SKRIVENI DRAGULJ SRBIJE! Ovaj grad je raj na zemlji za ljubitelje istorije
Podeli vest
Iako ne biste očekivali, posetom Loznice imaćete priliku da uživate u nesvakidašnjem "času iz nacionalne istorije" kao i u mnogim prirodnim lepotama koje ovaj grad pruža.
Smeštena u zapadnom delu Srbije, u podnožju planine Gučevo, na desnoj obali reke Drine i u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, Loznica je oduvek bila centar ovog dela Podrinja, mesto gde su se "lomila koplja" mnogih vojski. Ona je postala simbol bitaka koje su odlučivale sudbine carstava.
Knez Lazar je sa svojom suprugom Milicom imao osmoro dece, pet ćerki i tri sina, a srednji sin Vuk nije ostao zapamćen u istoriji Srbije zbog svađe sa rođenim bratom.
19.03.2023
10:05
Tragovi tih davnih dana rasuti su po celom lozničkom kraju koji pravi neotkriveni biser srpske istorije koji krije mnogo interesantnih lokacija i neverovatnih priča.
Sećanje na prvu savezničku pobedu u Velikom ratu
Tekeriš je malo selo na obroncima Cera, na oko 30 kilometara od centra Loznice. Prema popisu iz 2011. u njemu je živelo manje od 300 stanovnika. Pa ipak, ono se zlatnim slovima upisalo u udžbenike srpske istorije, jer se upravo u njemu odigrao odlučujući boj tokom Cerske bitke – prve savezničke pobede u Velikom ratu.
Cerska bitka vodila se između 15. i 24. avgusta 1914. za kontrolu nekoliko gradića i sela u okolini istoimene planine, kao i za kontrolu Šapca. Zahvaljujući taktici Stepe Stepanovića koji je upravo zbog zasluga u ovoj bici dobio čin vojvode, Srbija je uspela da odbije napad, a zatim sa svoje teritorije, nazad preko Drine, otera vojsku daleko nadmoćnije Austrougarske.
Foto: printskrin/youtube.com
Spomen-kosturnica posvećena palim junacima na Ceru
O ovoj pobedi u danima koji su usledili, širom Evrope, pisali su i novinari, i književnici i vojnici… Ipak, možda najveća pohvala junaštva i hrabrosti srpskog naroda došla je upravo sa neprijateljske strane.
- Sjajni su momci ovi Srbi, oni umeju da brane svoju zemlju. Tek u Srbiji 1914. shvatio sam da je ljubav prema slobodi malih naroda jača sila od nasilja velikih i moćnih. Tek ovde sam shvatio da neumitna sila-volja savlađuje sve, a da je slabost sile u tome što veruje u silu – zapisao je Egon Ervin Kiš, pisac i austrougarski vojnik.
U znak sećanja na ove slavne i strašne dane u centru Tekeriša je podignuta spomen-kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci poginulih srpskih vojnika. Otkrivena je na Vidovdan, 28. juna 1928. godine. Visoka 10 metara zamišljena je u formi stene na čijem vrhu stoji orao raširenih krila koji u kljunu drži lovorov venac, i natpisom „Vaša dela su besmrtna“.
Mesto "bitke iznad oblaka"
Zbog slave koja, s pravom, pripada Cerskoj bici, jedan drugi sukob Austrougarske i Srbije s početka Prvog svetskog rata koji je vođen u ovom kraju, uglavnom je zaboravljen. Bitka na Gučevu odigrala se u sklopu bitke na Drini u jesen 1914. i jedna je od prvih rovovskih bitaka u Prvom svetskom ratu.
Američki novinar Edvard Rajan zapisao je da su ušančeni, srpski i austrougarski vojnici bili toliko blizu jedni drugima da je rovove odvajalo jedva 18 metara. Na pojedinim mestima taj razmak bio je manji i od deset metara.
Uz velike gubitke, srpska vojska je na ovom mestu uspela da parališe austrougarske trupe i drži ih zaustavljene skoro dva meseca. Zbog planinskog terena i visine na kojoj se sukob odigrao, narod je Gučevsku bitku prozvao "bitka iznad oblaka".
Danas, na mestu odakle se pruža spektakularan pogled na Loznicu i čitav kraj, stoji Spomen kosturnica u kojoj su večni mir našli srpski i austrougarski ratnici izginuli na ovom prostoru 1914.godine.
Foto: printskrin/youtube.com
Spomenik Gučevo
Grobnicu u obliku piramide visoku skoro 17 metara počeli su da grade okupatori. Jednom kada je došla sloboda, pokazujući da su u smrti svi jednaki, Udruženje rezervnih oficira i ratnika u nju je položilo 3200 ostataka srpskih ratnika rasutih po Gučevu i okolini, ali i austrougarskih vojnika izginulih ovde i na okolnim položajima.
Spomenik je završen 1929. i osvećen 1930.godine. Na njemu su i danas vidljive Njegoševe reči: "Blago onom ko dovjeka živi, imao se rašta i roditi".
Legendarni Tršić
Još jedno lozničko selo koje se upisalo u istoriju. Tršić je rodno mesto Vuka Stefanovića Karadžića koje danas mogu svi da posete i uživaju u jedinstvenom muzeju na otvorenom i prirodi raskošne lepote.
- Ja sam se u Srbiji rodio i uzrastao i zato mi se čini da na svijetu nema ljepše zemlje od Srbije niti ljepšeg mesta od Tršića – pisao je Vuk o Tršiću.
Foto: printskrin/youtube.com
Napis na ulazu u Tršić
Za Tršić ste sigurno čuli jer se u njemu se nalazi Muzej jezika i pisma, Saborište, crkva brvnara Svetog Arhangela Mihaila kao i vajati u kojima su predstavljeni stari zanat. To je lokacija održavanja Vukovog sabora i mesto koje je godišnje posete hiljade đaka.
Pa ipak, prava "zvezda" ovog mesta krije se malo dalje.
Jer, šetajući kraj rečice Žeravije, kroz hladovitu šumu i prateći putokaze sa najlepšim narodnim izrekama, stići ćete do nekadašnjeg Vukovog imanja na kome se nalazi spomen-kuća posvećena ovom reformatoru srpskog jezika i pisma.
Iako prvobitna rodna kuća nije odolela zubu vremena i mnogobrojnim uništavanjima koja su u prošlosti zadesila ovaj kraj, i ona koja danas postoji na imanju vredna je pomena. U njoj možete videti način života ljudi na početku 19. veka, a tu je i nezaobilazno ognjište, mesto oko kog se u prošlosti vazda okupljala cela porodica.
Foto: printskrin/youtube.com
Kuća u kojoj se rodio Vuk Stefanović Karadžić
Uz spomen-kuću je formirano dvorište. A i u njemu - kao da je vreme stalo! Tu je vajat, kačara, ambar kao i koš za kukuruz. Sve izgleda kao da je mali Vuk Karadžić upravo izašao iz dvorišta i krenuo ka obližnjem manastiru Tronoša da uči slova i brojeve.
Zadužbina Nemanjića u srcu Podrinja
Manastir Tronoša zbilja je posebno mesto. Smešten u idilični krajolik, nedaleko od Tršića, on je ne samo duhovni centar, već i važna istorijska tačka ovog kraja.
Po narodnom predanju, manastir su podigla braća Jugović koja su ovde boravila godinu dana pre Kosovske bitke u kojoj će svi poginuti. O tome govori i pesma "Miloš među Latinima" u kojoj narodni pripovedač rekao: "da vidite lijepu Tronošu, kod Loznice na rjeci Tronoši, zadužbinu braće Jugovića".
Iako je ovde reč o legendi koja nema mnogo uporišta u realnosti, i zvanična istorija ovog mesta podjednako je uzbudljiva. Manastir je podignut početkom 14. veka i zadužbina je kralja Dragutina Nemanjića i njegove supruge Kataline, ćerke mađarskog kralja Stefana. Dragutin je ženidbom sa njom u miraz dobio Srem, Mačvu i ovaj deo Podrinja pa se, nakon što je srpski presto prepustio bratu Milutinu, povukao u ovaj deo zemlje i vladao kao "mali sremski kralj".
Foto: printskrin/youtube.com
Manastir Tronoša
Mnogo puta rušen i obnavljan, Tronoša je danas mesto izuzetne duhovne i istorijske vrednosti, ali i manastir u kojem živi jedna jedinstvena tradicija – običaj pravljenja ratarskih ili oračkih sveća. Tokom vaskršnjeg posta vernici iz ovog kraja skupljaju priloge od kojih se kupuje vosak. Na veliku sredu od tog voska se izlivaju dve velike sveće koje se, na Veliki četvrtak donose u manastir i postavljaju ispred oltara.
Te sveće gore za vreme službe svake nedelje i praznika preko cele godine. Ovo je jedinstven običaj u srpskoj crkvi i postoji samo u Tronoši.
Blagodeti banje Koviljače
O lekovitostima banje Koviljače sigurno ste čuli. Reč je o jednom od najsavremenijih rehabilitacionih centara u Evropi i mestu koje, u potrazi za zdravljem, godišnje posete stotine pacijenata svih generacija.
Ipak, i istorija banje podjednako je zanimljiva, pa čak i ako vas zdravlje dobro služi, nema razloga da je ne posetite.
Iako je izvesno da su u blagodetima ovdašnje vode uživali svi – od Ilira, preko starih Rimljana i Turaka, prvi pisani tragovi koji ukazuju na to da narod ovde dolazi zbog lekovitih izvora vezuju se za prve decenije 16. veka.
Foto: printskrin/youtube.com
Banja Koviljača
Kao godina krucijalna za razvoj Koviljače uzima se 1858. kada je napravljena prva zgrada za smeštaj gostiju i utvrđena „obaveza lekara da preko leta u banji sedeći bolne nadgledati i njima uredno i po pravilima lekarskim upotrebljene vode prepisivati".
Banju Koviljaču su voleli skoro svi vladari iz dinastija Obrenović i Karađorđević čak od kneza Mihaila do kralja Aleksandra. To joj je i donelo nadimak "kraljevska". U njenim lepotama uživali su i Dositej Obradović i Vuk Karadžić, a svoje rane u banji je vidao i vožd Karađorđe.
Od tih slavnih dana ponešto je i ostalo sačuvano. U Koviljači danas možete videti kupatilo koje je još 1908. podigao kralj Petar I, prošetati se impozantnim parkom u centru, ili obići nadaleko poznati Kur-salon - jedinstveni dvorac koji je, po uzoru na onaj u Beču, još davne 1932. podigao kralj Aleksandar I Karađorđević.
Ipak, za razliku od svog austrijskog "parnjaka", Kur-salon u banji od svog osnivanja bio je predodređen za zabavu – ovde su održavani čuveni balovi, postojale su sale za kartanje i bilijar, a koju deceniju posle Emir Кusturica i Zdravko Šotra snimali su svoje filmove.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Knez Lazar je sa svojom suprugom Milicom imao osmoro dece, pet ćerki i tri sina, a srednji sin Vuk nije ostao zapamćen u istoriji Srbije zbog svađe sa rođenim bratom.
Poslanik Državne dume iz Sevastopolja, član odbora za međunarodne poslove Dmitrij Belik, izjavio je da šef ukrajinske vojne obaveštajne službe Kiril Budanov zarađuje na ukrajinskom konfliktu, zbog čega se protivi mirovnim pregovorima s Rusijom.
SAD razumeju da planetu ne smeju izložiti riziku nuklearnog rata, smatra bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov. On veruje da Vašington može započeti neformalni dijalog sa Moskvom po tom pitanju i uticati na Kijev.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije od juče su, usled obilnih padavina, intervenisali na 50 lokacija u Beogradu, ali i u Sremskom, Braničevskom, Borskom, Južnobanatskom, Južnobačkom, Mačvanskom i Podunavskom okrugu.
Nakon napornog dana na njivi ili tokom neradne nedelje, meštani sela najviše vole da se okupe ispred lokalne seoske prodavnice. Uz obavezno hladno pivo, raspravlja se o važnim domaćim i svetskim temama.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da će insistirati na tome da za električne automobile cena putarine bude niža.
O jednoj od najaktuelnijih tema u Srbiji, a to je litijum, za Info jutro na Informer TV govorili su Aleksandra Tomić, naučni savetnik i ekonomista Goran Puzić.
U Beogradu, večeras nešto pre 19 časova, uhapšena je jedna osoba u Sarajevskoj ulici. Kod nje je pronađen samostrel, sličan onom koji je korišćen u terorističkom napadu pre par dana ispred ambasade Izrela kada je povređen žandarm koji je obezbeđivao objekat. Osim samostrela, kod uhapšenog lica, pronađeni su nož, čakija i nunčake. Ovim povodom, gosti Informerovog vanrednog programa bili su karijerni diplomata Branko Branković, Nikola Belić, novinar "Politike" i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja.
Advokat Stevan Damjanović i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost bili su gosti emisije "Otvoreni studio" Informer TV. Govorili su o parlamentarnim izborima u Francuskoj.
Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu, ne veruje da će novi svedoci doneti nove dokaze u vezi sa slučajem Danke Ilić (2) iako je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru za petak zakazano njihovo saslušanje..
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu – Posebno odeljenje za organizovani kriminal je dana 01.07.2024. godine doneo rešenje kojim je prema okrivljenom I.D. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Operativci kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su A. S. (26), zaposlenu u jednom privrednom društvu za proizvodnju digitalnih igara, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica, kao i P. S. (26) i D. S. (26) koji se terete za isto delo u pomaganju.
Komšije Igora Depsotovića (25) koji je uhapšen zbog terorističkog udruživanja sa Milošem Žujovićem (25) koji je 29. juna samostrelom teško ranio pripadnika Žandarmerije ispred ambasade Izraela u Beogradu, kažu da su uplašeni jer nisu ni znali da u njihovoj blizini stanuje tako opasan čovek.
Jedan od najboljih košarkaša današanjice, Slovenac Luka Dončić (25), poslao je poruku podrške fudbalerima svoje zemlje nakon što su ih Portugalci savladali u četvrtfinalu Evropskog prvenstva posle boljeg izvođenja penala (3:0), plasiravši se u četvrtfinale kontinentalne smotre.
Danil Medvedev je na startu Vimbldona lako pobedio Aleksandra Kovačevića (6:3, 6:4, 6:2), pa priznao da više voli da igra mečeve na dva, nego na tri dobijena seta.
Razorno olujno nevreme pogodilo je u ponedeljak istok Hrvatske i zagrebački region. Snažan grad pričinio je ogromnu materijalnu štetu i kompletno uništio useve, kao i plastenike, automobile, pa čak i krovove i fasade.
Demokratski nacionalni komitet DNC, mogao bi formalno da nominuje Džoa Bajdena za svog predsedničkog kandidata već 21. jula, sa ciljem da stane na kraj spekulacijama o mogućoj smeni nakon lošeg učinka aktuelnog predsednika u nedavnoj televizijskoj debati sa republikanskim rivalom Donaldom Tramp.
Izrael mora biti spreman da se suoči sa posledicama ako realizuje planove za snabdevanje Ukrajine sistemima protivvazdušne odbrane američke proizvodnje, upozorio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzija.
Bila je prepoznatljiva po svojoj lepoti. Pojavila se na naslovnim stranama italijanskog izdanja časopisa "Plejboj" u maju 1976. godine, julu 1980. i novembru 1982. godine.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Letnje vreme je mnogima omiljeno jer tada imamo mogućnosti za raznorazne aktivnosti. Jedino opterećenje nam može biti vođenje ljubavi, ipak, sa ovim savetima, zaboravićete da je toliko toplo.
Nesanica nije tako redak slučaj kod ljudi. Ipak, ne treba da se naviknemo na nju i prihvatimo je kao nešto normalno. Sa ovom tehnikom ćete olakšati ceo proces i uspavaćete se brže nego što mislite.
Sestra rijaliti učesnice, Aneli Ahmić, Sita tvrdi da su bivši partner njene sestre, Asmin i njegova sadašnja devojka, Stanija Dobrojević, krišom došli u Anelin rodni grad.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.