Najava Valentina Incka da će da se menja Dejtonski ustav mogla bi da probudi ambicije Bošnjaka da centralizuju Bosnu i Hercegovinu, kao i Hrvata da dobiju svoj entitet. Srbi, koji takođe drže „ključ Dejtona“, na to ne bi pristali, pa bi gaženje istorijskog sporazuma bilo onemogućeno
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko tvrdi da mora doći do promene Dejtonskog Ustava BiH.
Razlog je, kako tvrdi, presuda Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci, prema kojoj bi trebalo svim građanima omogućiti pravo da se kandiduju za Dom naroda i za Predsedništvo BiH. On je takođe naveo da je do sada u BiH bilo više pokušaja da se Dejton menja, ali da nijedan nije bio uspešan. Poslednji je bio Butmirski proces, pre deset godina, podseća on, ali i dodaje da ovoga puta do promena Ustava BiH mora doći.
Profesor međunarodnog prava Miloš Šolaja smatra da je presuda Sejdić-Finci sasvim opravdana, jer je u „brzini“ donošenja Dejtona, tačnije Aneksa 4, koji je faktički Ustav BiH, sve bilo skoncentrisano na tri konstitutivna naroda - Srbe, Hrvate i Muslimane, a druge etničke manjine su zanemarene.
„Problem je, međutim, bio, a i sada je, što su svi pokušaji za tu ustavnu izmenu propali, jer su i Bošnjaci i Hrvati u okviru tih ustavnih izmena hteli da uguraju i neke druge promene koje se tiču nekih drugih, temeljnih odnosa u BiH. Sa druge strane, RS je spremna da tu promenu, u skladu sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava podrži. Dakle, problem je u tome što Bošnjaci žele da Dejton menjaju mnogo više, to jest u pravcu centralizacije, a Hrvati u pravcu decentralizacije i stvaranja nekog njihovog političkog entiteta“, objašnjava Šolaja.
„Da budem jasniji, slučaj Sejdić-Finci žele da iskoriste, da bi izmenili mnogo ozbiljnije stvari u Ustavu BiH uz ovu odluku“, naglašava Šolaja.
Foto: Tanjug
„U RS je sve jasno. Promene se mogu desiti, ali samo u vezi sa ovim slučajem. Bilo kakve druge promene su moguće samo ako se sva tri unutrašnja aktera dogovore o tome. Drugog načina nema. Tako, dokle god nema dogovora oko Ustavnih promena, njih neće ni biti“, uveren je Šolaja.
On kaže da Incko ima bonske nadležnosti, ali je svestan da, ako bi ih iskoristio za novo nasilje nad ustavnim sistemom, BiH to ne bi mogla da izdrži, zbog loših i zategnutih odnosa unutar zemlje.
„Postupak ustavnih promena sprovodi se kroz parlamentarnu Skupštinu BiH bez referenduma, a parlamentarna Skupština i u Predstavničkom domu i u Domu naroda ima sve pravne mogućnosti, od veta, do takozvanog entitetskog ključa - da ih zaustavi. Sve mehanizme zaštite ima svaki narod u BiH. Prema tome, promenu je jako teško očekivati“, zaključuje Šolaja.
Sud u Strazburu je pre deset godina naložio BiH da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koje pripadnicima nacionalnih manjina onemogućavaju da se kandiduju na izborima za članove Predsedništva BiH i Dom naroda parlamenta BiH, ali ta odluka nikada nije sprovedena.
Predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta ocenio je kao štetnu i licemernu izjavu Visokog predstavnika u BiH Valentina Incka koji je proslavu Dana Republike Srpske, 9. januara, ocenio kao neustavnu i kao nepoštovanje vladavine prava i sudskih odluka
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije Miodrag Linta ocenio je kao štetnu i licemernu izjavu Visokog predstavnika u BiH Valentina Incka koji je proslavu Dana Republike Srpske, 9. januara, ocenio kao neustavnu i kao nepoštovanje vladavine prava i sudskih odluka
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Najtopliji grad u 13 časova je Kikinda, gde je izmereno 38 stepeni, a najsvežije je na Kopaoniku 23 stepena, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naizgled bezazleni predmeti u prtljagu, na graničnim prelazima mogu biti zaplenjeni, ili da u najboljem slučaju, zbog njih dobijete visoku novčanu kaznu.
Tog 29. juna, iako je prethodnog dana glavna tema bio Balkanski savez Turske, Grčke i Jugoslavije, što se direktno odnosilo na njihov život, a naročito u svetlu činjenice da je zemlja još uvek bila u grču od sukoba sa Staljinom i Sovjetskim savezom koji je trajao neprekidno već šest godina, zbog čega je svaka vest koja se odnosila na političko pozicioniranje Jugoslavije u međunarodnim odnosima bila od izuzetne važnosti, čitaoce "Večernjih Novosti" ponovo je sačekala stara tema koja je već danima dominirala - Gvatemala.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Tokom završnice festivala "Belgrade Music Week" na Ušću stvorena je panika kada se proširila priča da je viđena osoba sa nožem, kao i da je došlo do teškog incidenta u kojem je bilo i povređenih. Ovim povodom oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.