"U ITALIJI BI SVAKOGA DANA UMRLO BAR 100 PUTA MANJE LJUDI DA SU UČINILI SAMO JEDNU STVAR"! Poznati profesor navodi 5 RAZLOGA KATASTROFE U OVOJ ZEMLJI
Podeli vest
Brojke koje svakoga dana dolaze iz Italije ostavljaju ceo svet u neverici: mrtvi od koronavirusa se broje stotinama, zaraženi hiljadama...i skoro svi imaju samo jedno pitanje - kako se to dogodilo?
Poznati epidemiolog Igor Rudan pokušao je da odgovori na ovo složeno pitanje.
Italija je postala zemlja koju danima razara koronavirus. U toj zemlji se broj obolelih za 24 sata povećao za 4.207 novih slučajeva. Prema podacima SZO u Italiji je ukupno 35.713 obolelih dok je preminulo 2.978 osoba.
19.03.2020
10:17
- Uzroci toga postaju, ipak, sve jasniji nauci. Najpre, u Evropi je verovatno došlo do preranog opuštanja vezanog uz COVID-19. Dotadašnji je razvoj epidemije krajem februara već bio potpuno nalik onom prethodno viđenom za SARS i MERS. I tada je bivalo suzbijano primarno žarište, a u više od 25 zemalja virus je zatim bio zaustavljen na prvoj liniji obrane. Krajem februara 2020. i za COVID-19 je već bilo jasno da će biti uspešno suzbijen u primarnom žarištu, Vuhanu. Takođe je već bio zaustavljen na prvim linijama obrane u još tridesetak kineskih provincija i okolnim državama u Aziji. Zatim su, 28. februara objavljene i prve procene stopa umiranja koje su govorile da se radi o bolesti sa stopom umiranja znatno nižom od one za SARS i MERS. Tada je bilo razumno očekivati da bi se epidemija uskoro mogla zaustaviti. Svetska zdravstvena organizacija odlagala je zbog toga proglašenje pandemije do 11. marta a i svetske berze porasle su od 27. februara do 3. marta za oko 10%. Ali kod svakog nepoznatog virusa prerano opuštanje je vrlo opasno, kao što će se kod COVID-19 kasnije i pokazati - naveo je Rudan u svojoj analizi za Večernji list i nastavio:
Drugo, na naplatu je došao ležeran odnos italijanskih vlasti i Evropske unije na fenomen masovnog useljavanja kineskih radnika u severnu Italiju. Oni su tamo danonoćno radili u tekstilnoj industriji, proizvodeći modne artikle, kožne torbe i cipele s brendom "Made in Italy". Neke procene govore da je Italija dozvolila možda i do 100,000 kineskih radnika iz Venzhoua i Vuhana, koji se nalaze južno i zapadno od Šangaja, da rade u tim fabrikama. Moguće je da su neki od njih tamo bili i ilegalno. Kao rezultat ovakvog razvoja zbivanja, uvedeni su i jeftini direktni letovi između Vuhana i Milana. O ovom je fenomenu za poznati časopis "The New Yorker" pisao novinar D. T. Max još u aprilu 2018. Nakon povratka s kineske Nove godine sredinom februara, italijanske su vlasti u svojoj "prvoj liniji obrane" na aerodromima strogo proveravale ove radnike. Ali među njima se to pročulo, pa su neki počeli ulaziti u Italiju zaobilazno, preko drugih aerodroma u EU gde kontrole nisu bile tako stroge. Tako su iza leđa italijanskoj "prvoj liniji obrane" verojatno pokrenuli epidemiju COVID-19 koja je u prvim nedeljama ostala neprepoznata. Treće, mnogi zaraženi iz severne Italije provodili su vikende na evropskim skijalištima. Iako ne znamo hoće li toplije vreme zaustaviti transmisiju koronavirusa, ono što možemo pretpostaviti je da mu je hladnoća pomogla u širenju. Zato su evropska skijališta krajem februara i početkom marta postala pravi rasadnici koronavirusa. Na taj se način pojavio veći broj zaraženih iza prvih linija obrane u Francuskoj, Švajcarskoj, Španiji, Belgiji, Austriji, Danskoj i Portugalu. Njihove prve linije epidemiološke obrane bile su usmerene na avionski prevoz iz Azije, a ne na vlastite povratnike sa skijanja, gde zaista niko ne bi očekivao velik broj Kineza iz Vuhana.
Četvrto, za rani razvoj epidemiološke situacije u svakoj državi jako je važno u kojoj se podskupini stanovništva virus počeo širiti. Severna Italija ima vrlo velik broj jako starih ljudi. U ranoj fazi epidemije, virus je počeo da se širi u bolnicama i domovima penzionera. Oni nisu imali niti približno dovoljne kapacitete za pomoć teškim slučajevima. Među već bolesnim, starim i imunološki oslabljenim ljudima virus se širio lakše i brže, te imao znatno veću stopu umiranja. U nekim drugim državama većina je obolelih u ranoj fazi, pak, bila starosti između 20 i 50 godina, ili su bili povratnici sa skijanja ili poslovni ljudi. Zato takve zemlje imaju znatno manju stopu umiranja među prvim zaraženima.
Peto, i najvažnije za razumevanje današnje situacije u Italiji, moralo je biti nesnalaženje italijanskih epidemiologa u praćenju matematičkih parametara epidemije, ili možda njihova nedovoljno jasna komunikacija opasnosti prema vlastodršcima u severnoj Italiji, ili neodlučnost vlastodržaca u donošenju mera izolacije za stanovništvo. Teško je u ovom trenutku znati koji je od ta tri uzroka najvažniji, a moguća je i kombinacija svih.
Da bismo razumeli priču o tragediji u Italiji, trebamo se najprije vratiti u Vuhan. Kad je tamo izbila epidemija, Kinezi su najpre morali da izoluju virus. Zatim je trebalo da očitaju njegovu naslednu uputu, pa da razviji dijagnostički test. Za sve je to trebalo vremena, dok im se epidemija brzo širila gradom. Kada su počeli testirati na koronavirus, od 18. do 20. januara imali su dvocifrene brojeve zaraženih koji su naizgled stagnirali. Nisu znali šta bi to moglo da znači. Ali, 21. januara je broj novozaraženih skočio na više od 100, a 22. januara na više od 200. To je bio jasan signal kineskim epidemiolozima da se dešava eksponencijalni rast broja zaraženih. Tada više nisu imali šta da razmišljaju ni da čekaju. Ako virus probije prvu liniju odbrane - a Kinezi nju nisu ni imali, s obzirom da ih je epidemija zatekla - onda se aktivira mera karantina. Time se sprečava dalje širenje virusa i stvaranje velikog broja obolelih eksponencijalnim rastom.
Nakon takvog naglog proglašenja karantine u Vuhanu, ogroman epidemijski talas Kinezima zapravo tek je počeo da se pokazuje. Svi koji su već bili zaraženi, počeli su idućih dana da obolevaju. Maksimalan dnevni broj novih zaraženih slučajeva dostignut je 5. februara. Samo u tom danu registrovano je čak 3.750 novih obolelih u Vuhanu. Upamtite, to znači da skok s oko 125 na oko 250 registrovanih novozaraženih signalizuje epidemiolozima da bi za 14 dana trebalo očekivati vrhunac epidemijskog talasa, s čak 3,750 novozaraženih u jednom danu.
Imajući to u vidu, pogledajmo sada reakciju Italijana na njihovu situaciju. U ranoj fazi ulaska zaraze u zemlju, povremeno se obično otkrije po jedna ili dve zaražene osobe dnevno. Međutim, već sam pisao da bih lično već i na svaki "trzaj" od 10 prema 20 zaraženih započeo s merama socijalnog udaljavanja. Italija je 21. febuara skočila sa samo 3 na 20 slučajeva. Dobro, oni su mnogoljudnija zemlja, pa bi tada možda još uvek bilo preterano slati celu Lombardiju u karantin. Ali, 22. febraura skok je bio s 20 na 62 slučaja, i tu su već morali vrlo ozbiljno razmišljati o tome. Situaciju praktično identičnu onoj u Vuhanu imali su već 24. februara jer tada su skočili sa 155 na 229 potvrđenih zaraženih, a nisu pritom puno ni testirali. To im je već, u kombinaciji s iskustvom iz Vuhana, trebalo govoriti da će imati barem 50,000 zaraženih. A tolika brojka zaraženih znači očekivano opterećenje oko 2,500 jedinica za intenzivnu negu. U to vreme, Lombardija je imala tek oko 500 takvih jedinica u državnim i još 150 u privatnim zdravstvenim ustanovama. Već 24. februara je, dakle, bilo jasno da će nedeljama kasnije u Lombardiji biti mnogo umrlih. U epidemijama se sve odvija s zakašnjenjem jer zaraženi obole tek nedelju dana kasnije, a neki među obolelima zatim umiru deset do dvadeset dana kasnije.
Međutim, ni tada Italijani nisu proglasili karantin. Nisu to učinili niti 29. februara kada se ukupan broj zaraženih popeo s 888 na 1128, iako je to značilo da ih čekaju dani s oko 15,000 novozaraženih dnevno. Nisu ni 4. marta kada je broj zaraženih prešao 3,000, i kada su svetske berze opet počele drastično da padaju. Svim epidemiolozima koji su savetovali svetske investitore postalo je jasno da se u Italiji sprema neočekivana i velika tragedija. Imali su već tada barem 30,000 zaraženih širitelja zaraze. Italija je karantin u Lombardiji proglasila tek 8. marta, a dan ranije broj slučajeva već se bio popeo, eksponencijalno, na čak 5. 883. Ponašali su se kao da su 29. februara od nekoga pozajmili 1.000 evra, ali uz kamatu od 25% svaki dan, pa kamatu od 25% na sve to idući dan.
I kao da sve to već nije bilo dovoljno strašno, nije bilo ni dovoljno jasne i odlučne komunikacije prema narodu. Vest o karantinu za Lombardiju iscurila je u medije pre no što je objavljena, što je dovelo do bega studenata na jug zemlje, noseći zarazu i tamo, pa je dan kasnije cela Italija stavljena u karantin. Ali u već ionako teškoj situaciji, gde je svaki novi dan zakašnjenja značio novih hiljadu mrtvih, kao što to ovih dana i vidimo, nedisciplina samog stanovništva i mlak odgovor na mere karantina doprinela je da virus sigurno učini i još poneki korak. Još 25% na sve pre toga, pa opet 25% na sve pre toga.
Brojnim Italijanima, a zatim i Špancima, kao i stanovnicima nekoliko drugih bogatih zemalja Evrope, živote je skratilo neprepoznavanje opasnosti od eksponencijalne funkcije tokom širenja epidemije. Odlaganjem proglašenja karantina za nedelju dana učinili su epidemiju deset puta gorom nego što je trebala biti. Odlaganjem za dve nedelje učinili su je stotinu puta gorom. A nakon što su je s dva nedelje zakašnjenja napokon proglasili, mnogi je nisu dovoljno ozbiljno shvatili, pa su je time učinili i nekoliko stotina puta gorom. Mi u Italiji, a delom i u Španili gledamo epidemiju COVID-19 koja je više od stotinu puta gora, nego što je trebala biti u bilo kojoj organizovanoj i disciplinovanoj zemlji, poput Singapura, Hong Konga ili Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zato, ako želite da razumete šta se to događa u Italiji, razmislite samo o ovoj rečenici: u Italiji bi svakoga dana umrlo barem stotinu puta manje ljudi, da je karantin proglašen 2 nedelje ranije, kad je i trebalo biti, da se stanovništvo držalo preporuka i ozbiljno shvatilo ta upustva. Ali, oni su tokom tih četrnaest dana nepotrebno puštali virus da se slobodno širi i zarazi ogroman broj ljudi, možda čak i milion. To bi značilo desetine hiljada obolelih s potrebom za intenzivnom negom, uz oko deset puta manje raspoloživih jedinica u celoj zemlji. Oko polovine teško obolelih bez podrške neće preživeti. U ovom trenutku, kada čujemo da je u Italiji umrlo 1.000 ljudi u jednom danu, treba znati da bi žrtava bilo samo 10 da je karantin temeljen na brojki proglašen samo dve nedelje ranije. Zapravo, možda bi umirala samo jedna osoba dnevno, da se stanovništvo uz to odgovorno pridržavalo upustva o izolaciji. Znam da izgleda neverovatno da kašnjenje s nekom političkom odlukom poput uvođenja karantin za samo dve nedelje može u 21. veku značiti razliku između 100 umrlih i 10.000 umrlih, ali bojim se da je, na žalost, tako.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ne razumem ljude koji na ovakvu situaciju po pitanju korona virusa daju komentare "sve je spinovanje i dobra režija".Da li su ti ljudi po prirodi "neverne Tome" da li su zlonamerni poput onog Japanca koji je namerno širio virus ili se dobro zabavljaju.Šta god da je u pitanju ja ih pitam da li bi uložili sav svoj novac na kladionici da je to baš tako kako oni tvrde.
Dolazi na naplatu opuštanje i neodgovorno i neozbiljno shvatanje virusa COVID-19.
Ovo me podseća na scenu iz filma kada Dragan Jovanović viče:Nije Milošević kriv mi smo krivi..
al opet on jadan dobio batine a sad će Vučić da bude kriv što su pojedini gra]ani neodgovorni.
Istorija se ponavlja!
Italija je postala zemlja koju danima razara koronavirus. U toj zemlji se broj obolelih za 24 sata povećao za 4.207 novih slučajeva. Prema podacima SZO u Italiji je ukupno 35.713 obolelih dok je preminulo 2.978 osoba.
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je predsednika Svetske atletske federacije Sebastijana Koua i predsednika Evropske atletske federacije Dobromira Karamarinova.
U okviru velike rotacije na diplomatskim mestima Evropske unije širom sveta, Miroslav Lajčak, koji je trenutno specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, očekuje se da postane ambasador EU u Švajcarskoj.
Predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić rekao je da je u ovim nestabilnim trenucima u kojima se čitav svet nalazi, veoma važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku.
Bankarski plasmani su tokom 2023. godine povećani za 2,64 milijarde evra, od kojih samo u poslednjem kvartalu prošle godine za 550 miliona evra, ali su plasmani privredi i stanovništvu imali veoma skroman rast, izračunali su autori okupljeni oko Kvartalnog monitora (QM).
Broj nestanaka maloletne dece iz godine u godinu je u porastu. Najveći procenat je onih koji sami odu od kuće. Ipak, među nestalima ima i sasvim male dece,
ali srećom, njihov broj je izuzetno mali. Porodice nestale dece na prvom mestu obraćaju se državnim organima, ali odgovore traže i od astrologa, vračara, a konkretnu pomoć od privatnih detektiva. Gost "Info jutra" bio je Braca Zdravković, privatni detektiv.
Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.
Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.
Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".
Danas se u Palati Pravde nastavlja suđenje roditeljima ubice iz "Ribnikara", Kosti K. Danas će biti svedočenje deteta koje se zadesilo u školi za vreme krvoprolića.
Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.
Policajci u Prokuplju uhapsili su D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je PU Prokuplje.
Rođaci Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka ubice Koste K. (14) za koga se sumnja da je 3. maja počinio stravičan masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, na sve načine pokušavaju da blokiranu imovinu te porodice prebace na sebe, nezvanično saznaje Informer!
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Srpski košarkaš Boriša SImanić (26) progovorio je o predstojećim Olimpijskim igrama i istakao da bi želeo da se priključi reprezentaciji, ukoliko se bude oporavio.
Reprezentativac plivačke reprezentacije Srbije i učesnik Olimpijskih igara u Tokiju Uroš Nikolić pao je na doping testu tokom Svetskog prvenstva u Dohi proteklog meseca!
Kafa je napitak bez koji mnogi ne mogu da započnu jutro. Neki vole gorku, neki slatku, ali jedno je sigurno, ukus koji volite dosta toga govori o vašoj ličnosti, kaže svetski psiholog Daren Stenton.
Jedan od najkontrovernijih parova u "Eliti", Anita Stanojlović i Anđelo Ranković sve više ulaze u sukobe, te su u poslednjih nekoliko nedelja nekoliko puta okončavali svoju vezu. Mađutim, sada su izgladili odnose, a onda se prepustili vreloj akciji.
Iako se činilo da je Miljana Kulić našla sigurnu luku pored svog novog partnera Darjana, ipak njihov odnos nije toliko idiličan, te je tokom ranih jutarnjih sati došlo do okršaja između ljubavnog para.
Danijela Veljković (48) poslastičarka iz Niša od fondana i marcipana može da napravi bukvalno sve što zamisli a sa nedavno održanog Međunarodnog kulinarskog festivala "Biser mora” održanom na Braču vratila se sa zlatnim medaljama.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.