Despotovac je opština i istoimeni grad u istočnoj Srbiji koja se diči vrlo bogatim kulturno - istorijskim nasleđem, prirodnim lepotama i atrakcijama koje upotpunjuju lepotu ovog dela Srbije
Despotovac je smešten u čarobnoj dolini Resave koja se po starosti meri sa najstarijim delovima sveta. Bogata je pećinama koje potiču još iz doba neolita, što dokazuje da je ovaj kraj bio naseljen pre nekoliko hiljada godina.
Prvi put se pominje 1381. godine i to kao selo Voinci u povelji kneza Lazara. 1882. godine u znak sećanja na despota Stefana Lazarevića, Milan Obrenović ovaj grad naziva Despotovac.
Ovaj kraj karakteriše i velika raznovrsnost flore i faune, brojni rečni tokovi, brdsko-planinski predeli, što čini dobru osnovu za razvoj lovnog, ribolovnog i rekreativnog turizma.
Beljanica
Predstavlja jednu od najvećih krečnjačkih planina istočne Srbije. Bogata je brojnim rekama i potocima ponornicama. Voda u svim tokovima je čista i može se piti iz vodotoka. Bogata je i velikim brojem pećina: Jelarče, Pionirska pećina, Vlaška pećina, Ivkov ponor, Izviđačka pećina, Velika Atula i najpoznatija Resavska pećina. Lepotu planine Beljanice dopunjuju kanjoni reke Resave i Kločanice.
Foto: wikipedia.org
Padine Beljanice pokrivene su bukovim i hrastovim šumama. U senkama velikih stabala ima dosta pečuraka, naročito vrganja. Brojne su pastirske kolibe, ali stalnih naselja nema. Ova planinska lepotica razdvaja Homolje od Resave, a njen najviši vrh iznosi 1339 metara. Beljanica ljubomorno čuva i jedinu srpsku prašumu, piše "Opanak".
Prašuma Vinatovača
Ispod Kučujskog neba, na 37 hektara, krije se prava oaza netaknutog mira i strogi rezervat prirode pod zaštitom države. U Vinatovači stabla umiru prirodnom smrću, zabranjeno je čak i branje bilja, a za obilazak ovog rezervata potrebna vam je posebna dozvola Zavoda za zaštitu prirode. Zaštitini znak ovog prirodnog blaga istočne Srbije predstavljaju stoletna stabla bukve koja ovde rastu duže od 350 godina.
Impresivnom visinom koja dostiže i do 45 metara i raskošnim zelenim krošnjama, ova stabla Vinatovači daju poseban šarm i lepotu. Pored fascinatnog zelenila “koje odmara oči”, u jedinoj prašumi u Srbiji naići ćete i na raznoliko biljno rastinje i divljač. Ne smemo da zaboravimo ni umirujuće zvuke leve pritoke reke Resave – potok Vinatovac. Njegovo žuborenje i savršeno čist vazduh odvešće vas u neku drugu dimenziju, onu u kojoj je priroda prepuštena samoj sebi.
Resavska pećina
Beljanica i susedne Kučajske planine obiluju pećinama. Od oko 150 pećina desetak je proučeno, a samo Resavska pećna dostupna je posetiocima. Resavska pećina je zaštićeni spomenik prirode i svrstava se u zaštićeno područje prve kategorije (prirodna dobra nacionalnog značaja). Nalazii se na 20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu Babina Glava, na obodu kraškog polja Divljakovac, kod sela Jelovac. Divljakovačku pećinu, kako je još zovu, godišnje poseti oko 50.000 ljudi. Ona je prva uređena pećina u Srbiji, sa kojom se posetioci upoznaju preko 30 godina.
Foto: printscreen/youtube
Otkrivena je 1962. godine, a nakon 10 godina ispitivanja i uređivanja otvorena je za posetioce 22. aprila 1972. godine. Ispitano je oko 4500 metara hodnika, prohodna staza za posetioce je duga 800 metara. Pećina se prostire na tri nivoa, a za turističke posete su uređeni samo delovi prva dva. U gornjoj galeriji obilaze se četiri dvorane i u donjoj takođe. Svaka dvorana nosi poseban naziv i tematiku. Unutrašnjost pećine je bogata brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima. Zbog bogatstva i raznobojnosti nakita Resavsku pećinu zovu još i „Resavska lepotica“.
Manastir Manasija
Jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture, pripada Moravskoj stilskoj grupi. Zadužbina despota Stefana Lazarevića počela je da se zida 1407, a gradnja je okončana 1418. godine. Prevodi i prepisi koji su ovde pravljeni iznedrili su nadaleko čuvenu Resavsku školu. Turcima je Manasija bila trn u oku, pa je razarana i pustošena, ostala je i bez olovnog krova, zbog čega je većina fresaka nepovratno izgubljena.
Foto: Tanjug
Manastirski kompleks predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Prema mišljenju mnogih stručnjaka i utvrđene DNK analize mošti srpskog despota Stefana nalaze se u južnom delu crkve, ispod bele mermerne ploče.
Potes Lisine
Lisine su jedna od najpopularnijih destinacija u ovom delu zemlje, prvenstveno zbog činjenice da se ovde nalaze jedni od najlepših vodopada u Srbiji. Spomenik prirode Lisine od 1995. godine zaštićen je uredbom Vlade Republike Srbije. Ispod planinskog visa Sokolica, najvišeg vrha Beljanice, iz kamena izvire snažno Veliko vrelokoje se pretvara u prelepi vodopad. Put do izvora Velikog Vrela je lepo uređen i ispunjen je mestima za izlete. Tu je, zatim, i atraktivan vodopad – Veliki buk. Nedaleko od ovog vodopada priroda je opštini podarila još jedan – Prskalo.
Foto: printscreen/youtube
Vodopad Lisine
Park maketa
Na izlazu iz Despotovca, na prvom kilometru prema Resavskoj pećini, nalazi se Park Maketa – jedinstvena turistička ponuda ne samo opštine Despotovac već i cele Srbije! Srednjovekovni srpski manastiri izrađeni u razmeri 1:17 u odnosu na objekte u stvarnoj veličini stalna su postavka. Pogledom na makete dobija se savršena predstava srpskih crkava u realnosti i naših tradicionalnih srpskih kuća. Prostire se na površini od 3000 m2. Park je nastao 2008. godine kao delo bivšeg rudara Milenka Ilića. Otvoren je za posetioce u periodu od 15. aprila do 1. novembra od 10 do 18 časova.
Despotovačka banja
Izvor termomineralne vode u Despotovcu uslovio je postanak Despotovačke banje. Despotovačka banja je lečilište vekovne tradicije čija je okolina bila naseljena još u praistorijsko doba. Između dva rata prvi put su objavljeni značajni podaci o ovoj banji, a 1975. godine “Geoinstitut” je uradio kompletnu hemijsku analizu vode.
Po toj analizi reč je o hidrokarbonatno-kalcijsko-magnezijskoj vodi, male mineralizacije (suvi ostatak 310 mg/l) i temperature od 26 stepeni Celzijusove skale. Jedino je povećana koncentracija gvožđa (ukupno 1.4 mg/l). Terapijskim kupanjem i pijenjem banjske vode najbolji rezultati se postižu u lečenju različitih vrsta reumatizma, išijasa, anemije, kožnih bolesti, organa za varenje, katara želuca i kamena i peska u žučnoj kesi. Hotel „Resava“ osnovni je banjski medicinski i turističko-ugostiteljski objekat.
Muzej ugljarstva
Senjski Rudnik, osnovan 1853. godine, najstariji je aktivni rudnik mrkog uglja u Srbiji i predstavlja najstariju očuvanu industrijsku oblast. U periodu od izgradnje železnice 1892. godine, koja je povezala ovaj rudnik uglja sa centralnom Srbijom, do početka II svetskog rata 1941. godine, Senjski Rudnik je bio jedna od najperspektivnijih oblasti u zemlji.
Zgrada centralnog magacina adaptirana je 1980. godine i od tada se koristi kao jedinstveni tehnički muzej ugljarstva u Srbiji, koji prezentuje predmete i istoriju Senjskog Rudnika i drugih srpskih rudnika uglja i rudarskih naselja, od Rimskog perioda do današnjih dana. Stalna postavka Muzeja ugljarstva sastavljena je od zbirki rimskih i srednjevekovnih rudarskih alatki, rudarskih lampi, rudarskog alata i mašina 19. i 20. veka, rudarskih uniformi, umetničkih dela i izuzetne kolekcije originalnih fotografija sa početka 20. veka.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kruševačko humanitarno društvo baksuza, ugursuza i namćora "Dobra narav", koje postoiji još od pre 92 godine, nastavlja da održava tradiciju i obraduje dobru decu Kruševca odećom za Vrbicu
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je šokantna saznanja o Iliji Srdanoviću, prvom čoveku sa takozvane "studentske liste", čime su sve maske blokadera konačno i u potpunosti pale.
Funkcioner SNS-a Milenko Jovanov žestoko je odgovorio blokaderskom novinaru Slobodanu Georgievu na društvenoj mreži Iks, razmontiravši pokušaje opozicionih medija da izobliče istinu o nasilju i teroru tokom blokada.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, u saradnji sa Službom za borbu protiv droga, uhapsila je N. G. (43) iz Subotice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Jovanu N. (27) osumnjičenom da je 16. septembra u hodniku zgrade u Požeškoj ulici, ispred stana na šestom spratu iz vatrenog oružja koje je neovlašćeno nosio, pokušao da liši života oštećenog D.K.
U Višem sudu u Beogradu u utorak počinje suđenje Slobodanu M. (29) optuženom da je 20. juna prošle godine u okolini Lazarevca na podmukao način ubio Zorana L., a potom njegovo telo isekao na više delova u nameri da prikrije izvršenje krivičnog dela i bacio u Kolubaru.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da se njegova zemlja mora pripremiti za različite bezbednosne scenarije i rekao da Rusija, po njegovom mišljenju, već vodi hibridni rat protiv Poljske.
Mađarski ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanji izjavio je da bi Mađarska mogla da zameni ruski gas alternativnim snabdevanjima u roku od godinu dana.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je danas da je pomorska operacija Evropske unije (EU Aspides) podigla nivo uzbune na svojim brodovima nakon napada jemenskog militantnog pokreta Huti na Saudijsku Arabiju.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Primećujete više dlaka na jastuku, četki ili tokom tuširanja? Iako je povremeno opadanje kose normalno, izraženije proređivanje ponekad može biti povezano i sa nedovoljnim unosom određenih vitamina i minerala.
Fleke i masni tragovi ne znače da je vreme za novi kauč. Uz nekoliko sastojaka koje već imate kod kuće, tapacirani nameštaj možete osvežiti za kratko vreme.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Rijaliti učesnicu Jovanu Tomić Matoru sve češće spajaju sa cimerkom Laurom Prgomet, a sada se oglasila Matorina partnerka Dragana Stojančević koja je dala svoj sud o čitavoj situacji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.