Kada je počela da raspoređuje raketne sisteme „Iskander“ u Kalinjingradskoj oblasti, a to je bilo 2008. godine, Moskva je već imala informacije o tome da Amerikanci preduzimaju korake za izgradnju sistema protivraketne odbrane u Poljskoj i Češkoj. Zbog toga je počela da transformiše Kalinjingrad u „zatvorenu vojnu bazu“
Tako Andrej Vipolzov, glavni urednik informaciono-političkog portala newsbalt.ru, komentariše za Sputnjik izjavu savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Roberta O`Brajana da je ruska Kalinjingradska oblast „bodež u srcu Evrope“, kao i kritiku da je Moskva taj region pretvorila u zatvorenu vojnu bazu, prepunu raketa i savremenog oružja.
Ruski zvaničnici i eksperti ističu da je Rusija suverena država koja na svojoj teritoriji može da raspoređuju oružje gde god hoće, dok Vašington raspoređuje oružje ne samo na svojoj teritoriji, nego i daleko od svojih granica.
Vipolzov je saglaslan i sa mišljenjem ruskog senatora Alekseja Puškova, koji je rekao da Vašington nekako mora da nađe opravdanje za to zašto je 150 američkih nuklearnih bombi i 60.000 američkih vojnika raspoređeno u Evropi i pita se šta američke trupe rade u baltičkim državama kojima niko ne preti.
„Do naoružavanja Kalinjingradske oblasti nije došlo zato što su Rusi to želeli, nego zato što smo morali da odgovorimo na pretnju koju su Amerikanci stvorili napunivši baltičke države i Poljsku raketama prpotivraketne odbrane, koje se mogu koristiti za napad“, rekao je Vipolzov.
Kalinjingrad
Ekspert ističe da je da bi Amerikanci opravdali militarizaciju Evrope i sveta uopšte.
„Amerikanci su u poslednjih nekoliko godina prilično militarizovali Poljsku, maskirajući to raznim shemama i rotacijama, kao na primer, godinu-dve američki vojnici služe u Poljskoj, potom odlaze i smenjuju ih novi, što omogućava Poljskoj da se pravno ne smatra stalnom vojnom bazom, iako ona to faktički jeste. Međutim, Amerikanci se ponašaju vrlo drsko, vrlo ružno prema običnim Poljacima, pa su Poljaci krajem dvehiljaditih to počeli da im zameraju. Tada je i bila izmišljena ta ruska pretnja, koja se danas koristi da opravda američko vojno prisustvo u Poljskoj i drugim zemljama Evrope“, objasnio je Vipolzov.
Vipolzov ističe da priče o „ruskoj pretnji“ nisu ničim opravdane, s obzirom da je ruska vojna doktrina isključivo odbrambena.
„Ta pretnja je apsolutno izmišljena. Rusija nije iskazivala nikakvu agresiju prema Poljskoj. Naprotiv, bile su to blagoslovene dvehiljadite godine, kada smo bili bliski prijatelji sa Poljacima – na hiljade naše dece školovalo se u Poljskoj, Poljaci su kod nas dolazili na razne događaje. Međutim, Amerikanci su prvi počeli da pune oružjem Poljsku i Baltičke zemlje i sve se promenilo“, rekao je ekspert.
Podsetimo, u intervjuu za nemački „Bild“, O`Brajan je naveo da bi geografski položaj Kalinjingradu omogućio da postane trgovinski hab, centar turizma i kontakata Rusije i Zapadne Evrope, ali su ga, na žalost, kako je rekao, ruske vlasti pretvorile u zatvorenu vojnu bazu, prepunu raketa i savremenog oružja. Prema njegovim rečima, Rusija nije dozvoljavala američkim avionima da, u okviru Sporazuma o otvorenom nebu, lete iznad Kalinjingradske oblasti.
Ova O`Brajanova izjava došla je samo nekoliko dana nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio je da SAD napuštaju Sporazum o otvorenom nebu tvrdeći da Rusija krši sporazum, što Moskva negira.
„O`Brajan kaže da bi bilo bolje kada bismo od Kalinjingradske oblasti stvorili hab, most između Rusije i Evrope. Živim u Kalinjingradskoj oblasti od 1998. godine i zadesio sam se ovde i one decenije kada je Putin, u prvim godinama svoje vlasti, pokušavao da Kalinjingradsku oblast učini karikom između Rusije i Evropske unije. Ovde su se održavali razni simpozijumi i konferencije, dolazili su sa Zapada, iz Moskve i svih regiona i sve je bilo naizgled dobro... Ipak, ispostaviće se, da se ništa značajno iz toga nije izrodilo, osim što su strani agenti preplavili region. Zapadnih investicija praktično da nije ni bilo, gotovo da niko nije ulagao, iako su postojale posebne ekonomske zone raznih formata. Štaviše, pre otprilike sedam godina imali smo neku vrstu bezviznog režima između Kalinjingradske oblasti i severnog dela Poljske, što je doprinelo razvoju prijateljstva između dva naroda. Ali čitava priča nije prijala Amerikancima i oni su ukinuli ovaj režim pod izgovorom održavanja samita NATO-a u Varšavi“, priča Vipolzov.
Kada su pre nekoliko godina, opet na inicijativu Rusije, uvedene besplatne vize za strance koji žele da posete Kalinjingrad, Litvanci su podigli uzbunu, šireći priče o tome da će ruske obaveštajne službe navodno vrbovati Litvance koji besplatno uđu u Kalinjingrad, nastavlja Vipolzov.
„Ispostavilo se da je Rusija nekoliko puta sasvim iskreno pokušavala da uspostavi ekonomsku i političku saradnju sa susednim zemljama, ali smo sa Zapada dobijali samo razne vrste prepreka, negodovanja i tako dalje. Zato bih hteo da pitam Zapad - da li ste i vi nešto učinili da se Kalinjingrad ne pretvori u vojnu bazu?! Kada se Kalinjingrad otvorio za njih nisu učinili ništa za zbližavanje. Sve ovo sada je samo izgovor“, ističe ekspert.
Vipolzov podseća da je iz Kalinjingrada nakon raspada SSSR-a bilo povučeno praktično svo naoružanje i da je vojska bila faktički raspuštena, pa je postavio retoričko pitanje: zašto Zapad nije preduzeo nešto da izgradi most između Rusije i Evrope?!
„Ništa nije sprečavalo Zapad da realizuje ovaj O`Brajanov plan još tada, kada je Kalinjingrad praktično bio demilaterizovan, ali Zapad nije žurio da ga učini trgovinskim habom i mostom između Rusije i Evrope. Nisu nam dali ništa za razvoj i zbog toga su svoju šansu izgubili“, zaključio je Vipolzov.
Da se svi ne plaše ruske zime i ekstremno niske temperature, dokaz je i Oleg Rjezanov, stanovnik grada Zelenogradska, koji se nalazi u Kalinjingradskoj oblasti i koji je dobio nadimak "Gospodar hladnoće"
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje nema dovoljno kapaciteta za presretanje ruskih balističkih raketa, naglašavajući da je dodatna zapadna vojna pomoć ključna za zaštitu gradova i kritične infrastrukture.
Ukrajinske vlasti dobile su upozorenje od Sjedinjenih Američkih Država o mogućnosti velikog ruskog vazdušnog napada u naredna 72 sata, prenose izvori bliski ukrajinskim bezbednosnim strukturama.
Američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju napada na ruske naftne rafinerije, objavio je britanski list "Fajnenšal Tajms", pozivajući se na visoke ukrajinske zvaničnike.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik SAD Donald Tramp mogao bi da otvori stalnu američku vojnu bazu u Poljskoj, na istočnom krilu NATO-a i nadomak ruske zone bezbednosnog interesa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da se svi ne plaše ruske zime i ekstremno niske temperature, dokaz je i Oleg Rjezanov, stanovnik grada Zelenogradska, koji se nalazi u Kalinjingradskoj oblasti i koji je dobio nadimak "Gospodar hladnoće"
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.