako je naveo, ne može da napuni telefon.
U Visočkoj banji, poznatoj kao srpski Tajland, lečenje bolesti poput reume, srčanih problema, kao i kožnih i očnih potpuno je besplatno, a smeštaj u zavisnosti od lokacije može se naći već za samo 1.000 dinara!
Nova naknada za male pošiljke iz zemalja van Evropske unije juče je zvanično stupila na snagu u državama članicama EU. Ova mera ne primenjuje se na Srbiju, pa građani koji naručuju robu na domaće adrese neće plaćati novu naknadu od 3 evra.
Crnogorska policija u Ulcinju podnela je krivičnu prijavu protiv V.A. (29) iz Ulcinja zbog sumnje da je izvršila krivično delo trgovina ljudima na štetu svoje maloletne dece.
Veća grupa tinejdžera napala je noćas oko tri sata posle ponoći četvoricu radnika obezbeđenja bazena na Košutnjaku, jer im nije dozvoljeno da preskaču ogradu i kupaju se u bazenu.
Jako nevreme pogodilo je juče Hrvatsku, a nastavilo se i u toku noći. Vatrogasci sa Cresa morali su da reaguju kada je usled oluje pao bor na kamper i zarobio ljude.
Mladić F. J. (26), koji je juče ranjen u Novom Sadu, trenutno je u stabilnom stanju u KCV, dok policija intenzivno traga za napadačem, a kao glavni motiv ovog vatrenog obračuna navode se neraščišćeni odnosi sa drogom.
Četiri odrasle osobe uhapšene su zbog optužbi da su ugrožavali decu, nakon što je u utorak u kući u selu Hamden na jugu Ohaja, otkriveno 16 dece kojima je bila potrebna medicinska pomoć.
Kina je tokom 2025. godine tajno obučavala ruske vojnike za zaštitu od radiološkog, hemijskog i biološkog zagađenja, a program je navodno odobrio ruski ministar odbrane Andrej Belousov, objavio je Rojters pozivajući se na poverljiva ruska dokumenta i dva evropska zvaničnika.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Ukoliko tražite šta da gledate ovog jula na Netflixu, filmski kritičari preporučuju tri potpuno različita ostvarenja: emotivnu dramu "Sullivan's Crossing", kultni španski hit "La Casa de Papel" i neobičnu animiranu senzaciju "The Amazing Digital Circus".
Promena u hodu psa može da bude mnogo više od običnog znaka starenja. Novo istraživanje pokazuje da upravo ovaj detalj može da ukaže na razvoj demencije.
Kvin Devita (24), osnivačica kompanije za avanturistička putovanja "Outer Current Club", doživela je neprijatno i traumatično iskustvo tokom boravka u Tihom okeanu.
Beograd je bio domaćin jednom od najpoznatijih imena svetske parfemske scene - Jeremy Fragrance, čiji sadržaj o parfemima prati milionska publika širom sveta. U Lilly Drogerie prodavnici u TC Galerija Beograd održan je ekskluzivni događaj povodom predstavljanja njegove saradnje sa domaćim parfemskim brendom Manoard i promocije nove Extrait de Parfum kolekcije.
Tiktokerka Kristina Ljumanović, poznatija kao Zlatnalubenica, ponovo šokira budući da je čašu piva smestila između grudi i tako pokazala da joj ruke uopšte nisu potrebne.
Pevačica Mina Kostić nedavno je napustila psihijatrijsku kliniku "Dr Laza Lazarević", a sada su u osvanule njene prve fotografije i snimci iz porodičnog doma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.