Nekoliko uglednih naučnika otkriva na koji način bi mogla da se završiti epidemija koronavirusa i njihova predviđanja nisu baš optimistična
– Po mom mišljenju, najverovatniji scenario jeste da će se nakon nekoliko nedelja izolacije broj slučajeva početi smanjivati do te mere da će biti moguće relaksirati neke aspekte izolacije. Na primer, ljudi bi se mogli vratiti ključnim poslovima da bi se smanjio negativan uticaj na ekonomiju – rekao je za "Večernji" prof. dr. sc. Nenad Ban, molekularni biolog s prestižnog švajarskog Saveznog tehnološkog instituta ETH.
Međutim, prema njegovim rečima to ne znači da će se stvari vratiti na normalu.
- Naime čim bi se ponašanje potpuno vratilo na staro, sve dok je čak i samo nekoliko slučajeva COVID-19, bolest bi se nastavila eksponencijalno širiti tako da bi se situacija za nekoliko nedelja opet morala obuzdavati snažnim merama izolacije. Dakle, potrebno je naći balans između izolacije i funkcionisanja tako da se bolest ne širi eksponencijalno. Dakle, neće biti moguće vratiti se na "normalu" dok se neki lek ne pokaže korisnim ili, verovatnije, dok se ne razvije vakcina, što će biti najranije u jesen, verovatnije sledeće godine. Nadajmo se da će leto usporiti širenje virusa pa da mere neće trebati biti toliko teške kao sada – zaključuje prof. dr. Ban.
Foto: Tanjug/AP
Glavni talas pandemije koji trenutno zahvaća veći deo sveta pašće na kontrolisane uslove do kraja jula smatra Ivan Đikić naučnik sa Gete univerziteta.
Da nas na jesen čeka još jedan jači talas misli Gordan Laucprofesor na Farmaceutsko-biohemijskom fakultetu u Zagrebu.
Skloniji sam da verujem da najveći deo populacije još nije stupio u kontakt s virusom i da nas na jesen čeka jedan još jači talas epidemije za koji se moramo dobro pripremiti ako ne želimo veći deo sledeće zime provesti u karantinu. Od ovog virusa ne možemo pobeći i pandemija će stati tek kada većina nas preboli COVID-19. Vakcina nažalost verovatno neće doći na vreme, tako da možemo samo računati na naš zdravstveni sistem da zbrine onaj mali postotak obolelih koji ima teški oblik bolesti. Zato je jako važno imati jasan uvid u opseg i tok epidemije kako bi se optimalnim merama balansiralo između ekonpmske i javnozdravstvene štete.
Foto: Tanjug/AP
Da će korona kiza opametiti protivnike vakcinisanja smatra Luka Čičin-Šain z Centra Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
– Teško je predvideti ishod ove pandemije, čak i najboljim modelima. Sve se projekcije zasnivaju na pretpostavkama da će se društvo ponašati na određeni način. Čim se nešto promeni (npr. karantin, zabrane kretanja, prestanak mera zaštite...), dosadašnji modeli moraju biti revidirani. Površni utisak takvih promena u projekcijama jest da naučnici ne znaju o čemu govore, ali je to zapravo rezultat veoma promenjive situacije na terenu i promena u pravilima igre. Zato je teško predvideti kada će ova bolest jenjati – možda do leta, a možda tek na jesen ili do kraja godine, ali to zavisi uveliko o našem ponašanju i o političkim odlukama na svetskom nivou. Jasno je da će pandemija jenjavati kako broj ljudi koji su preboleli infekciju bude rastao jer će oni biti imuni na virus i neće ga širiti dalje. Obično treba barem oko 60 posto stanovništva biti inficirano da bi to delovalo. U tom će slučaju ova korona i dalje tinjati među decom (koja su premlada da bi imala prirodnu imunost) i povremeno izazivati jače bolesti među starijima koji nisu imuni. Verovatno je da ćemo razviti vakcinu protiv ovog virusa za godinu-dve i da će CoV-2 doći u kalendar vakcinacije, a moja najveća nada jest da će ovo iskustvo znatno smanjiti uticaj antivaksera i poslužiti kao podsetnik roditeljima da su vakcine zaista korisne. Takođe se nadam da će globalne kampanje vakcinacije moći dovesti do globalne eradikacije ove bolesti u nekom trenutku – procena je virusnog imunologa prof. dr. sc. Luke Čičin-Šaina iz Centra Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
I Kristijan Ramadan pprofesor na Oksfordu smatra da jedino vakcina može da zaustavi pandemiju
– Jedini način da zaustavimo ovu pandemiju jest ili da imamo dobru vakcinu koja će dati željeni imuni odgovor kod ljudi, za šta će trebati barem 10-12 meseci - rekao je prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, profesor na Odseku za molekularnu medicinu na Oxfordu i dodaje:
– Drugi je način da će se velika većina ljudske populacije inficirati COVID-19 za oko šest-devet meseci i onda ćemo stvoriti imunost krda ili stada, kako to volimo nazivati. Oni koji su dobrog zdravlja i mlade životne dobi dobro će to podneti, a oni koji su stariji i pate od hroničnih bolesti, pogotovo ako se leče protiv povišenog pritiska (jer neki od lekova za hipertenziju dovode do povećanja hACE2 receptora, koji su ulazna vrata za virus), mogu očekivati teže komplikacije. Konačno, ishod pandemije koronavirusa jako će zavisiti o zdravstvenom sistemu pojedine države i odgovornosti pojedinca. Ukratko, moramo odložiti širenje bolesti što je moguće više, sve dok ne dođe dobra vakcina na tržište, a za to će nam trebati oko jedne godine. Moja je prognoza da će ovo jako dugo trajati, restrikcija će morati biti sve dok se ne dođe do vakcine (10 meseci do godine) ili dok ne steknemo imunitet stada.
Foto: Shutterstock
Sličnog stava je i Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci koja kaže da će pandemija završiti kada većina ljudi stvori imunitet na ovaj virus.
- Vrlo je teško davati dugoročne prognoze s obzirom na to da postoji previše varijabli, pa tako i sadašnji algoritmi za predviđanje mogu dati projekciju za samo nedelju-dva unapred. Ali ono što treba stalno isticati jest da širenje virusa i dalji tok pandemije uveliko zavisi o nama, građanima. Znam da je lako upasti u osećaj bespomoćnosti, ali svako od nas zaista može svojim odgovornim ponašanjem mnogo pridoneti da se opseg i trajanje epidemije skrati. Imajte na umu da inkubacija virusa (period od kada se zarazite, pa kada počnete ispoljavati simptome bolesti) traje i do dve nedelje, stoga rezultate svih mera koje uvodimo danas videćemo tek za 10 dana. A svi mi imamo kratkotrajno pamćenje i očekujemo brže rezultate. Nažalost, u biologiji virusa to tako ne ide. Takođe je sasvim ljudski opustiti se kada dođu dobre vesti, a to je isto nešto što ne smemo sami sebi dopustiti. Stoga apelujem na sve naše građane da se pridržavaju mera koje preporučuje Svetska zdravstvena organizacija. Najvažnija mera je držanje distance od dva metra, bilo na otvorenom bilo u zatvorenom prostoru. Oni koji se leče kod kuće trebali bi se samoizoluju u odvojenoj sobi ako ikako mogu, a celo domaćinstvo treba pojačati mere opreza i odvojiti pribor za jelo samo za tu osobu. Druga stvar koja je izuzetno važna, a koju je laiku jako teško osvestiti, jest koliko puta diramo lice rukama. Danas sam kupovala hranu u svojoj lokalnoj prodavnici. Videla sam mnogo ljudi s maskama, ali malo ko je masku pravilno stavio. Osim toga, stalno su je dodirivali rukama i nameštali. Ako masku stavite nepravilno, predugo je nosite ili je stalno dodirujete rukama, onda ste si s njom učinili više štete nego koristi. Isto važi za gumene rukavice. S njima NEMOJTE dirati lice, stavite ih samo kada očekujete da ćete dirati nešto potencijalno kontaminirano i potom ih skinite tako da ne zagadite svoje ruke. Nemojte s tim rukavicama kopati po torbi ili novčaniku. Odnosno, ako to radite, tretirajte i svoj novčanik/torbu kao izvor zaraze i držite ih kod kuće na odvojenom mestu. Pandemija će završiti kada većina ljudi stvoriti imunitet na ovaj virus. Na vakcinama se intenzivno radi i nadajmo se da ćemo ih imati što pre jer je cena stvaranja imuniteta pobolijevanjem zaista visoka, kao što svedočimo sada u Italiji i Španiji. Nadam se da su oni koji su bili skeptični oko dobrobiti vakcinacije sada naučili nešto na ovoj pandemiji – tvrdi doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.
Stanovnik Njujorka snimio je ispred jedne bolnice potresne scene. Naime, bolničari su izvezli napolje tela preminulih od koronavirusa i čekaju da ih ubace u veliki kamion hladnjaču
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stanovnik Njujorka snimio je ispred jedne bolnice potresne scene. Naime, bolničari su izvezli napolje tela preminulih od koronavirusa i čekaju da ih ubace u veliki kamion hladnjaču
Penzionisana tužiteljka Jasmina Paunović je budućnost Srbije, ona je elita elitna, najelitnija moguća, pa je baš zato, jelte, i izabrana za drugu na blokaderskoj, tzv. studentskoj listi, odmah iza pape Vladana Đokića. Gospođa Paunović prošla je sve krugove blokaderskog votiranja i vetiranja, saslušavali su je silni "studentski" plenumi i zaključili da je ona najbolja moguća, dostojna najviših državnih funkcija. I to je sasvim okej, njihovo je to pravo - njihova lista, njihovi kriterijumi, njihova pravila, njihov plan i program.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustovao je svečanosti povodom promocije najmlađih oficira Vojske Srbije u kasarni „General Jovan Miškovic" na Banjici.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom i istakao da će u projekte u užičkom kraj biti uloženo oko milijardu evra.
Sukobi među blokaderima ne jenjavaju, a sada je iz Zeleno-levog fronta (ZLF) stigla poruka da "bloakderska" lista ostaje bez njihove podrške, čime su dodatno produbljene podele .
Liderka „Studentske liste“ (2. na listi - prva žena na listi), penzionerka Jasmina Paunović (66) je 22.7.2026. bila gošća opskurne Jutjub emisije „Inserti”, kod Dejana Lučića.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Na izlazu sa seoskih puteva na glavne saobraćajnice u Ratini kod Kraljeva, meštani i vozači sve češće nailaze na bale sena koje su ispale sa traktorskih prikolica.
Podela vaučera penzionerima za letovanje u Srbiji počinje za manje od deset dana, a pravo na njih imaju najstariji sugrađani čija mesečna primanja ne prelaze 80.000 dinara. Najveće interesovanje je već dugo za odmor u Vrnjačkoj banji, Sokobanji, na Zlatiboru, kao i za banje u Topličkom okrugu,
Nemački i evropski proizvođač automobila Folksvagen i dalje se bori sa prodajom u Kini, neto profit je opao za trećinu u drugom kvartalu, a više od 37.000 radnika već je potpisalo sporazume o dobrovoljnom otpuštanju sa kompanijom.
Robert F. (32), jedna od tri žrtve stravične tragedije koja je potresla Srbiju, sahranjen je danas na mesnom groblju u Novom Bečeju. Njegov život, zajedno sa još dva mlada života, tragično je ugašen u užasnoj saobraćajnoj nesreći u Novom Sadu u kojoj stradali nisu imali šanse da prežive.
Momak ubijene Srpkinje Vere Pitulić (41) najpre je navodno tvrdio policiji da ne zna gde se ona nalazi i da je nije video niti čuo od subote, iako su istražitelji kasnije utvrdili da je njen mobilni telefon poslednji put bio aktivan upravo u njegovoj kući.
Robert Farkaš (32) iz Novog Bečeja, koji je tragično izgubio život u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Novog Sada, danas će biti ispraćen na večni počinak.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Ako tražite brz desert koji izgleda kao iz poslastičarnice, brazilski Pave je pravi izbor. Ovaj nežan i osvežavajući kolač pravi se bez pečenja, a zbog svoje kremaste strukture često ga porede sa tiramisuom.
Slatko od smokvi i đumbira je fantastična moderna varijacija na tradiciju, gde se prepoznatljiva medna slatkoća zrelih smokvi savršeno spaja sa pikantnom, osvežavajućom notom đumbira.
Krompirova zlatica važi za najvećeg noćnog košmara svakog baštovana. Ova izuzetno opasna štetočina najpre napada krompir, a potom prelazi na paradajz i patlidžan, sa sposobnošću da u potpunosti uništi celokupan rod.
Ukoliko imate problem sa izbacivanjem tečnosti ili jednostavno želite da očistite organizam od toksina, pijte čaj od kukuruzne svile jer je jedan od najjačih prirodnih diuretika, savetuju stručnjaci.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Asmin Durdžić, tvrdi da je u Austriji pokrenuo postupak protiv Aneli Ahmić u vezi sa njihovom ćerkom Norom, navodeći da želi da se dete vrati u tu zemlju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.