"Vi ste me gospodo, nаterаli dа iznesem glаvu sа srpske zemlje i krenuli u izgnаnstvo, što mi je nаjteže u životu. Pristаo sаm nа to sаmo zаto dа bi sа nаrodom i vojskom podelio nаtežu pаtnju. Ali neću i krunu dа nosim u rаncu kаo konzervu. Nekа je u Prizrenu, grаdu nаše nаjveće slаve, а sаdа nаjveće nesreće...“
Ovim rečima je kralj Petar I Karađorđević "zaledio“ svoje pratioce, tada već regenta , a kasnije kralja Aleksandra i ostale vrhovnike prilikom povlačenja u Prvom svetskom ratu
Bio je novembar 1915. godine, a Prizen je bio i poslednji veći grad pre polaska kralja, vojske i naroda na put preko planinskih vrleti Albanije, kasnije poznatiji i kao albanska golgota.
Foto: wikipedia
U sabornom hramu Svetog Đorđa bila je i poslednja služba, a kralj Petar, omiljeni narodni čika Pera, iako i tada bolestan, prestajao je celu službu.
Prema zapisima u knjizi "Devestopetnaesta“ koju je napisao čuveni Branislav Nušić, kruna je zakopana u Prizenskoj bogosloviji.
- Ispod katedre podignute su daske od poda. Pažljivo, da se ne vidi trag. Bila je noć, da niko ne vidi. Sekretar, kraljev, i pukovnici su se preznojavali. Koliko će, ovde, počivati simbol države. Da li će oni preteći da je vrate svetlosti i slobodi, ili će to učiniti oni koji dolaze posle njih. Kraljević Aleksandar, kome je stari kralj poverio brigu o narodu i državi, čekao je gore, iznad učionice da mu jave kada posao bude gotov... Gotovo je, javili su mu. Minula je ponoć. Vojska i narod sutradan su krenuli. Stari kralj Petar se odupirao da pođe iz Prizrena. Govorio je: "Niko ne može da natera jednog kralja da napusti svoju kraljevinu. Pustite me da umrem na vratima Srbije".
Foto: wikipedia
Posle četiri dana, kralj Petar je ipak pošao i prošao sa vojskom i narodom preko albanskih gudra.
Pored krune, prema predanju, u Prizrenu je ostao i kraljev gvozdeni krevet, a sve do 1990. godine, u vladičanskom dvoru u centru Prizrena, na njemu je spavao tada vladika Raško-prizrenski, a potom Patrijarh srpski Pavle.
Prizrensku bogosloviju posetio princ Tomislav Karađorđević
Prizrensku bogosloviju je sredinom devedesetih posetio unuk kralja Petra, princ Tomislav Karađorđević, kome su tadašnji rektor Milutin Timotijević, profesori i učenici bogoslovije ukazali veliko poštovanje. Princ je bio ponosan što se nalazi na jednom istorijskom mestu, na kome je, pored ostalog, sačuvana i kruna kojom je krunisan njegov deda.
U novijoj srpskoj istoriji, kraljevskom krunom je krunisan samo kralj Petar I Karađorđević, a to je i jedina sačuvana kruna srpskih vladara, koja se danas nalazi u Istorijskom muzeju Srbije. One nemanjičke nestale su za vreme viševekovne vlasti Otomanske imperije, a kako su izgledale može se videti samo na freskama u srednjevekovnim crkvama pri manastirima.
Kruna izlivena od Karađorđevog topa
Kruna je izlivena od bronze sa ručke Karađorđevog topa, zaplenjenog od Turaka u Prvom srpskom ustanku. Osim bronze, kruna ima pozlatu, emajl i sintetičko drago kamenje. Kralj Petar je tražio da se kruna izlije od Karađorđevog topa, sa ciljem da se uspostavi veze između simbola državnosti i oruđa kojim je ta državnost stečena, dok je sam materijal ukazivao na skromne, seljačko-vojničke korene dinastije.
Foto: Wikipedia
Naslednici kralja Petra I, kraljevi Aleksandar I i Petar II, nisu krunisani prilikom stupanja na presto, već su po automatizmu, proisteklom iz prava o nasleđivanju, samo preuzeli insignije kralja.
Foto: Prizrenska bogoslovija
Osim u vreme Prvog svetskog rata, kada se tri godine nalazila u Prizrenskoj bogosloviji, kruna je do 1941. bila izložena u Dvorskoj kapeli Kraljevskog dvora Karađorđevića u Beogradu. Posle Drugog svetskog rata nalazila se najpre u Narodnom muzeju u Beogradu, potom u Muzeju Prvog srpskog ustanka da bi dugo stajala u depou Narodne banke Srbije. Od 2005. godine se nalazi u vlasništvu Istorijskog muzeja.
Topola – Oplenac – brdo na čijim padinama leži varoš Topola, ime je dobilo po krivim stablima koja su na njemu rasla a koristila su se za oplen, deo seoskih zaprežnih kola
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Topola – Oplenac – brdo na čijim padinama leži varoš Topola, ime je dobilo po krivim stablima koja su na njemu rasla a koristila su se za oplen, deo seoskih zaprežnih kola
Za svega mesec dana, vlasti u Podgorici izvele su nezapamćeni udarac i brutalno zabili tri noža u leđa Srbiji i čitavom srpskom narodu! Najpre su sramno izmenili Ustav i ponovo odbili da srpskom jeziku daju status službenog, potom su bezobzirno blokirali inicijativu za povlačenje lažnog priznanja takozvanog Kosova, a kruna bezumlja usledila je kada su sa okorelim ustašama slavili zločinačku "Oluju" i etničko čišćenje Srba!
Ideolog kragujevačkih blokadera i profesor Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu Miladin Stefanović, u "specifičnom" psihičkom stanju, najprizemnije je vređao aktivistkinje Srpske napredne stranke.
Novi talas bezumlja, autošovinizma i brutalnog vređanja sopstvenog naroda ponovo je zapalio društvene mreže, a glavni akter je blokaderski glumac Tihomir Stanić.
Snimak mladića koji se, nakon teškog pada sa motora i borbe za život, oglasio iz bolničkog kreveta rečima “Srbija pobeđuje!”, izazvao je snažne reakcije na društvenim mrežama.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostio je večeras predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je doputovao u svoju prvu zvaničnu posetu našoj zemlji otkako se nalazi na čelu ukrajinske države.
Mladić u zatvoru Bilice u Hrvatskoj prijavio je da je više puta silovan, a slučaj je uzburkao javnost zbog sumnji na zataškavanje. Počinilac je navodno višestruki povratnik, poznat po sličnim zločinima, uključujući i napad na drugog zatvorenika pre deset godina.
Policija u Kruševcu uhapsila je D. S. (65) iz Batočine zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, nakon što je u njegovom automobilu pronađena veća količina materije za koju se sumnja da je marihuana.
Prošle su 34 godine od izvršenja poslednje smrtne kazne u Srbiji, a 24 od njenog ukidanja, ali u javnosti sve češće se zbog svirepih zločina traži se da se ona ponovo uvede.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Zaboravite na zahtevne poze, "ležeći policajac" sve češće se pominje kao jednostavna opcija koja privlači pažnju zbog udobnosti i opuštenog pristupa intimnosti.
Pakovanje kofera ne mora da bude stresno. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete poneti sve što vam je potrebno, uštedeti prostor i izbeći pretrpan prtljag.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Kompozitor Milutin Popović Zahar otvoreno je govorio o karijeri Aleksandre Prijović, njenom odnosu sa Lepom Brenom, ali i o izdaji koju je, kako tvrdi, doživeo od jedne od najvećih jugoslovenskih zvezda.
Dača Virijević bez dlake na jeziku raskrinkao je bivše cimere. On je oštro osudio Anitu i Luku, izneo šokantne tvrdnje da Asmin ne voli svoju ćerku Noru, te otkrio da pojedini učesnici već preklinju produkciju za ulazak u narednu sezonu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.