Komplikovani početak pregovora Severne Makedonije za pristupanje Evropskoj uniji, zahvaljujući Bugarskoj, dobio je novi ton posle opasne poruke bugarskog ministra odbrane da Makedonija može postati članica EU samo ukoliko se priključi Bugarskoj, ili ukoliko postane albanska provincija. Dakle, izbor je - ili Velika Albanija ili Velika Bugarska
Risto Nikovski, bivši diplomata, smatra da sve što se čuje iz Sofije u poslednje vreme nije slučajno, ali kaže da iako obrazac malo liči na „kosovski sindrom", ne može se reći da je to u pitanju iz više razloga počev od toga da je Makedonija suverena država što Kosovo nije.
Velika Bugarska i Velika Albanija - a gde je Makedonija
- Ovo je povampireni bugarski fašizam iz Drugog svetskog rata, ali i politika jačih i važnijih političkih igrača koju Sofija, kao i uvek u istoriji, samo sledi - kaže on.
Nikovski smatra da je „vrhovni vođa" ovakve bugarske retorike Vašington koji je svestan da na ovim prostorima ne može biti rata jer bi se tako otvorila širom vrata Rusiji koja bi se u jačem obliku pojavila na Balkanu. Zbog toga je, kaže on, Amerika pribegla političkom „ratu".
- Dakle, ako već nema ratova onda se ide na 'politička rešenja' koje Sofija samo sledi. Ta se kombinacija uglavnom svodi na neku podelu Makedonije, na uticaj Bugarske i na rešavanje velikoalbanskog pitanja čime bi se granice relativizirale - objašnjava naš sagovornik iz Skoplja.
Sve je počelo 2001...
Zato se, kaže on, Makedonija ruši iznutra počev od agresije iz 2001. godine koja je došla sa Kosova, a u režiji NATO-a i Vašingtona. To nije, naravno, bilo slučajno kao što nije slučajno ni to na šta je sve Makedonija morala da pristane u poslednje vreme.
- U tom pravcu se vodi politika i da se zatvori post-jugoslovensko pitanja i mislim da u tom pravcu Sofija nastoji da reši svoje istorijske sindrome. To što Bugarska govori da mi nemao svoj jezik, da nas nema kao nacije, sve je to realizacija scenarija koji je pre 30 godina zacrtan u Vašingtonu - tvrdi naš sagovornik.
Po njegovim rečima, na tome da se Makedonci izbrišu se radi od tada, a sada je taj projekat u finalnoj fazi koja je započela posle katastrofalnog potpisivanja ugovora sa Grčkom i Bugarskom i posle usvajanja zakona o albanskom jeziku.
- Time je praktično Makedonija jezički federalizovana a sve dugo je samo tehničko pitanje. Ali, to je američki scenario i to će trajati još neko vreme iako mislim da neće moći da uspe. Nemojte se zavaravati ni oko Velike Albanije. Ocepljenjem Kosova od Srbije taj projekat je 70 odsto realizovan. Spajanje Kosova i Albanije je pitanje tehničko, a i da se formalno ne spoje, oni su već jedna jedinka. Sad je na redu Makedonija i deo gde žive Albanci, zato se ide na federalizaciju Makedonije stvaranjem treće države Albanije relativizacijom granica - objašnjava naš sagovornik.
Gde je reakcija EU
Milan Gulić stručnjak za region sa Instituta za savremenu istoriji smatra da bi na izjave iz Bugarske trebalo da reaguje Evropska unija jer dolaze od visokog zvaničnika države koja je njihova članica.
- Teritorija današnje Makedonije je u Drugom svetskom ratu upravo i bila podeljena tako da je jedan deo okupirala Bugarska, a drugi Albanija. Sada se pitamo da li bugarski ministar odbrane priziva ta vremena - pita naš sagovornik.
On smatra da bi i zvanična Sofija morala da pojasni ovaj stav svog ministra da bi se znalo da li je to njegov lični ili stav Sofije.
- Ovo odudara od običaja politike EU. Da se ovako nešto čulo iz prestonica nekih drugih zemalja Brisel to ne bi tolerisao - dodaje naš sagovornik.
Dvostruki aršini očito postoje i ono što je nekome dozvoljeno nekome drugome nije, napominje Gulić aludirajući na odnos EU prema Srbiji po pitanju Kosova, iako smatra da ne može da se povuče paralela sa onim što Bugarska priča vezano za Makedoniju.
Bugarska krivi Srbiju jer je pod Titom, navodno, "stvorena" Makedonija i makedonska nacija, a smeta im i činjenica da Srbija priznaje makedonsku naciju i državu. To je, prema sagovornicima iz Skoplja, jedino objašnjenje za izjavu zamenika bugarskog premijera Krasimira Karakačanova da u Makedoniji jača srpski uticaj i da je Srbija "dželat“ Makedonije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bugarska krivi Srbiju jer je pod Titom, navodno, "stvorena" Makedonija i makedonska nacija, a smeta im i činjenica da Srbija priznaje makedonsku naciju i državu. To je, prema sagovornicima iz Skoplja, jedino objašnjenje za izjavu zamenika bugarskog premijera Krasimira Karakačanova da u Makedoniji jača srpski uticaj i da je Srbija "dželat“ Makedonije
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.