PUTIN PROVALIO PODLU IGRU! Turska, Britanija i Ukrajina formiraju savez protiv Rusije, NJIHOVI PLANOVI ZA KRIM DOVEŠĆE DO VELIKOG RATA!
Podeli vest
Jačanje Rusije u crnomorskom regionu, nakon ulaska Krima u njen sastav, duboko je zabrinulo NATO. Britanija i Turska u tom pravcu deluju kroz Ukrajinu: London finansira projekte „reintegracije" poluostrva, a Ankara podržava kijevsku „Krimsku platformu". Šta je plan saveznika?
- Između Turske, Velike Britanije i Ukrajine nastaje neformalna trilateralna alijansa, koja je usmerena protiv Rusije i njenog uticaja u Crnom moru. Države pokušavaju da uvedu sopstvenu strukturu bezbednosti u regionu, pod svojim uslovima - došli su do zaključka novinari jednog od vodećih grčkih i kiparskih medija Greek City Times.
Turske vlasti ponovo pokušavaju da zauzmu svoju poziciju na svetskoj sceni, preteći da će preći "crvenu liniju" Rusije
04.05.2021
07:00
Zajednički neprijatelji
Trougao se formirao postepeno. Prvo se pojavila osovina London-Ankara. Obe zemlje su se posvađale sa Briselom: London zbog Bregzita, a Ankara zbog kritika na račun predsednika Redšepa Erdogana. Nakon razlaza Velike Britanije i Evropske unije Turska je ostala lojalna Londonu. Proces je trajao više od godinu dana i Erdogan je uveravao: „Velika Britanija je naš važan i pouzdan strateški partner. Turska će nastaviti efikasnu i sveobuhvatnu saradnju sa Velikom Britanijom i posle Bregzita".
Ankara je zahvalna što je Velika Britanija uvek podržavala integraciju Turske u razne zapadne strukture i, za razliku od drugih saveznika NATO-a, nije kritikovala politiku Erdogana. Tako je bilo i tokom vojne kampanje u Siriji i tokom aktivnog mešanja Ankare u libijske poslove.
Ričard Mur, bivši ambasador Velike Britanije u Turskoj, prošlog leta je postao šef spoljne obaveštajne službe Velike Britanije MI-6. U Ankari je počeo da radi 2014. godine. Delimično zahvaljujući tome što dobro zna turski jezik, brzo je stekao priznanje u lokalnim diplomatskim krugovima i čak ga smatraju drugom Erdogana. Dve godine kasnije, turska vojska je pokušala državni udar. Ustanak je ugušen, vlasti su se obračunale sa kritičarima i opozicijom. U zemlji je brzo sproveden referendum o amandmanima na Ustav. Ideju Erdogana je podržalo više od polovine glasača. Turska je postala predsednička republika, a šef države je dobio veća ovlašćenja.
Evropska unija je osudila puč, ali nije pružila očekivanu pomoć.
- Države, koje se više brinu o sudbini pučista, nego o demokratiji u Turskoj, ne mogu biti prijatelji Ankare - zamerio je Erdogan zapadnim zemljama.
Velika Britanija je drugačije postupila. London ne samo da je istupio protiv pobunjenika, već je i poslao ministra spoljnih poslova u Tursku. Tada je ministar bio Boris DŽonson. Političar se pohvalio porodičnim vezama, jer je njegov pradeda po ocu Ali Kemal bio ministar unutrašnjih poslova Osmanskog carstva.
Govorilo se da Turska za takvu pažnju Londona duguje pre svega Ričardu Muru. On ima i veze sa Rusijom, gde je neko vreme kao dete živeo sa ocem, diplomatom.
- Moja prva sećanja su iz Rusije - napisao je jednom Mur na Tviteru.
Međutim, sentimentalnost mu ne smeta da oštro kritikuje Moskvu. "Rusija sada kreće nizbrdo, kako sa ekonomske tako i sa demografske tačke gledišta", izjavio je on u nedavnom intervjuu.
Foto: Reuters/Clipart/Fotoilustracija
London i Ankara su u decembru potpisali sporazum o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. januara. To je bilo neophodno, nakon napuštanja Evropske unije. Preživevši Bregzit, London je počeo da stvara sopstvenu alijansu, u kojoj je Ankara dobila jednu od glavnih uloga.
- Turska je ključni element NATO-a, kao i naš saveznik i prijatelj - napisao je na Tviteru ministar spoljnih poslova Dominik Rab.
Reintegracija na ukrajinski način
Dominik Rab je prošle jeseni pozdravio ukrajinskog predsednika rečima: „Dobrodošli u London predsedniče Vladimire Zelenski! Ukrajina je ključni saveznik Velike Britanije".
"Ključni saveznik" se sastajao sa premijerom Borisom Džonsonom i britanskim investitorima. Iza zatvorenih vrata je održan sastanak i sa šefom spoljne obaveštajne službe Ričardom Murom. Strane su pokušale da pažljivo sakriju informaciju, ali je ona ipak procurela u javnost. Tada su u Kijevu potvrdili da je sastanak održan i da se većina pitanja ticala „pomoći i zaštiti suvereniteta i teritorijalne celovitosti" Ukrajine.
Zelenski je govorio o predstojećem potpisivanju „važnog strateškog dokumenta" o razvoju pomorske flote Ukrajine, memorandumu od 1,25 milijardi funti. Vojna saradnja se, po svemu sudeći, neće ograničiti na flotu. Ukrajinski političari su nagovestili razmeštanje britanske baze u Nikolajevskoj oblasti.
Uskoro se na sajtu vlade Velike Britanije pojavilo saopštenje da je ambasada Velike Britanije u Ukrajini spremna da izdvoji deset hiljada funti za projekat „reintegracije" Krima u sastav Ukrajine. Program se zove „Otvorena budućnost". Plan je da rade preko javnih organizacija uz pomoć vlade.
Glavni cilj je otkrivanje primera kršenja ljudskih prava na Krimu i na teritorijama koje ne kontroliše Kijev na istoku Ukrajine, privlačenje krimskih Tatara, podsticanje njihovih prava i političkih aktivnosti.
Pritom, odnosi Londona i Kijeva se ne mogu nazvati ravnopravnim, smatra Natalija Jeremina, doktor političkih nauka, profesor na državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu. Velika Britanija posmatra Ukrajinu kao taktičkog, a ne kao strateškog partnera protiv Rusije.
- Sa ekonomske tačke gledišta Kijev ne znači ništa Londonu. Velika Britanija dobija dodatne instrumente pritiska na Moskvu i novu odbrambenu strategiju, koja nosi otvoren antiruski karakter, zasnovan na konfliktu u Ukrajini. Svi sastanci predstavnika britanske i ukrajinske vlade su povezani sa delovanjem obaveštajnih službi. Ukrajinska strana može Britancima da pruži obaveštajne podatke i snosiće odgovornost ako su netačni - kaže politikolog.
Ona dodaje da je Bregzit dao Velikoj Britaniji priliku da se vrati sopstvenim globalnim interesima, kojih se odrekla tokom članstva u EU.
Kozaci sa Osmanlijama
Pošto je proveo nekoliko dana u oktobru u Londonu, Zelenski je poleteo u Istanbul na sastanak sa liderom Turske. Objavio je stvaranje „Krimske platforme" - međunarodnog foruma koji bi trebalo da pomogne Kijevu da vrati Krim. Vlasti Turske su podržale tu ideju. Prvi samit su planirali 24. avgusta na Dan nezavisnosti Ukrajine.
Turska je, posle ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom, podržala Ukrajinu. Turske vlasti su na različitim mestima izjavljivale da „nikada neće priznati aneksiju Krima". „Mi sa istom odlučnošću štitimo teritorijalnu celovitost Ukrajine i suverenitet Turske. Još jednom smo potvrdili našu principijalnu odluku da ne priznajemo aneksiju Krima", govorio je u proleće Erdogan.
Zelenski je 10. aprila ponovo odleteo u Istanbul. Turski lider je obećao Kijevu pomoć u pridruživanju NATO-u. Međutim, ukrajinska vojska već ima obuku u centrima u Turskoj. U septembru 2019. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine je saopštilo da je 50 vojnika iz vazduhoplovnih snaga dobilo dozvolu za korišćenje turske bespilotne letelice barjaktar TB". Ukrajinski marinci će krajem 2021. godine učestvovati u vežbama pomorskih snaga Turske „Dogu Akdeniz" na zapadu Sredozemnog mora.
Zelenski i Erdogan su na pregovorima razmotrili izgradnju brodova klase „korveta", zajedničku proizvodnju transportnih aviona An-178 i isporuku dronova „Bajraktar".
- Vidimo da je to zaista ponos turskog vojno-industrijskog kompleksa. To je upravo onaj tip naoružanja, koji može kardinalno da promeni situaciju na bojnom polju. Turska demonstrira ozbiljan uspeh i mi ćemo kupiti to naoružanje - Zelenski nije štedeo pohvale u intervjuu za jednu od turskih publikacija.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Pomoć Turske Ukrajini se ne ograničava naoružanjem. Slična situacija je i u humanitarnoj sferi. Plan je da se u Kijevu za turski novac izgradi dšamija, a u Odesi su, takođe pomoću novca iz Turske (i Gruzini su se uključili), snimili film „Poslednje utvrđenje: Hadšibej". Film je o Kozaku Andreju koji predaje u Istanbul važnu informaciju, kako bi se borili protiv „ruskih okupatora". Događaji se odvijaju tokom rusko-turskog rata 1787-1792. godine, kada su Rusi oterali osmansku vojsku sa severozapadne obale Crnog mora.
- Ukrajina je jedan od prioritetnih pravaca u politici Turske. U republici se nalazi velika dijaspora krimskih Tatara. Turski birači se aktivno zalažu za povratak Krima u Ukrajinu, iako za to ne postoje preduslovi - rekao je direktor Centra za proučavanje savremene Turske Amur Hadžijev.
Ruska pretnja
Proturske nekomercijalne organizacije su osnivane na Krimu još devedesetih godina 20. veka. Tada, posle raspada Sovjetskog Saveza, Ankara i Kijev su prvi put počele da razmatraju „rusku pretnju na Crnom moru". Pritom, razvijajući bliže bilateralne odnose sa Kijevom, Turska izbegava tenzije sa Moskvom.
Što se tiče Velike Britanije, ona se uvek trudila da zabije klin u odnosima Rusije i Turske i gurne ih u Crno more, smatra Vladimir Avatkov, viši naučni saradnik Nacionalnog istraživačkog instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa (IMEMO) Ruske akademije nauka (RAN) E. Primakova.
- Politika Londona i celokupnog anglosaksonskog sveta je usmerena na formiranje luka nestabilnosti od Severne Afrike preko celog Bliskog Istoka do Centralne Azije i Južnog Kavkaza i nastavlja se i danas. Napori Londona su usmereni na izgradnju kontakata između Ankare i Ukrajine. Pored toga, Britanija čini sve da Tursku otrgne od Rusije - navodi Avatkov.
Takav plan pritiska se pripisuje klasičnoj britanskoj političkoj školi. Još početkom 19. veka se taj pristup smatrao jednim od glavnih instrumenata spoljne politike Engleske. Vodeći naučni saradnik IMEMO RAN Viktor Nadein-Rajevski je uveren da Velika Britanija, uz pomoć nezvaničnog saveza protiv Moskve, pokušava da oživi nekadašnju imperiju.
- Ali to malo šta znači. I država nije ista i nema ranije finansijske mogućnosti. Zato ima želju da dobije bilo šta na račun slabijih zemalja. Turskoj to dobro dođe - objasnio je on.
Ekspert je uveren da formiranje saveza uz učešće Ankare, Londona i Kijeva odgovara i interesima Turske - pokušajima da se maksimalno proširi uticaj. Iako su, kao i u slučaju Velike Britanije, osuđeni na neuspeh.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Penzioner
pre 4 godine
Ovo je prilika da se pogano ostrvo potopi i da od njega ništa ne ostane!
Pa neznam koliko narod u Srbiji poznaje Turski deo Kipra, ali ko tamo vlada??...Turski mafijasi koje podrzava Erdogan da operu prljav novac od droge i slicno preko kompanije CEVAHIRI(koja je u Skopju izgradila tri kule po 50 spratova) i vlada engleska tajna sluzba.Koji novac je u prometu na Turskom Kipru..lira i funta..zasto!?
Kompanija CEVAHIRI je odlicno uvezana sa mocnim ljudima u SAD..pa sinovi od vlasnika su mnogo mutni,pa rade i sa onim Albancem iz Lugana sto je bio u laznoj vladi Kosova..Nadam se da imamo svoje ljude u Skopjui da razumeju sta i tamo se radi..pa Zaev sa kim pijucka uvece,ko je pocasni amabasador Turske u S.Makedoniji..leeelee MALO UDJITE U VELIKE POSLOVE U Skopje..pa da vidite cuda!!!
U slučaju okončanja rata, Kijevu će biti obezbeđene ključne bezbednosne garancije kako bi se odvratila buduća ruska agresija, navodi se u nacrtu sporazuma lidera EU nakon sastanka Koalicije voljnih u Parizu.
Ruski raketni napad Orešnikom na Ukrajinu signal je NATO-u da odustane od vojne podrške Kijevu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare tokom posete Hrvatskoj, koju je uživo prenosila pres-služba Alijanse.
Doček Nove godine na Gradskom trgu u Čačku, koji je trebalo da bude narodno veselje i trenutak opuštanja za više od hiljadu građana, propao je pod naletom pomračenih umova i blokadera koji su se okupili iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Kraljeva.
Američki napad razotkrio je slabu odbranu Venecuele: Ruski S-300 i „Buk“ nisu radili, što doprinosi teoriji da je Moskva zapravo „papirni tigar“, piše Njujork tajms.
Jedna od velikih laži blokadera je tvrdnja da je tokom protesta 15. marta 2025. godine na okupljene pušten zvuk iz "zvučnog topa", a te očigledne laži je prihvatio čak i Evropski parlament koji je zvučni top uključio u rezoluciju protiv Srbije. Takvo oružje je verovatno korišćeno u Venecueli kada je kidnapovan tamošnji predsednik Nikolas Maduro, a ovo su simptomi nakon njegove upotrebe.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić osvrnula se na izjavu evroposlanika Tonina Picule u vezi sa posetom delegacije EU Srbiji, koja je poslednjih dana podigla veliku prašinu u javnosit.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Večeras je u prvoj borbi za medalju u Exatlonu pobedu odneo tim plavih rezultatom 5:4, dok su u borbi za nominacije pobedu odneli Crveni rezultatom 10:6.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Opština Zemun, Hram Svetog oca Nikolaja i SVEBOR savez Beograda organizuju u ponedeljak, 19. januara, na Bogojavljenje, 29. plivanje za Časni krst, saopšteno je iz ove opštine.
Posetom Dečijoj bolnici u Novom Sadu, pripadnici Odreda Žandarmerije u Novom Sadu obradovali su najmlađe pacijente paketićima, toplim rečima, pažnjom i podrškom.
Na društvenim mrežama Srbi su sumirali 2025. godinu, a njihovi odgovori privukli su veliku pažnju. Dok su se jedni hvalili platama i biznisima, drugi su se dotakli najtežih odluka i gubitaka.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (32) za pokušaj teškog ubistva Ljube J. (71) 1.septembra 2025. godine na beogradskoj pijaci "Medaković 3". Ona je poslata Višem sudu na odluku o potvrđivanju, a okrivljeni se od hapšenja nalazi u pritvoru.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, presretačem su oko 11 časova u Inđiji zaustavili četrdesetčetvorogodišnjeg Z. M. koji se vozilom marke "audi" kretao brzinom od 189,2 kilometara na čas na državnom putu Novi Sad - Inđija gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.
Automobil marke "mercedes" koji je Dragomir Gidra Bojanić vozio u serijalu filmova "Lude godine" obožavala je cela Jugoslavija i važio je za pravi simbolni status.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Književnici Ljiljani Habjanović Đurović danas je svečano uručen orden Karađorđeve zvezde prvog stepena, koju joj je dodelio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Američki glumac Leonardo Dikaprio izazvao je salve smeha među obožavaocima zahvaljujući svojim spontanim i živopisnim reakcijama tokom dodele Zlatnih globusa.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Pevač Đorđe David zaprepašćen je onim što se dogodilo Ani Bekuti u Čačku, ali ne i iznenađen jer je i sam nekoliko puta bio žrtva linča zbog svojih stavova.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar