Direktor udruženja Saradnja za budućnost-Crna Gora-Srbija-Republika Srpska, Vladislav Bojović uputio je dopis specijalnom izvjestiocu UN za slobodu veroispovijesti ili uvjerenja Ahmedu Šahidu (UN Special Rapporteur on Freedom of Religion or Belief – EN) , u kojem ga upoznaje sa ambijentom drastične ugroženosti verskih sloboda u Crnoj Gori i progonom jedine kanonske SPC koji sprovodi aktuelna vlast
Dopis prenosimo u celosti.
Podstaknuti Vašim pozivom upućenim, između ostalog, i organizacijama civilnog društva, za dostavu priloga za vaš tematski izvještaj o eliminisanju netolerancije i diskriminacije zasnovane na religiji ili uverenju i postizanju održivog cilja razvoja 16, slobodni smo da Vas upoznamo sa drastičnim vidovima netolerancije i diskriminacije u zakonodavstvu i praksi u Crnoj Gori, kao i sa efektima takve diskriminacije.
Razvoj događaja u Crnoj Gori, od donošenja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, zbog diskriminatornih efekata tog zakona, prakse izrazite netolerancije koje vlasti Crne Gore iskazuju prema eparhijama Srpske pravoslavne crkve u toj državi i potencijalne eskalacije krize, zavrjeđuje Vašu posebnu pažnju i brigu, kao i da predstavlja negativan primer na koji bi se trebalo osvrnuti u Vašem izveštaju na 75-om zasedanju Generalne skupštine UN.
Od sticanja nezavisnosti Crna Gora je zaključila Temeljni ugovor sa Svetom stolicom koji ima karakter međunarodnog ugovora, kao i ugovore o uređenju odnosa od zajedničkog interesa koje je Vlada CG potpisala sa Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom. Tim sporazumima je navedenim crkvama i verskim zajednicama i njihovim organizacionim jedinicama zajamčen pravni kontinuitet i vlasništvo nad imovinom. Sa eparhijama Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, i pored njihove načelne spremnosti i želje da se na jednoobrazan i suštinski istovjetan način kao što je to učinjeno u slučaju drugih crkava i vjerskih zajednica regulišu pitanja od zajedničkog interesa, Vlada CG nije zaključila odgovarajući sporazum.
Vlasti Crne Gore su javnosti predočile državni projekat stvaranja nove i posebne pravoslavne crkve u Crnoj Gori! Takvo državno miješanje u autonomni položaj crkava i verskih zajednica nedopustivo je sa stanovišta svih međunarodnih standarda ljudskih prava i osnovnih sloboda, naročito u državi koja je prema svom ustavu sekularna i u kojoj postoji odvojenost države i verskih organizacija.
U veoma osjetljivoj atmosferi u decembru 2019. usvojen je Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Zakon je eklatantan primjer direktne i indirektne diskriminacije, nedozvoljenog ograničavanja slobode vjeroispovijesti, narušavanja autonomije crkava i vjerskih zajednica, i državnog oduzimanja imovine koji je isključivo usmjeren protiv eparhija SPC u CG.
Na taj način, Zakon direktno protivreči i stavovima institucije Specijalnog izvestioca za slobodu veroispovijesti UN prema kojima prenošenje imovine crkava i verskih zajednica na državu, naročito u kontektu registracije, očigledno nije u skladu sa međunarodnim standardima slobode veroispovesti.
Nakon usvajanja Zakona, širom Crne Gore započeli su masovni protesti u vidu mirnih litija koji su okupili stotine hiljada vjernika koji su zahtijevali stavljanje tog zakona van snage.
Imajući u vidu sve što je izloženo, stojimo na stanovištu da je Crna Gora, nažalost, u svjetskim razmjerama, postala najdrastičniji primjer netolerancije i diskriminacije zasnovane na religiji. Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je usvojen 2019. sročen je na način kojim se omogućava miješanje države u poslove i organizaciju vjerskih subjekata, diskriminacije eparhija SPC u CG, lišavanja njihovog pravnog subjektiviteta i oduzimanja njihove imovine u cilju državnog stvaranja nekakve nove pravoslavne crkvene organizacije… Zbog toga smatramo da bi skretanje pažnje Generalnoj skupštini UN na sadašnju situaciju u Crnoj Gori kroz Vaš tematski izvještaj moglo da doprinese smirivanju tenzija i afirmaciji dijaloga kroz puno poštovanje slobode vjeroispovijesti. Visoko cijeneći Vaš doprinos zaštiti nesmetanog ostvarivanja slobode vjeroispovijesti i borbi protiv netolerancije i diskriminacije zasnovane na vjeri, ovom prilikom izražavamo spremnost da nastavimo da Vas obavještavamo o daljem razvoju događaja i, po potrebi, da od Vas zahtijevamo dalje akcije koje su u skladu s Vašim mandatom.
Ako budu usvojeni glavni kriterijum Evropske unije (EU), od 1. jula bi u Crnu Gori mogli da uđu državljani najmanje 26 zemalja, ali ne I Srbije, BiH, Rusije, Bugarske, SAD
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako budu usvojeni glavni kriterijum Evropske unije (EU), od 1. jula bi u Crnu Gori mogli da uđu državljani najmanje 26 zemalja, ali ne I Srbije, BiH, Rusije, Bugarske, SAD
Nakon što je otkriveno da je studentima na "studentskoj listi" praktično zabranjeno kandidovanje, jedna od blokaderki sa Fakulteta političkih nauka izašla je u javnost sa objašnjenjem koje je samo dodatno potvrdilo čitavu obmanu.
Samo pogled na blokadersku listu dovoljan je da se prepozna veliki broj aktivnih i bivših funkcionera raznih političkih partija, predstavnika bivšeg režima koji bi da se ponovo domognu vlasti, danas maskirani u "studente". Jedan od najboljih primera za to je Aleksandar Čupić, funkcioner Demokratske stranke i član Upravnog odbora njihove političke Fondacije „Ljuba Davidović“.
Da su na blokaderskoj listi najveći profiteri i „žuti“ prevaranti, dokazuje slučaj Zorana Jončića iz Lapova, koji zauzima 197. mesto na ovoj izbornoj podvali.
Dok se svi ostali peru od skandala Jasmine Paunović, CRTA i Evropski pokret u Srbiji i dalje sramno ćute i prave se mrtvi! Za njih je Jasmina Paunović očigledno i dalje nikakav sporni lik, već herojski glas!
Trenutno stanje na Јužnoј Moravi јe kao i na našim ostalim rekama, izuzetno niski vodostaјi i visoke temperature vode, što јe neuobičaјeno rano za ovo doba godine.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Efimiju. Verovanja kažu da je ova svetica zaštitinica žena, te svaka žena danas treba da ode u crkvu da joj se pomoli za zdravlje porodice.
Medicinska sestra Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Kikindi S. K. (34) poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se tokom noći dogodila u Albertovoj ulici.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, Ministarstva unutrašnjih poslova, koji kontrolišu saobraćaj presretačem, noćas oko 1 čas, na teritoriji Surčina, zaustavili su vozilo „audi“ austrijskih registarskih oznaka, koje se kretalo brzinom od 215 kilometara na čas na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 100 kilometara na čas.
Policiji u Vranju prijavljeno je da žena dobila poziv sa nepoznatog broja i da su joj tražili 50.000 evra, jer je njena ćerka navodno u Španiji povređena.
Film "Death on the Nile" ("Smrt na Nilu") trenutno zauzima drugo mesto najgledanijih filmova na Netfliksu u Srbiji, što potvrđuje da publika i nekoliko godina nakon bioskopske premijere ne gubi interesovanje za klasične detektivske priče Agate Kristi.
Glumica Eva Ras ponovo je zatalasala javnost i pokrenula lavinu reakcija na Fejsbuku, u kom je oštro napisala šta misli o nekadašnjoj državi Jugoslaviji.
Kada se kaže "opasan pas", uglavnom se misli na rase poput nemačkog ovčara. Međutim, jedan urnebesan snimak sa TikToka dokazao je da i najjači psi savijaju rep pred - naoštrenom mačkom.
Ako tražite biljku koja obožava tropske vrućine, ne traži puno pažnje, a izgleda spektakularno aptenija je pravi izbor. Ovaj južnoafrički sukulent sve je popularniji kod nas, a jednako lepo izgleda u saksijama na terasi, visećim korpama ili kao cvetni tepih u kamenjaru.
Plaža Vojdokilija je jedno od retkih preostalih rajskih mesta u Grčkoj na kojima je priroda ostala potpuno netaknuta, a na njoj je delimično snimljen film Kristofera Nolana "Odiseja".
Kako je dren počeo polako da sazreva i opada sa grana, nismo mogli da pustimo da taj čudesni, a tako zaboravljeni dar prirode propadne, pa smo od njega napravili prelep, domaći sok pun zdravlja.
Pevačica Zlata Petrović nedavno je proslavila 64. rođendan, te je okupila najmilije kako bi obeležila poseban dan, a prizor sa slavlja je mnoge raznežio.
Mustafa i Mevlida Durdžić, roditelji Asmina Durdžića, otvoreno su progovorili o porodičnom raskolu i odluci da prekinu komunikaciju sa sinom nakon završetka "Elite 9".
Pevačica Goca Tržan otišla je na kratak predah sa ćerkom Lenom Marinković, a njihove fotografije u kupaćem kostimu napravile su pravu pometnju na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.