Dok su tri vakcine širom sveta pohvaljene zbog obećavajućih rezultata kliničkih ispitivanja, ruska vakcina je jedina koju vodeći svetski mediji odbacuju. Toliko o jedinstvenom globalnom odgovoru na pandemiju virusa korona, ističe u autorskom tekstu novinar Kris Svejni
Ipak, kako navodi, čini se da postoji svetlost na kraju tmurnog tunela kovida 19, jer izgleda da je vakcina Univerziteta Okford uspelšna. Početni rezultati istraživanja sugerišu zaštitu od 70 odsto, ali stručnjaci smatraju da bi određenim doziranjem procenat zaštite mogao da se popne na 90 odsto. Vakcina nastala u saradnji sa kompanijom „Astra zeneka" tokom ispitivanja nije uzrokovala teža stanja, niti je bilo hospitalizacije onih koji su učestvovali u istraživanju. Još jedna dobra strana je to što se može čuvati u običnom frižideru, što isključuje visoke troškove skladištenja.
To nije slučaj sa druge dve vakcine koje je svet pohvalio - Bionteh/Fajzerovom, sa efikasnošću od 95 odsto, i Moderninom. sa 94,5 odsto.
Obe vakcine treba da se čuvaju na temperaturama oko minus 70 stepeni i zahtevaju velike rashladne jedinice da se ne bi pokvarile tokom transporta i skladištenja.
To je jedan od razloga zašto će oksfordska vakcina koštati između 3 i 4 dolara, u poređenju sa 20 dolara za Fajzerovu i 25 dolara za Moderninu vakcinu.
Uprkos razlikama u cenama, sve su to dobre vesti, ističe autor teksta.
Prema izveštajima, AstraZeneka je spremna da napravi dve milijarde doza vakcina do sledećeg leta, a ostale kompanije imaju ugovore o isporuci stotina miliona doza.
To je globalni napor. AstraZeneka je švedska kompanija, Bionteh je osnovao bračni par Turaka u Nemačkoj, dok su Fizer i Moderna američke.
Foto: Tanjug/Reuters
Reakcija na dobre vesti bila je univerzalno pozitivna u medijima. Izjavu tima sa Univerziteta Okford pozdravili su Bi-Bi-Si, Njujork tajms, Si-En-En, Gardijan, Najn njuz u Australiji i Skaj njuz.
Uprkos različitim lokacijama i publici, svi ovi izveštaji imali su jednu zajedničku stvar - namerno su ignorisali „Sputnjik V", vakcinu koju je razvila Rusija i koja je prva predstavljena. To je činjenica, naglašava Svejni.
Vest o njenom postojanju je objavljena 11. avgusta, a 4. septembra su objavljeni rezultati studije prve faze u najstarijem medicinskom časopisu na svetu „Lanset". Treća faza ispitivanja vakcine je u toku u Rusiji, Belorusiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Venecueli, a pridružiđe im se i Indija i Brazil.
„Sputnjik V" ima efikasnost od 92 odsto, pokazuju dosadašnja istraživanja, a predstavnica Svetske zdravstvene organizacije u Rusiji Melita Vujnovič je to prokomentarisala rečima - „optimisti smo".
Vakcina je takođe poslata u sedište SZO u Ženevi na potvrdu, a njen proizvođač, moskovski Istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja, potvrdio je da će troškovi biti niži od troškova Bionteh/Fizera i Moderne.
Ruski institut javno se ponudio da pomogne u povećanju efikasnosti oksfordske vakcine. Ali, verovatno toga niste svesni, jer je sve to izostalo u izveštajima mejnstrim medijima.
U medijima su se pojavljivale sugestije o navodnim dokazima da su ruski istraživači falsifikovali rezultate vakcine „Sputnjik V", što je verovatno proisteklo iz činjenice da je ruski Fond za direktna ulaganja (RDIF) finansirao projekat.
Generalni direktor Kiril Dmitrijev bio je svestan da će se državne veze smatrati problematičnim i rekao je: „Shvatili smo da će biti mnogo skepticizma i otpora prema ruskoj vakcini iz konkurentskih razloga; stoga je doneta odluka da se nazove ruskim prepoznatljivim međunarodnim imenom".
Umesto toga, dušebrižnici bi trebalo da se osvrnu na Institut Gamaleja, koji je ranije bio uključen u klinička ispitivanja vakcina protiv ebole i bliskoistočnog respiratornog sindroma. Ali ništa od toga nije smatrano relevantnim, navodi Svejni.
Pojedini novinari i medijske korporacije zažmure, moguće podsvesno, kada treba pogledati u neke delova sveta. Taj arogantan stav znači da su ruske tvrdnje unapred osuđene kao sumnjive, dok se prema drugim vakcinama ne ponašaju tako.
Neobjašnjivo je to što je Vejn Kof iz Projekta za ljudske vakcine izjavio da „Sputnjik V" nije prošla „test mirisa". U međuvremenu, istraživač vakcina iz Njujorka Džon Mur nazvao je najavu ruske vakcine „Putinologijom" i dodao: „Zašto Rusija to radi? To je međunarodna trka vakcina. Žele da ih vide kako idu u korak sa konkurentima u drugim zemljama".
Foto: Shutterstock
Evropska unija je takođe pokazala svoje pravo lice upozorivši Mađarsku da podriva poverenje javnosti uvozeći „Sputnjik V" kako bi je testirala. EU je dodala da će masovna vakcinacija postati otežana ako građani počnu preispituju vakcine koje im nisu odobrene. I Frans 24 je objavio ocenu da „Moskva žuri kako bi držala korak sa zapadnim farmaceutskim kompanijama".
Svejni smatra da sve ovo potiče od stereotipa i, u nekim slučajevima, nelogičnog prezira prema Rusiji što je ostalo još iz hladnoratovskog perioda.
Ovo je globalna pandemija. Svaka zemlja se suočava sa istim scenarijem i potrebna nam je sva pomoć nauke koju možemo dobiti. Ništa ne treba odbaciti zbog ksenofobne paranoje, ističe Svejni.
Način na koji mejnstrim mediji pokušavaju da ignorišu postojanje „Sputnjik V" dokazuje da takozvani stručnjaci ne mogu sebi da dozvole da daju bilo kakvu zaslugu Rusiji, jer se ne uklapa u narativ koji žele da prenesu.
Šta ako je to najmoćnija vakcina? Šta ako je to najbolja opcija? Zbunjujuće je to što toliko ljudi vodi medijske ratove u momentu kada je toliko ljudskih života u pitanju, zaknjučuje Svejni u tekstu objavljenom na RT.
Efikasnost vakcine "Sputnjik V", prema prelaznim rezultatima istraživanja, premašuje 95 odsto 42. dana nakon primene prve doze leka, pod uslovom da pacijent dobije drugu, navodi se na Tviteru vakcine i saopštenju koje je objavio Ruski fond za direktne investicije
Efikasnost vakcine "Sputnjik V", prema prelaznim rezultatima istraživanja, premašuje 95 odsto 42. dana nakon primene prve doze leka, pod uslovom da pacijent dobije drugu, navodi se na Tviteru vakcine i saopštenju koje je objavio Ruski fond za direktne investicije
Ugledni novinar Ivan Radovanović oglasio se povodom novonastale političke situacije i užasne, po Srbiju, pobede blokaderske liste, ističući da je Aleksandar Vučić sada oslobođen velikog državnog tereta i da se vraća u borbu oštrije nego ikada do sada.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Nakon proglašenja izbornih rezultata, pristalice blokadera i proevropske opcije otvoreno su nastavile sa udarima na sve institucije i pojedince koji zastupaju srpske nacionalne i tradicionalne vrednosti.
Nemački kancelar Fridrih Merc, čijim je radom zadovoljno svega 10 odsto Nemaca, među prvima je požurio da čestita pobedu blokaderske Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Nakon što su se slegli utisci izborne noći, analitičari i stručni posmatrači političke scene već jasno stavljaju do znanja da za blokadersku listu tek sada počinje pravi pakao i suočavanje sa surovom stvarnošću.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Dok se mnogi ovih jesenjih dana pitaju šta će sa zelenim paradajzom koji nije stigao da "pocrveni", deda Radosav Milojević iz Bele Reke kod Nove Varoši, za to ima jednostavno rešenje.
Muškarac N. A. (44) osumnjičen da je juče vatrenim oružjem teško ranio V. A. (37) u Banji Koviljači uhapšen je jutros na području ovog turističkog mesta.
Alija Balijagić (66) iz Bijelog Polja je pre dve godine, u selu Sokolac kod Bijelog polja, surovo je ubio brata i sestru, Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69).
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Televizijska rediteljka Marijana Petrović izjavila je da bi želela da snimi film o muzičkom stihopiscu Marini Tucaković, da je u karijeri snimila 2.000 spotova i da posebnu energiju imaju ličnosti kao Zdravko Čolić i Živorad Nikolić.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Tijana Ajfon iznenadila je javnost vešću da se udala, a dok identitet supruga čuva u tajnosti, jedan detalj iz njenog porodičnog života posebno privlači pažnju.
Komentari