Dok su tri vakcine širom sveta pohvaljene zbog obećavajućih rezultata kliničkih ispitivanja, ruska vakcina je jedina koju vodeći svetski mediji odbacuju. Toliko o jedinstvenom globalnom odgovoru na pandemiju virusa korona, ističe u autorskom tekstu novinar Kris Svejni
Ipak, kako navodi, čini se da postoji svetlost na kraju tmurnog tunela kovida 19, jer izgleda da je vakcina Univerziteta Okford uspelšna. Početni rezultati istraživanja sugerišu zaštitu od 70 odsto, ali stručnjaci smatraju da bi određenim doziranjem procenat zaštite mogao da se popne na 90 odsto. Vakcina nastala u saradnji sa kompanijom „Astra zeneka" tokom ispitivanja nije uzrokovala teža stanja, niti je bilo hospitalizacije onih koji su učestvovali u istraživanju. Još jedna dobra strana je to što se može čuvati u običnom frižideru, što isključuje visoke troškove skladištenja.
To nije slučaj sa druge dve vakcine koje je svet pohvalio - Bionteh/Fajzerovom, sa efikasnošću od 95 odsto, i Moderninom. sa 94,5 odsto.
Obe vakcine treba da se čuvaju na temperaturama oko minus 70 stepeni i zahtevaju velike rashladne jedinice da se ne bi pokvarile tokom transporta i skladištenja.
To je jedan od razloga zašto će oksfordska vakcina koštati između 3 i 4 dolara, u poređenju sa 20 dolara za Fajzerovu i 25 dolara za Moderninu vakcinu.
Uprkos razlikama u cenama, sve su to dobre vesti, ističe autor teksta.
Prema izveštajima, AstraZeneka je spremna da napravi dve milijarde doza vakcina do sledećeg leta, a ostale kompanije imaju ugovore o isporuci stotina miliona doza.
To je globalni napor. AstraZeneka je švedska kompanija, Bionteh je osnovao bračni par Turaka u Nemačkoj, dok su Fizer i Moderna američke.
Foto: Tanjug/Reuters
Reakcija na dobre vesti bila je univerzalno pozitivna u medijima. Izjavu tima sa Univerziteta Okford pozdravili su Bi-Bi-Si, Njujork tajms, Si-En-En, Gardijan, Najn njuz u Australiji i Skaj njuz.
Uprkos različitim lokacijama i publici, svi ovi izveštaji imali su jednu zajedničku stvar - namerno su ignorisali „Sputnjik V", vakcinu koju je razvila Rusija i koja je prva predstavljena. To je činjenica, naglašava Svejni.
Vest o njenom postojanju je objavljena 11. avgusta, a 4. septembra su objavljeni rezultati studije prve faze u najstarijem medicinskom časopisu na svetu „Lanset". Treća faza ispitivanja vakcine je u toku u Rusiji, Belorusiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Venecueli, a pridružiđe im se i Indija i Brazil.
„Sputnjik V" ima efikasnost od 92 odsto, pokazuju dosadašnja istraživanja, a predstavnica Svetske zdravstvene organizacije u Rusiji Melita Vujnovič je to prokomentarisala rečima - „optimisti smo".
Vakcina je takođe poslata u sedište SZO u Ženevi na potvrdu, a njen proizvođač, moskovski Istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja, potvrdio je da će troškovi biti niži od troškova Bionteh/Fizera i Moderne.
Ruski institut javno se ponudio da pomogne u povećanju efikasnosti oksfordske vakcine. Ali, verovatno toga niste svesni, jer je sve to izostalo u izveštajima mejnstrim medijima.
U medijima su se pojavljivale sugestije o navodnim dokazima da su ruski istraživači falsifikovali rezultate vakcine „Sputnjik V", što je verovatno proisteklo iz činjenice da je ruski Fond za direktna ulaganja (RDIF) finansirao projekat.
Generalni direktor Kiril Dmitrijev bio je svestan da će se državne veze smatrati problematičnim i rekao je: „Shvatili smo da će biti mnogo skepticizma i otpora prema ruskoj vakcini iz konkurentskih razloga; stoga je doneta odluka da se nazove ruskim prepoznatljivim međunarodnim imenom".
Umesto toga, dušebrižnici bi trebalo da se osvrnu na Institut Gamaleja, koji je ranije bio uključen u klinička ispitivanja vakcina protiv ebole i bliskoistočnog respiratornog sindroma. Ali ništa od toga nije smatrano relevantnim, navodi Svejni.
Pojedini novinari i medijske korporacije zažmure, moguće podsvesno, kada treba pogledati u neke delova sveta. Taj arogantan stav znači da su ruske tvrdnje unapred osuđene kao sumnjive, dok se prema drugim vakcinama ne ponašaju tako.
Neobjašnjivo je to što je Vejn Kof iz Projekta za ljudske vakcine izjavio da „Sputnjik V" nije prošla „test mirisa". U međuvremenu, istraživač vakcina iz Njujorka Džon Mur nazvao je najavu ruske vakcine „Putinologijom" i dodao: „Zašto Rusija to radi? To je međunarodna trka vakcina. Žele da ih vide kako idu u korak sa konkurentima u drugim zemljama".
Foto: Shutterstock
Evropska unija je takođe pokazala svoje pravo lice upozorivši Mađarsku da podriva poverenje javnosti uvozeći „Sputnjik V" kako bi je testirala. EU je dodala da će masovna vakcinacija postati otežana ako građani počnu preispituju vakcine koje im nisu odobrene. I Frans 24 je objavio ocenu da „Moskva žuri kako bi držala korak sa zapadnim farmaceutskim kompanijama".
Svejni smatra da sve ovo potiče od stereotipa i, u nekim slučajevima, nelogičnog prezira prema Rusiji što je ostalo još iz hladnoratovskog perioda.
Ovo je globalna pandemija. Svaka zemlja se suočava sa istim scenarijem i potrebna nam je sva pomoć nauke koju možemo dobiti. Ništa ne treba odbaciti zbog ksenofobne paranoje, ističe Svejni.
Način na koji mejnstrim mediji pokušavaju da ignorišu postojanje „Sputnjik V" dokazuje da takozvani stručnjaci ne mogu sebi da dozvole da daju bilo kakvu zaslugu Rusiji, jer se ne uklapa u narativ koji žele da prenesu.
Šta ako je to najmoćnija vakcina? Šta ako je to najbolja opcija? Zbunjujuće je to što toliko ljudi vodi medijske ratove u momentu kada je toliko ljudskih života u pitanju, zaknjučuje Svejni u tekstu objavljenom na RT.
Efikasnost vakcine "Sputnjik V", prema prelaznim rezultatima istraživanja, premašuje 95 odsto 42. dana nakon primene prve doze leka, pod uslovom da pacijent dobije drugu, navodi se na Tviteru vakcine i saopštenju koje je objavio Ruski fond za direktne investicije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Efikasnost vakcine "Sputnjik V", prema prelaznim rezultatima istraživanja, premašuje 95 odsto 42. dana nakon primene prve doze leka, pod uslovom da pacijent dobije drugu, navodi se na Tviteru vakcine i saopštenju koje je objavio Ruski fond za direktne investicije
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.