Dok Vašington povećava pritisak sankcijama na svoje geopolitičke konkurente i koristi američki dolar kao instrument za promociju svoje političke agende, Kina, Rusija, Turska i Iran možda će morati da smisle novu međunarodnu valutu koja će uravnotežiti hegemoniju zelenih novčanica, predlaže turski ekonomista
Moskva i Peking treba da smanje rizike od sankcija jačanjem svoje tehnološke nezavisnosti, prelaskom na plaćanja u svojim nacionalnim valutama i globalnim valutama koje služe kao alternativa dolaru, naglasio je 22. marta tokom dvodnevne posete Kini ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov .
Ovo nije prvi put da Rusija poziva na otklon od dolara i prelazak na nacionalne valute - u julu 2019. dve države su potpisale sporazum o bilateralnoj trgovini u svojim valutama, dok je u oktobru 2019. Moskva sklopila sličan sporazum sa Ankarom. Mesec dana ranije, Centralna banka Irana (CBI) objavila je da su se Iran i Rusija dogovorile da sve finansijske transakcije obavljaju u domaćim valutama, dodajući da je oko 30 do 40 odsto međusobne trgovine Irana i Turske obavljeno u lirama i rijalima, a ostalo u evrima.
Američki sistem zasnovan na dolaru gura svet u siromaštvo
Kina, Rusija, Turska i Iran počele su postepeno da menjaju postojeći finansijski poredak prema kojem Sjedinjene Države nameću svoje interese čitavom svetu", primećuje Bartu Soral, bivši menadžer Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, ekonomista i pisac.
- Ovo je ispravan, neophodan i logičan korak. Naravno, SAD pokušavaju da kazne (ove zemlje) sankcijama zbog činjenice da su se te zemlje suprotstavile sistemu", dodaje on.
Bretonvudski monetarni sistem, stvoren nakon Drugog svetskog rata, dao je dolaru status međunarodne valute u kojoj se čuvaju rezerve, objašnjava ekonomista, dodajući da je to omogućilo Sjedinjenim Državama da vrše pritisak putem dolara i upravljaju finansijskim tokovima širom sveta.
U 2017. godini ukupan obim svetske trgovine iznosio je 74 biliona dolara, dok je ukupan obim finansijskih transakcija dostigao 1,27 kvadriliona dolara, što znači da obim finansijskih transakcija premašuje razmere realnog sektora za 18 puta, navodi Soral.
Još zanimljivije je da se 75 odsto ovih transakcija vrši u dolarima bilo u Londonu ili u Njujorku.
- Ovaj sistem je odvojen od proizvodnje i ne omogućava zaposlenje, već se šačica monopolista koji kontrolišu velike finansijske tokove bogati - kaže ekonomista.
Ako se pogledaju podaci za 2017. godinu, vidi se da Kina, Rusija, Turska i Iran imaju udeo od 30 odsto u svetskoj proizvodnji, skoro 28 odsto u ukupnoj svetskoj izvoznoj trgovini i 35 odsto svetske populacije, ističe Soral. Poređenja radi, ukupan udeo Amerike u globalnoj proizvodnji iznosi 12 odsto, dok udeo te zemlje u svetskoj izvoznoj trgovini iznosi samo 13 odsto, naglašava ekonomista.
- Da bi se uništio unipolarni sistem pod vođstvom SAD, zbog kojeg su i dovele svet na ivicu haosa, konfrontacije i siromaštva, možda će biti potrebno stvoriti novu jedinstvenu međunarodnu valutu koju bi gore pomenute zemlje mogle da koriste zajedno sa sopstvenim nacionalnim valutama - smatra turski ekonomista.
Kada je reč o Turskoj, ona definitivno treba da izađe iz finansijske strukture koju predvode SAD kako bi podstakla proizvodnju, zapošljavanje i, shodno tome, ekonomsko blagostanje zemlje, navodi Soral.
Napori za dedolarizaciju širom sveta
Kina sada napreduje sa internacionalizacijom juana u zemljama učesnicama Inicijative za pojas i put koju vodi Peking. Pored ovoga, Kina je predstavila projekat digitalnog juana koji bi jednog dana mogao biti izazov hegemoniji dolara u globalnoj trgovini, navodi „Fajnenšel tajms".
Tokom svog predsedavanja osmočlanom Šangajskom organizacijom za saradnju (SCO) 2020. godine, Rusija se aktivno zalagala za razvoj sistema plaćanja u nacionalnim valutama unutar bloka, navodi VEB.RF, ključna ruska razvojna institucija, koja je preuzela ulogu predsedavajućeg Međubankarskog konzorcijuma SCO za ovaj period. Zajedno sa četiri države u ulozi posmatrača, Šangajska organizacija za saradnju čini približno polovinu svetske populacije i četvrtinu svetskog BDP-a.
Sa druge strane strane, i Nova razvojna banka BRIKS-a takođe pokušava da se usredsredi na lokalnu valutu, piše Sputnjik internešenal.
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin se prvi put obratio javnosti nakon što je primio vakcinu protiv virusa korona, rekavši da će, kada mu se budu formirala antitela, proširiti opseg putovanja i poseta različitim objektima, uključujući i kulturnim
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Milenko Jovanov, oštro je reagovao na sastav nedavno predate studentske izborne liste, ističući da ona ne predstavlja nestranačku inicijativu, već skup ljudi povezanih sa različitim političkim opcijama.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski posetila je porodicu Kostur, koja je ostvarila pravo na jednokratnu državnu pomoć isplaćenu juče korisnicima prava iz sistema socijalne i dečje zaštite.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Telo muškarca pronađeno je danas u rupi koja je iskopana za potrebe radova na kanalizaciji u selu Karlovčić kod Beograda, a prema nezvaničnim informacijama, on je upao u rupu, koja se nalazi ispred njegove porodične kuće.
Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji su osumnjičeni da su ubili Danku Ilić, suđenje počinje u oktobru, a ceo proces biće u negotinskom Višem sudu.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Boja vanile možda zahteva malo više nege i održavanja, ali zato donosi upečatljiv efekat i savršeno osvežava izgled. Ako želite veću bjuti promenu, plava kosa u nijansi vanile odličan je izbor, posebno ove jeseni kada je upravo ova boja jedan od aktuelnih trendova.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović je za drugi dan snimanja muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" odabrala kombinaciju koja je istakla njen struk, kao i obline.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.