Despotovac je opština i istoimeni grad u istočnoj Srbiji koja se diči vrlo bogatim kulturno - istorijskim nasleđem, prirodnim lepotama i atrakcijama koje upotpunjuju lepotu ovog dela Srbije
Despotovac je smešten u čarobnoj dolini Resave koja se po starosti meri sa najstarijim delovima sveta. Bogata je pećinama koje potiču još iz doba neolita, što dokazuje da je ovaj kraj bio naseljen pre nekoliko hiljada godina.
Prvi put se pominje 1381. godine i to kao selo Voinci u povelji kneza Lazara. 1882. godine u znak sećanja na despota Stefana Lazarevića, Milan Obrenović ovaj grad naziva Despotovac.
Ovaj kraj karakteriše i velika raznovrsnost flore i faune, brojni rečni tokovi, brdsko-planinski predeli, što čini dobru osnovu za razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma.
Beljanica
Predstavlja jednu od najvećih krečnjačkih planina istočne Srbije. Bogata je brojnim rekama i potocima ponornicama. Voda u svim tokovima je čista i može se piti iz vodotoka. Bogata je i velikim brojem pećina: Jelarče, Pionirska pećina, Vlaška pećina, Ivkov ponor, Izviđačka pećina, Velika Atula i najpoznatija Resavska pećina. Lepotu planine Beljanice dopunjuju kanjoni reke Resave i Kločanice.
Foto: wikipedia.org
Padine Beljanice pokrivene su bukovim i hrastovim šumama. U senkama velikih stabala ima dosta pečuraka, naročito vrganja. Brojne su pastirske kolibe, ali stalnih naselja nema. Ova planinska lepotica razdvaja Homolje od Resave, a njen najviši vrh iznosi 1339 metara. Beljanica ljubomorno čuva i jedinu srpsku prašumu, piše "Opanak".
Prašuma Vinatovača
Ispod Kučujskog neba, na 37 hektara, krije se prava oaza netaknutog mira i strogi rezervat prirode pod zaštitom države. U Vinatovači stabla umiru prirodnom smrću, zabranjeno je čak i branje bilja, a za obilazak ovog rezervata potrebna vam je posebna dozvola Zavoda za zaštitu prirode. Zaštitini znak ovog prirodnog blaga istočne Srbije predstavljaju stoletna stabla bukve koja ovde rastu duže od 350 godina.
Impresivnom visinom koja dostiže i do 45 metara i raskošnim zelenim krošnjama, ova stabla Vinatovači daju poseban šarm i lepotu. Pored fascinatnog zelenila “koje odmara oči”, u jedinoj prašumi u Srbiji naići ćete i na raznoliko biljno rastinje i divljač. Ne smemo da zaboravimo ni umirujuće zvuke leve pritoke reke Resave – potok Vinatovac. Njegovo žuborenje i savršeno čist vazduh odvešće vas u neku drugu dimenziju, onu u kojoj je priroda prepuštena samoj sebi.
Resavska pećina
Beljanica i susedne Kučajske planine obiluju pećinama. Od oko 150 pećina desetak je proučeno, a samo Resavska pećna dostupna je posetiocima. Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Nalazii se na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina Glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Divljakovačku pećinu, kako je još zovu, godišnje poseti oko 50.000 ljudi. Ona je prva uređena pećina u Srbiji, sa kojom se posetioci upoznaju preko 30 godina.
Foto: printscreen/youtube
Otkrivena je 1962. godine, a nakon 10 godina ispitivanja i uređivanja otvorena je za posetioce 22. aprila 1972. godine. Ispitano je oko 4500 metara hodnika, prohodna staza za posetioce je duga 800 metara. Pećina se prostire na tri nivoa, a za turističke posete su uređeni samo delovi prva dva. U gornjoj galeriji obilaze se četiri dvorane i u donjoj takođe. Svaka dvorana nosi poseban naziv i tematiku. Unutrašnjost pećine je bogata brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Zbog bogatstva i raznobojnosti nakita Resavsku pećinu zovu još i „Resavska lepotica“.
Manastir Manasija
Jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture, pripada Moravskoj stilskoj grupi. Zadužbina despota Stefana Lazarevića počela je da se zida 1407, a gradnja je okončana 1418. godine. Prevodi i prepisi koji su ovde pravljeni iznedrili su nadaleko čuvenu Resavsku školu. Turcima je Manasija bila trn u oku, pa je razarana i pustošena, ostala je i bez olovnog krova, zbog čega je većina fresaka nepovratno izgubljena.
Foto: Tanjug
Manastirski kompleks predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Prema mišljenju mnogih stručnjaka i utvrđene DNK analize mošti srpskog despota Stefana nalaze se u južnom delu crkve, ispod bele mermerne ploče.
Potes Lisine
Lisine su jedna od najpopularnijih destinacija u ovom delu zemlje, prvenstveno zbog činjenice da se ovde nalaze jedni od najlepših vodopada u Srbiji. Spomenik prirode Lisine od 1995. godine zaštićen je uredbom Vlade Republike Srbije. Ispod planinskog visa Sokolica, najvišeg vrha Beljanice, iz kamena izvire snažno Veliko vrelokoje se pretvara u prelepi vodopad. Put do izvora Velikog Vrela je lepo uređen i ispunjen je mestima za izlete. Tu je, zatim, i atraktivan vodopad – Veliki buk. Nedaleko od ovog vodopada priroda je opštini podarila još jedan – Prskalo.
Foto: printscreen/youtube
Vodopad Lisine
Park maketa
Na izlazu iz Despotovca, na prvom kilometru prema Resavskoj pećini, nalazi se Park Maketa – jedinstvena turistička ponuda ne samo opštine Despotovac već i cele Srbije! Srednjovekovni srpski manastiri izrađeni u razmeri 1:17 u odnosu na objekte u stvarnoj veličini stalna su postavka. Pogledom na makete dobija se savršena predstava srpskih crkava u realnosti i naših tradicionalnih srpskih kuća. Prostire se na površini od 3000 m2. Park je nastao 2008. godine kao delo bivšeg rudara Milenka Ilića. Otvoren je za posetioce u periodu od 15. aprila do 1. novembra od 10 do 18 časova.
Despotovačka banja
Izvor termomineralne vode u Despotovcu uslovio je postanak Despotovačke banje. Despotovačka banja je lečilište vekovne tradicije čija je okolina bila naseljena još u praistorijsko doba. Između dva rata prvi put su objavljeni značajni podaci o ovoj banji, a 1975. godine “Geoinstitut” je uradio kompletnu hemijsku analizu vode.
Po toj analizi reč je o hidrokarbonatno-kalcijsko-magnezijskoj vodi, male mineralizacije (suvi ostatak 310 mg/l) i temperature od 26 stepeni Celzijusove skale. Jedino je povećana koncentracija gvožđa (ukupno 1.4 mg/l). Terapijskim kupanjem i pijenjem banjske vode najbolji rezultati se postižu u lečenju različitih vrsta reumatizma, išijasa, anemije, kožnih bolesti, organa za varenje, katara želuca i kamena i peska u žučnoj kesi. Hotel „Resava“ osnovni je banjski medicinski i turističko-ugostiteljski objekat.
Muzej ugljarstva
Senjski Rudnik, osnovan 1853. godine, najstariji je aktivni rudnik mrkog uglja u Srbiji i predstavlja najstariju očuvanu industrijsku oblast. U periodu od izgradnje železnice 1892. godine, koja je povezala ovaj rudnik uglja sa centralnom Srbijom, do početka II svetskog rata 1941. godine, Senjski Rudnik je bio jedna od najperspektivnijih oblasti u zemlji.
Zgrada centralnog magacina adaptirana je 1980. godine i od tada se koristi kao jedinstveni tehnički muzej ugljarstva u Srbiji, koji prezentuje predmete i istoriju Senjskog Rudnika i drugih srpskih rudnika uglja i rudarskih naselja, od Rimskog perioda do današnjih dana. Stalna postavka Muzeja ugljarstva sastavljena je od zbirki rimskih i srednjevekovnih rudarskih alatki, rudarskih lampi, rudarskog alata i mašina 19. i 20. veka, rudarskih uniformi, umetničkih dela i izuzetne kolekcije originalnih fotografija sa početka 20. veka.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Izjava jednog gledaoca u programu uživo izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama, nakon što je govorio o šutiranju glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića i pozvao se na raniji incident.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Dok blokaderi i deo opozicije u Srbiji godinama ćute na napade koji dolaze iz regiona, hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula ponovo je pokazao šta zaista misli o Srbiji i njenom predsedniku Aleksandru Vučiću.
Direktor Jovine gimnazije prof. dr Radivoje P. Stojković gostovao je u emisiji Info jutro na Informer televiziji i tom prilikom govorio o strašnom linču koji proživljava od strane blokadera, već godinu dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na svečanom delu izborne sednice PUPS-a da država ulaganjem u vojsku čuva svoje nebo i zemlju i da se niko neće drznuti da nas napadne.
U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS) danas je hospitalizovan Siniša Karan, predsednik Republike Srpske, zbog ranije zakazanih pregleda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Anđelko Aćimović, otac devojčice koja je žrtva masakra u OŠ "Vladislav Ribnikar", otkrio je da je ponašanje Vladimira i Miljane Kecmanović tokom poslednjeg suđenja za odgovornost za zločin bilo sramno.
Zemljotres jačine 7,8 stepena Rihterove skale pogodio je danas region Mindanao na jugu Filipina, izazvavši paniku u delovima pacifičkog arhipelaga, pošto su se zgrade urušile, a prijavljeno je najmanje 15 mrtvih i 129 povređenih osoba.
Oružane snage Letonije danas su izdale upozorenje na vazdušnu pretnju za svoje regione koji se graniče sa Rusijom i Belorusijom, pozivajući stanovnike da ostanu u svojim domovima.
Iranski i katarski ministri spoljnih poslova Abas Arakči i Mohamed Al Tani razgovarali su danas o pregovorima Irana i Sjedinjenih Američkih Država i posredničke uloge Katara u tim razgovoraima, saopšteno je danas iz Ministarstva spoljih poslova Katara.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Stručnjak za baštovanstvo Patrik Martin je otkrio koje četiri biljke su idealne za one koji žele uređeno dvorište bez puno rada. Ne samo da olakšavaju održavanje, već i smanjuju potrošnju vode tokom leta.
Sportista Marko Bojković je sinoć objavio niz storija u kojima preti trubaču Dejanu Petroviću i njegovoj ćerki Jovani koju je navodno udario brat MMA borca.
Pevač Hasan Dudić otkrio je kako nije znao da je njegov sin Miki Dudić napustio "Elitu", jer je prethodnih dana bio u bolnici zbog problema sa zdravljem.
Odnos između roditelja i dece često oblikuje životni put, a naše pevačice tokom godina govorile su o teškim porodičnim situacijama, udaljavanju od očeva, ali i bolnim uspomenama koje nose iz detinjstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.