Otkako je Dodik najavio povratak na izvorni Dejton i vraćanje otetih nadležnosti Srpskoj, u političkom Sarajevu i mejnstrim medijima nakon početne neverice usledila je orkestrirana medijska kampanja
Metodi su poznati - poslovična zamena teza o narušavanju Dejtona koju sprovode zvaničnici Srpske, o ugroženosti puta Bosna i Hercegovine u EU, o evroatlanskim integracijama koje Banja Luka sprečava itd.
Pretnja ratom, ako...
Priziva se „crna lista" na kojoj Srba odavno nije bilo, postojeća američka, ali i novokomponova crna lista EU na kojoj će da budu srpski lideri koji neće da budu „sluge pokorne".
Poželjna je i intervencija NATO, jer se u srpskoj inicijativi za povrat svega što im je Dejton dao, a visoki predstavnici oduzeli, vidi dolazak ruskih vazdušno-kosmičkih snaga i „Specnaza".
Koristi se tužakanje umesto da se sa sugrađanima i susedima razgovara na ravnopravnim osnovama u ime zajedničkog dobra.
Kako vreme odmiče, postaje jasno da velika galama rezultat ne daje, pa se počelo otvoreno pretiti ratom. Iz medija se već „puca".
Kao primer navodimo emisiju „Izazovi" BN Televizije. „Boje Srpske" branili su univerzitetski profesori Radomir Lukić i Milan Blagojević, dok su boje političkog Sarajeva branili Dževad Mahmutović iz SDA i Branko Dokić iz PDP-a. Kako, inače, objasniti Dokićev stav da je „sve ono što je preneseno sa entiteta na institucije Bosne i Hercegovine uz saglasnost entiteta izvorni Dejton" i da „nema druge".
Profesoru Blagojeviću, koji se takvoj interpretaciji Dejtona usprotivio, Dževad Mahmutović je zbog iznesenog mišljenja poručio da napusti Bosnu i Hercegovinu i da ide iz nje. Na pomen donošenja novog ustava Srpske i sprovođenje referenduma, Mahmutović je rekao da „to znači rat".
Ono što naročito „para oči" Bakiru Izetbegoviću i njegovim istomišljenicima je povrat nadležnosti u oblasti bezbednosti. Naime, u Dejtonskom sporazumu spominje se deset nadležnosti BiH. Bezbednost nije jedna od njih. Tako je Republika Srpska sve do 2004. godine imala svoju vojsku i obaveštajnu službu.
Usled velikih, direktnih i indirektnih pritisaka, stvorene su Oružane snage BiH, a entitetske vojske se utopile u tu zajedničku vojnu formaciju. Identična situacija je bila i u obaveštajnom sektoru, jer su Obaveštajno-bezbednosna služba Republike Srpske i Federalne obaveštajno-sigurnosne službe integrisane u jednu, Obaveštajno-bezbednosnu agenciju BiH.
Umesto na ravnopravnim osnovama i shodno Zakonu o OBA, koji kaže da će unutrašnja struktura ove službe (ili agencije) pratiti ustavno ustrojstvo BiH, stvari su se odvijale drugačije. Umesto formiranja dveju kancelarija (za Republiku Srpsku i za Federaciju BiH) formirane su četiri kancelarije, koje prelaze međuentitetske linije.
Umesto srastanja u agenciju koja bi zadržala strukturu shodno ustavnom poretku BiH, dogodilo se da je Federalna obaveštajno-sigurnosna služba (FOSS) jednostavno „progutala" Obaveštajno-bezbednosnu službu Republike Srpske (OBS).
Podređenost srpskih kadrova za rezultat je imala da su glavna meta rada Obaveštajne agencije bile institucije Srpske, a najvažnija meta bio je onaj koji se za interes Srpske najviše zalagao - Milorad Dodik.
Rezultat je Dodik na crnoj listi
Prvi "opipljivi" rezultat obaveštajnog delovanja Obaveštajne agencije bio je stavljanje Milorada Dodika na tzv. „crnu listu" SAD zbog iskonstruisanih optužbi da narušava Dejtonski mirovni sporazum. Međutim, nije Dodik jedini političar kojim se Obaveštajna agencija bavi.
Postoje i druge ličnosti iz političkog i javnog života, odnosno svi koji se smatraju političkim oponentima politike koja se kreira u političkom Sarajevu, postali su meta Obaveštajne agencije. Obaveštajna agencija te ličnosti tajno prati, snima razgovore, preko probranih novinara i medija plasira svoje informacije i dezinformacije, ali i informiše zapadne ambasade o njima.
Prvi dio informacija te prirode zasnovan je na korišćenju otvorenih izvora, odnosno informacija koje postoje u medijima, i on je verodostojan. Recimo da je predsednik Dodik otputovao u Moskvu i sastao se sa predsednikom Putinom, direktorima Gazproma i Zarubežnjefti - informacije su u koje ne treba sumnjati. U drugom delu informacije sledi nadogradnja - govori se o „opakim planovima" Srba i Rusa, odnosno, pušta se „mašti na volju".
Foto: Fotoilustracija
Kada je riječ o Oružanim snagama BiH, odnosno zajedničkoj vojsci, ona ne predstavlja ni pretnju ni zaštitu građanima BiH. Isključivo je u funkciji međunarodnih vojnih misija, te su se vojnici BiH sve tri nacionalnosti slali na ratišta koja otvora NATO pakt - najčešće u Avganistan i Irak.
NATO vrši veliki pritisak na BiH da bude dio NATO, iako su vojne formacije BiH male i za NATO beznačajne, ali je ulazak BiH u NATO prvenstveno pitanje od političkog značaja. To se nije dogodilo zbog protivljenja Republike Srpske.
Zbog svega navedenog, i niza drugih razloga, iz Republike Srpske je pokrenuta inicijativa o vraćanju otetih nadležnosti Republici Srpskoj. Snažnu podršku ovoj ideji dale su dve stalne članice Saveta bezbednosti UN - Rusija i Kina.
U oblasti bezbednosti to se odnosi na ponovno formiranje vojske Republike Srpske i obaveštajne službe.
Sa tim novim (starim) institucijama, Republika Srpska će biti još stabilnija.
Povratak na izvorni Dejtonski sporazum je sve što Srbi traže. Jer, Bosna i Hercegovina je moguća, ali ne ona koja odgovara samo jednom narodu već Bosna i Hercegovina po volji svih.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik upozorio je večeras da Republika Srpska neće izaći na izbore ako se stranci budu mešali u izborni proces i da postoje mehanizmi da se takvi izbori onemoguće
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik upozorio je večeras da Republika Srpska neće izaći na izbore ako se stranci budu mešali u izborni proces i da postoje mehanizmi da se takvi izbori onemoguće
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pregrevanje motora jedan je od najčešćih problema sa kojima se vozači susreću tokom leta. Visoke temperature dodatno opterećuju rashladni sistem, pa i manji kvar može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.
Više od 7.000 mladih već je rešilo stambeno pitanje uz subvencionisane kredite za kupovinu prve nekretnine, a nakon proširenja garantne šeme za dodatnih 300 miliona evra, biće odobreno još najmanje 5.000 kredita, poručili su iz Ministarstva finansija.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.