U Ukrajini bi mogla da izbije kriza sa milionima izbeglica, za šta je kriv Zapad, upozorio je sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev. Kako kaže, situacija u zemlji je takva da će milioni građana biti prinuđeni da traže utočište u drugim zemljama
Mešanje Zapada u stvari drugih zemalja glavni je razlog pojave nekontrolisanih migrantskih tokova u raznim delovima sveta i, kako bi se to zaustavilo, treba rešiti problem u korenu, istakao je glavni ruski bezbednjak u intervjuu za „Argumenti i fakti".
Politika koja je napravila haos u svetu
Pod rešenjem Patrušev podrazumeva da bi Zapad trebalo da napusti svoju politiku mešanja u unutrašnje stvari drugih zemalja i prestane da nameće svoja uverenja upotrebom grube vojne sile.
- Na primer, ljudi beže iz Iraka preko Belorusije u Evropu, gde je situacija degradirala nakon vojne invazije i fizičkog odstranjivanja predsednika Sadama Huseina. Beže iz Libije u kojoj je Zapad likvidirao lidera zemlje Muamera Gadafija i doveo zemlju do propasti. U Avganistanu je 20 godina nametan poredak koji je stran toj zemlji, a kao rezultat toga prozapadni režim pao je za nekoliko nedelja. U Siriji su takođe hteli da uspostave takozvani poredak, pokušali su da fizički odstrane predsednika Bašara Asada i zamalo iznedrili globalni teroristički kalifat - objasnio je sekretar Saveta bezbednosti.
Faktički uspostavivši svoj protektorat u Ukrajini, Zapad je uništio ekonomiju te zemlje, doveo društvo do nemoći, a određene slojeve stanovništva do siromaštva, napomenuo je Patrušev.
Prema njegovom mišljenju, situacija „u Ukrajini bi u svakom trenutku mogla toliko da se razbukta da će milioni Ukrajinaca pobeći da potraže sklonište na drugim mestima".
- Nakon što su posejali haos i uništenje na Bliskom istoku i u severnoj Africi, zapadnjaci su sada iznenađeni zašto se stanovništvo tih zemalja masovno seli u druge regione - podsetio je on, naglasivši da su „istovremeno, mešajući uzrok i posledicu, evropske vlasti usmerile napore na agresivnu kritiku Belorusije, a istovremeno i Rusije, optužujući Minsk i Moskvu za organizovanje migrantske krize".
Kako je rekao, napravili su od Belorusije spoljnog neprijatelja koji navodno ugrožava mir Evrope.
- Polazeći od te logike može se reći da vetar duva, jer se drveće njiše - dodao je Patrušev.
Taoci zapadne politike
Istovremeno, Patrušev je izjavio da je Zapad zaboravio na deklarisana ljudska prava i politiku multikulturalizma u situaciji na belorusko-poljskoj granici.
Dok Brisel govori svetu i evropskim vrednostima i politici otvorenih vrata, migrante na poljskoj granici gone pomoću pasa, nehumano polivaju iz vodenih topova, ograđuju bodljikavom žicom, pucaju im iznad glava, istakao je glavni ruski bezbednjak.
S tim u vezi, bez obzira na motive koji su primorali ljude da napuste domovinu, Patrušev zaključuje da su „oni postali taoci situacije koju su stvorile zapadne zemlje".
- Međutim tim ljudima su i žene, ima i trudnica, kao i do 750 dece predškolskog uzrasta. Glavnu brigu o njima preuzela je Belorusija - dodao je.
Zabijanje klina između Moskve i Minska
U isto vreme, Patrušev je konstatovao da su odnosi Rusije i Belorusije posebne savezničke prirode i da su pokušaji zabijanja klina između dve zemlje unapred osuđeni na propast.
- Paket novih integracionih dokumenata koji su 4. novembra potpisali ruski i beloruski predsednik, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko, još jednom pokazuje posebne savezničke odnose između naših zemalja. Pokušaji da se u njih zabije klin su unapred osuđeni na neuspeh", istakao je on.
Na pitanje da li Rusija podržava Belorusiju u situaciji sa migrantskom krizom, Patrušev je odgovorio da će „Moskva i Minsk nastaviti da adekvatno reaguju na provokacije pored granica Savezne države, uključujući i vojne".
Migrantska kriza na granici Belorusije sa Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kuda su se od početka godine uputili migranti, zaoštrila se 8. novembra. Nekoliko hiljada migranata došlo je do belorusko-poljske granice i ne napušta pograničnu zonu. Neki od njih pokušali su da uđu u Poljsku razbijajući ogradu od bodljikave žice. Zemlje Evropske unije optužuju Minsk za namernu eskalaciju krize i pozivaju na uvođenje sankcija. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko smatra da su za ovu situaciju krive same zapadne zemlje, zbog čijih dejstava ljudi beže od rata.
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe general Kiril Budanov optužio je Rusiju da je navodno „koncentrisala" više od 92.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom i da se „sprema da je napadne" krajem januara ili početkom februara
Ruska vojska pojačala je napade na ukrajinske centre za obradu podataka, uništavajući servere i komunikacionu opremu od kojih zavise internet, televizijsko emitovanje i brojne elektronske usluge.
Tokom novog ruskog napada na Ukrajinu, u severnom delu Kijeva zabeležen je pad ostataka oborene rakete "Cirkon" u dvorište jedne stambene zgrade. Na društvenim mrežama ubrzo su osvanuli i snimci dima kako se uzdiže iznad desne obale Dnjepra.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da su ruski udari izazvali velika oštećenja energetske mreže i objekata za prenos električne energije, navodeći da se radovi na obnovi odvijaju neprekidno.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe general Kiril Budanov optužio je Rusiju da je navodno „koncentrisala" više od 92.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom i da se „sprema da je napadne" krajem januara ili početkom februara
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Nikola Rašić, sin Nenada Rašića poznatijeg kao poslušnika Aljbina Kurtija, našao se sinoć na čelu blokaderske kolone i poveo kolo sa pristalicama tzv. studentske liste u Nišu.
Političko Sarajevo je putem svojih medija dalo jasnu podršku blokaderskoj listi. Nije ni čudo da su jedva dočekali da slave nekog ko javno pljuje heroja Ratka Mladića i naš narod naziva genocidnim.
Simpatizeri blokaderske liste izneli su skandalozne stavove na društvenim mrežama. Naime, blokaderske pristalice veličaju najvećeg antisrbina i ustašu Tonina Piculu, dok omolovažavaju pokojnog generala Ratka Mladića.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović oglasio se na svom Instagram nalogu i moćnom analizom razmontirao geopolitičko slepilo Evropske unije, istakavši da istorijski dogovor predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina o isporuci pet miliona tonu dizela Americi direktno potvrdio dalekovidost spoljne politike Aleksandra Vučića!
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram profilu i najavio uživo uključenje na društvenim mrežama.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
U Srbiji će danas biti osetno hladnije u svim predelima a tokom dana oblačno sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima i najvišom temperaturom do 21 stepen.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Lazar S. (18) zadobio je teške telesne povrede kada je noćas oko ponoći pao sa zidina Kalemegdana visine oko 10 metara. Nesreća se dogodila u blizini Vojnog muzeja.
Sukob u saobraćaju koji je počeo opasnom trkom automobila i "uletanjem u makazice" bio je, kako se sumnja, neposredni povod za brutalni napad u Zrenjaninu, kada je osumnjičeni M. J. (21) izvukao 22-godišnjeg mladića iz vozila marke "bmw" i izbo ga nožem.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića Atina i ćerka Duška Šarića Daria objavile su snimak iz Milana, gde zajedno studiraju, a njihovo izdanje na ulicama italijanske modne prestonice privuklo je pažnju.
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na poligrafu, gde je odgovarala na pitanja o odnosu sa 25 godina mlađim Aleksandrom Ševom, a njen odgovor na pitanje o njihovoj vezi privukao je posebnu pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.