DA LI JE I SRBIJA U PROBLEMU?! EVROPI PRETE NESTAŠICE! Zima dolazi, mraz i hladnoća prete da okuju stari kontinent, a gasa i struje nema dovoljno!
Podeli vest
Potrošnja se povećava, Azija kupuje naveliko, Rusi zavrću ventil, a u vetroparkovima vetar slabije duva - to su razlozi energetske krize koja se pomalja pred Evropom, ocenjuje radio Dojče vele (DW). Posledice su, kako navodi, jasne: grejanje i struja su skuplji, a prete i nestašice
Širom Evrope dramatično su porasli računi za struju za domaćinstva i preduzeća. Tokom ove godine, cena se stalno povećavala, ali je najzapaženiji skok bio u septembru. Samo ovog meseca veleprodajne cene električne energije u Nemačkoj porasle su za skoro pedeset odsto.
Srbija je ključna država Zapadnog Balkana i njeno članstvo u EU-u je od strateške važnosti, izjavio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, dok njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman kaže da tome mora da prethodi rešavanje otvorenih pitanja, prenela je Hina
28.09.2021
12:56
Glavni uzrok je globalna nestašica gasa, čime se cena prirodnog gasa u Evropi od početka godine učetvorostručila. Čini se da se situacija pogoršava i mnoge vlade se plaše nestanka struje uoči neizbežnog skoka potražnje tokom zime.
U Ujedinjenom Kraljevstvu su najveće energetske kompanije zatražile od vlade paket hitne pomoći. Pet manjih dobavljača već je prestalo sa radom u poslednjih mesec dana, zbog nemogućnosti da plate energiju kojom je trebalo da snabdevaju preduzeća. Drugi strahuju da bi narednih dana i nedelja moglo isto da im se desi.
U Španiji je vlada već usvojila hitan zakon o smanjenju visokih računa za energiju za potrošače preusmeravanjem dobiti od energetskih kompanija. Italija ove sedmice predstavlja paket podrške domaćinstvima u iznosu od 4,5 milijardi evra, dok je Francuska uvela subvencije za milione domaćinstava sa niskim prihodima.
Prema Verivoksu 32, onlajn-platformi za poređenje cene energije, cene su u Nemačkoj u septembru i oktobru porasle u proseku za 12,6 odsto. Prema njihovim podacima, takvo povećanje predstavlja 188 evra dodatnih troškova grejanja godišnje za jednu porodičnu kuću.
Jedan od uzroka nestašice je taj što Evropa svoju energiju dobija iz različitih izvora, pri čemu prirodni gas čini oko 20 odsto. Pojedine zemlje se više oslanjaju na gas od drugih. U Nemačkoj se skoro polovina domaćinstava greje na gas.
Takođe, na nestašicu gasa su u velikoj meri uticale vremenske prilike. Prošla zima u Evropi bila je neobično hladna, zbog čega su se iscrple zalihe gasa. Obično bi se gas dopunjavao tokom proleća i leta u pripremi za sledeću zimu, ali je jedan od najhladnijih aprila u dve decenije dodatno otežao snabdevanje.
Zatim je tu i pitanje ruskog gasa. Ruski energetski gigant Gasprom, koji u snabdevanju Evrope gasom učestvuje sa čak jednom trećinom, uporno je odbijao da poveća isporuke. Neki komentatori nagađaju da je Rusija obustavila isporuke gasa kako bi izvršila pritisak na EU da što pre pusti u rad gasovod Severni tok 2.
Nedavno je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da će novi gasovod „značajno uravnotežiti parametre cena prirodnog gasa u Evropi".
Postoje i drugi faktori koji pogoršavaju problem. Neobično jake vrućine u Aziji prouzrokovale su povećanu potražnju za klima-uređajima i, kao rezultat toga, povećanu potrošnju električne energije, iscrpljujući dodatno zalihe prirodnog gasa.
Problema je bilo i sa alternativnim rešenjima, poput tečnog gasa. Potražnja za tečnim prirodnim gasom brzo raste širom sveta, posebno u Aziji, usled brzog ekonomskog rasta i povećanja stanovništva. To je pogodilo snabdevanje u Evropi, pri čemu je uvoz ove godine pao u odnosu na prošlu.
Još jedna alternativa je ugalj, ali je i njegova cena sada rekordno visoka, delimično zbog gasne krize, ali i zbog sve strožih politika EU za sprečavanje klimatskih promena.
Klimatske politike EU za period 2030/50. pokazale su da je Unija postavila ambiciozne ciljeve za korišćenje obnovljive energije. U EU je 2019. udeo potrošene energije koja dolazi iz obnovljivih izvora bio 19,7 odsto. Cilj je da se ova potrošnja do 2030. poveća na 32 odsto.
Ali, nedavno je nastao problem i sa obnovljivim izvorima energije. Energija vetra je poslednjih godina najveći proizvođač električne energije u Nemačkoj, ali je udeo njene potrošnje pao sa 29 odsto na 22 odsto u prvoj polovini 2021. Na to je uticalo neobično mirno vreme, odnosno odsustvo vetra u vetroparkovima.
Sve to je sada dovelo do evropske energetske krize i optužbi da su klimatske politike EU krive za ovaj problem, kao i da je prelazak na klimatski neutralnu budućnost preskup za potrošače.
U Evropskom parlamentu je prošle nedelje, tokom rasprave o predlozima Evropske komisije za plan pod nazivom „Fit za 55", kojim se predviđa smanjenje štetnih emisija za 55 odsto, nekoliko evropskih poslanika izrazilo ljutnju građana zbog toga kako politike protiv klimatskih promena utiču na cene energije.
Međutim, Frans Timermans, evropski komesar za klimatska pitanja, odbacuje ove optužbe i ističe da je nedostatak gasa primarni razlog energetske krize, kao i da su povećani troškovi samo ojačali argument za brzi prelazak na obnovljive izvore.
Opšta slika je veoma složena, mada je sve jasno kada su u pitanju potrošači širom Evrope. Grejanje i električna energija su poskupeli. Scenario koji vlade očajnički žele da izbegnu pred zimu je nestašica struje, kako za potrošače tako i za preduzeća.
Blaga zima bi sigurno rešila mnoge probleme, kao i jači vetrovi. Takođe, ako bi Rusija povećala isporuke gasa - bilo kroz postojeće gasovode ili preko još neaktiviranog Severnog toka 2 - onda bi cene verovatno pale.
Ako se to ne dogodi i ako ova evropska zima bude hladna kao i prošla, energetska kriza bi mogla da preraste u glavni problem u EU. Građani i kompanije polako osećaju zimu, zaključuje se u prilogu Dojče velea.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
BEZPROBLEMA
pre 2 godine
NEMA HRANE? KOD VUCICA VESICA DJILASA KARICA U KUCE PO HRANU...NEMA GREJANJA? OPET ISTI SCENARIO
Srbija je ključna država Zapadnog Balkana i njeno članstvo u EU-u je od strateške važnosti, izjavio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, dok njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman kaže da tome mora da prethodi rešavanje otvorenih pitanja, prenela je Hina
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.