Ukrajina želi da modernizuje svoje vazdušne snage. Kojim će putem krenuti: hoće li dati zadatak svojim konstruktorima aviona, računati na saradnju sa Turskom ili će možda ispuniti snove o kupovini američkih bombardera pete generacije? Sputnjik je razmotrio sve mogućnosti
Komandant vazdušnih snaga Ukrajine Sergej Drozdov u intervjuu za „RBK-Ukrajina" govorio je o perspektivama za razvoj vojne avijacije.
Ukrajina ne želi da popravlja sovjetsku tehniku?
Suština je sledeća:
Vazdušne granice Ukrajine se štite tehnikom koja je proizvedena u periodu od 1968. godine do 1991. godine.
Od sticanja nezavisnosti, zemlja nije dobila nijedan novi vojni avion.
Ukrajini je potreban jedan tip višenamenskog lovca koji će zameniti sve sovjetske lovce, jurišne avione i bombardere.
Da bi stvorila svoj prototip višenamenskog lovca, Ukrajini je potrebno najmanje 10 godina i najmanje 10 milijardi dolara.
Kijev nema toliko vremena ni novca, kao što nema ni odgovarajuće naučne baze ni iskustva.
To znači da je neophodno kupiti takve avione od partnerskih zemalja, što je i navedeno u „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine".
Zaista, sada je u sastavu Vazduhoplovnih snaga Ukrajine tehnika koja je proizvedena u sovjetsko doba. Reč je o borbenim avionima Su-25, Su-24M, MiG-29, Su-27, Su-24MR, koji su prošli popravku i delimičnu modernizaciju, ali ih to nije učinilo novim avionima. Ovaj avio park zadovoljava trenutne potrebe Vazdušnih snaga Ukrajine, ali za nekoliko godina vojska će se suočiti sa ozbiljnim problemima, jer se tehnika ne može doveka popravljati. U narednih nekoliko godina Ukrajina će morati da reši pitanje kupovine moćnog aviona. General-pukovnik Sergej Drozdov je povodom ovoga rekao sledeće: „Naravno, vazdušne snage bi htele da imaju modernu tehniku poput američkog F-35, naši piloti sanjaju da lete takvim avionima".
Istovremeno, vojni zvaničnik na visokom položaju pozvao je da se stvari sagledaju sa realne strane i kao primer naveo Poljsku, koja je, iako je već dugo strateški saveznik SAD-a i punopravna članica NATO-a, „tek sada mogla da započne da govori o dobijanju ovih aviona". Nije baš jasno zašto Drozdov kaže „tek sada" kada je poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak potpisao ugovor o kupovini F-35 krajem januara 2020. godine, ali to ne menja suštinu stvari.
Hajde da vidimo kako bi mogla izgledati modernizacija Vazdušnih snaga Ukrajine.
Novi An-178 i An-132 umesto zastarelih modela
Najjednostavnije šta se može uraditi je modernizacija vojno-transportne avijacije. U Kijevu se nalazi jedan od vodećih svetskih konstruktorskih biroa vojno-transpornih aviona: Avijacijski naučno-tehnički kompleks „Antonov". Avioni porodice „An" se koriste kao transportne letelice širom sveta: to su An-26 i An-30 relativno male tonaže, srednji transportni avioni An-12 i teški avioni An-22, An-124 „Ruslan". A takođe i najveći svetski transportni avioni An-225 „Mrija" koji je u aprilu, tokom pandemije, dostavio u Poljsku iz Kine (uz punjenje goriva u Kazahstanu) maske, lekove i druge medicinske proizvode.
Foto: airforcemag.com
Najveće uspehe ukrajinski konstruktori su postigli u „srednjoj težini". Naime, 2015. godine prvi let je izveo novi transportni avion An-178, koji u budućnosti treba da zameni jednog od najvećih i najtraženih „zastarelih aviona" - An-12. U medijima je bilo puno informacija o snabdevanju An-178 i za Ministarstvo unutrašnjih poslova, i za Nacionalnu gardu Ukrajine i za izvoz, ali do sada nijedan takav „An" nije ušao u eksploataciju. Za zamenu aviona „AN" u klasi male tonaže, moguće je promovisati An-132 sa turbopropelerskim motorom, koji bi se ekonomski mogao pokazati kao sasvim adekvatna alternativa za prilično rasprostranjene An-26 i An-30. Generalno, uz uspešan splet okolnosti, Ukrajina može brzo i bez problema rešiti pitanje ponovnog opremanja parka vojno-transportne avijacije.
Turska ima lovce, a Ukrajina motore
Helikopteri se ne pominju u pomenutoj „Strategiji razvoja Vazdušnih snaga Ukrajine do 2035. godine", sa izuzetkom transportne verzije Mi-8. Međutim, s obzirom na tendenciju desovjetizacije ukrajinske vojske (a ukrajinski borbeni helikopteri su se takođe proizvodili u sovjetsko doba), može se pretpostaviti da će Kijev, ako obnovi park helikoptera, to učiniti američkim ili evropskim modelima. Teoretski, to bi mogle biti modifikacije američkog helikoptera McDonnell Douglas AH-64 Apache ili evropski Eurocopter Tiger. Ali ne bih isključio iznenađenja. Na primer, saradnju po ovom pitanju između Ukrajine i Turske i kupovinu udarnog helikoptera TAI/AgustaWestland T129 ATAK. Ovo izgleda sasvim realno u kontekstu saradnje dveju zemalja u proizvodnji danas popularnih bespilotnih letelica Bayraktar Akinci.
Vredi obratiti pažnju na saradnju sa turskim partnerima u kontekstu glavnog zadataka, a to je pronalaženje multifunkcionalne letelice, o čemu je govorio ukrajinski general-pukovnik Drozdov.
Turska ima prilično ambiciozan projekat sopstvenog lovca pete generacije TF-X (Turkish Fighter Experimental), čija se premijera očekuje 2023. godine. U Rusiji su čak izjavili da bi ovaj avion, ako bude konstruisan i uđe na međunarodno tržište, mogao da postane konkurent Su-57.
Istina, postoji vrlo ozbiljan problem: Turci nemaju razvijenu tehnologiju za proizvodnju motora i nadaju se međunarodnoj saradnji. Turski državni informativni portal TRT Haber, analizirajući nedavno potpisani sporazum između Kijeva i Ankare u oblasti odbrane, navodi mišljenje vojnog eksperta Anila Šahina: „Imamo manjak tehnologija, posebno u oblasti avionskih i raketnih motora. S tim u vezi, može se reći da sporazum potpisan sa Ukrajinom otvara put za tehnološki prenos i zajedničku proizvodnju motora".
Ukrajina ima iskustva u oblasti koja zanima Turke i ova opcija ne izgleda beznadežno. Zasada se nema šta dodati.
F-35 protiv „pretnje sa Istoka"
„A šta je sa F-35?, pitaće čitalac koji je počeo da čita ovaj tekst zbog američkog aviona.
Podsetimo, Poljska je kupila 32 aviona F-35 za 4,6 milijarde dolara. Naravno, mi ne možemo ni teoretski da pretpostavimo kakav bi ugovor SAD mogle da ponude Ukrajini, ali fokusirajmo se na gore navedeni iznos. U nacrtu (inače rekordnog) vojnog budšeta Ukrajine za 2020. godinu predviđeno je 8,66 milijardi dolara za programe Ministarstva odbrane.
Jasno je da je moguć dogovor o plaćanju na rate i zaista je svaki ugovor individualan, ali u svakom slučaju ovakav dogovor nije jeftin. Ako se bira racionalnije, tada bi, na primer, aktuelna modifikacija F-16 ili F-18 mogla biti dobra opcija za Kijev. Da, ovi avioni će biti malo jednostavniji po svojim mogućnostima, ali udobniji u pogledu budšeta i kontinuiteta generacija, u poređenju sa trenutnim avio parkom Ukrajine. Ovde bih razmotrio i švedsku verziju Saab JAS 39 Gripen. Avion je znatno jeftiniji od F-35 i ima sasvim pristojne karakteristike, iako se smatra da je bar za pola generacije jednostavniji. Ali ovo je vrlo dobar izbor u pogledu kriterijuma „cena/efiksnost".
Međutim, i dalje verujem da, s obzirom na trenutnu situaciju, Ukrajina, da dođe do ovakve situacije, ne bi birala oslanjajući se na finansijske, već na političke razloge. A tada F-35 nema konkurenciju. Jedan od glavnih argumenata (i razloga za popuste) može biti uloga Ukrajine kao predstraže protiv „pretnje sa Istoka" (što se očekuje od Poljske). Ovaj pristup će gotovo sigurno koristiti, ako naravno, takva retorika ostane relevantna do trenutka kada počnu konkretni razgovori o pitanjima obnavljanja avio-parka zemlje.
Foto: Printskrin
Dosta je rečeno o prednostima i manama F-35. Ne može se poreći da je reč o modernom multifunkcionalnom borbenom avionu koji je prvobitno integrisan u informacionu infrastrukturu budućih borbenih operacija. Činjenica da će se primenjivati u susednoj Poljskoj je dodatni adut, jer će omogućiti razmenu iskustava u obuci pilota, održavanju i radu nove „prekomorske" tehnike.
Ukrajina će platiti SAD-u, ali da li će dati garanciju?
Moskva bi takođe trebalo da razmisli o ovom scenariju. F-35 pripada petoj generaciji lovaca-bombardera i u kombinaciji sa generalno obnovljenom infrastrukturom ukrajinskih oružanih snaga, mogao bi da reši pitanje kvalitativne konfrontacije sa Vazduhoplovnim snagama Rusije, koje su trenutno naoružane uglavnom avionima generacija 4 i 4+. Naravno, „ukrajinskim" F-35 će se najverovatnije suprotstaviti ruski Su-57 pete generacije, ali veliko je pitanje koliko će „Suhoja" do tog trenutka biti predato vojsci.
Govorimo svakako o teoretskom sukobu, koji se može dogoditi najranije za pet do deset godina, jer pretpostavljam da Ukrajina neće moći ranije da dobije F-35. U svakom slučaju, za takvu odluku će biti potrebna pre svega politička volja američkog rukovodstva, pomnožena sa finansijskim mogućnostima Kijev, kao i određene garancije Ukrajine. Garancije da se nikada, čak ni u košmarnom snu, ovo oružje neće koristiti protiv njegovih tvoraca.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Duboko ispod ledenih voda Arktika Rusija raspoređuje atomske podmornice naoružane interkontinentalnim balističkim raketama sposobnim da pogode ciljeve udaljene 8.000 kilometara
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sprazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa (INF) je ozbiljna greška koja povećava rizik od trke u naoružanju, istakao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Novo istraživanje iz pustinje u Čadu pokazuje da orlovi uspešno love odrasle pavijane teške i do 26 kilograma. Ovo otkriće menja dosadašnja uverenja i otvara pitanje da li su rani ljudski preci takođe bili mete napada iz vazduha.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.