U Ukrajini bi mogla da izbije kriza sa milionima izbeglica, za šta je kriv Zapad, upozorio je sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije Nikolaj Patrušev. Kako kaže, situacija u zemlji je takva da će milioni građana biti prinuđeni da traže utočište u drugim zemljama
Mešanje Zapada u stvari drugih zemalja glavni je razlog pojave nekontrolisanih migrantskih tokova u raznim delovima sveta i, kako bi se to zaustavilo, treba rešiti problem u korenu, istakao je glavni ruski bezbednjak u intervjuu za „Argumenti i fakti".
Politika koja je napravila haos u svetu
Pod rešenjem Patrušev podrazumeva da bi Zapad trebalo da napusti svoju politiku mešanja u unutrašnje stvari drugih zemalja i prestane da nameće svoja uverenja upotrebom grube vojne sile.
- Na primer, ljudi beže iz Iraka preko Belorusije u Evropu, gde je situacija degradirala nakon vojne invazije i fizičkog odstranjivanja predsednika Sadama Huseina. Beže iz Libije u kojoj je Zapad likvidirao lidera zemlje Muamera Gadafija i doveo zemlju do propasti. U Avganistanu je 20 godina nametan poredak koji je stran toj zemlji, a kao rezultat toga prozapadni režim pao je za nekoliko nedelja. U Siriji su takođe hteli da uspostave takozvani poredak, pokušali su da fizički odstrane predsednika Bašara Asada i zamalo iznedrili globalni teroristički kalifat - objasnio je sekretar Saveta bezbednosti.
Faktički uspostavivši svoj protektorat u Ukrajini, Zapad je uništio ekonomiju te zemlje, doveo društvo do nemoći, a određene slojeve stanovništva do siromaštva, napomenuo je Patrušev.
Prema njegovom mišljenju, situacija „u Ukrajini bi u svakom trenutku mogla toliko da se razbukta da će milioni Ukrajinaca pobeći da potraže sklonište na drugim mestima".
- Nakon što su posejali haos i uništenje na Bliskom istoku i u severnoj Africi, zapadnjaci su sada iznenađeni zašto se stanovništvo tih zemalja masovno seli u druge regione - podsetio je on, naglasivši da su „istovremeno, mešajući uzrok i posledicu, evropske vlasti usmerile napore na agresivnu kritiku Belorusije, a istovremeno i Rusije, optužujući Minsk i Moskvu za organizovanje migrantske krize".
Kako je rekao, napravili su od Belorusije spoljnog neprijatelja koji navodno ugrožava mir Evrope.
- Polazeći od te logike može se reći da vetar duva, jer se drveće njiše - dodao je Patrušev.
Taoci zapadne politike
Istovremeno, Patrušev je izjavio da je Zapad zaboravio na deklarisana ljudska prava i politiku multikulturalizma u situaciji na belorusko-poljskoj granici.
Dok Brisel govori svetu i evropskim vrednostima i politici otvorenih vrata, migrante na poljskoj granici gone pomoću pasa, nehumano polivaju iz vodenih topova, ograđuju bodljikavom žicom, pucaju im iznad glava, istakao je glavni ruski bezbednjak.
S tim u vezi, bez obzira na motive koji su primorali ljude da napuste domovinu, Patrušev zaključuje da su „oni postali taoci situacije koju su stvorile zapadne zemlje".
- Međutim tim ljudima su i žene, ima i trudnica, kao i do 750 dece predškolskog uzrasta. Glavnu brigu o njima preuzela je Belorusija - dodao je.
Zabijanje klina između Moskve i Minska
U isto vreme, Patrušev je konstatovao da su odnosi Rusije i Belorusije posebne savezničke prirode i da su pokušaji zabijanja klina između dve zemlje unapred osuđeni na propast.
- Paket novih integracionih dokumenata koji su 4. novembra potpisali ruski i beloruski predsednik, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko, još jednom pokazuje posebne savezničke odnose između naših zemalja. Pokušaji da se u njih zabije klin su unapred osuđeni na neuspeh", istakao je on.
Na pitanje da li Rusija podržava Belorusiju u situaciji sa migrantskom krizom, Patrušev je odgovorio da će „Moskva i Minsk nastaviti da adekvatno reaguju na provokacije pored granica Savezne države, uključujući i vojne".
Migrantska kriza na granici Belorusije sa Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kuda su se od početka godine uputili migranti, zaoštrila se 8. novembra. Nekoliko hiljada migranata došlo je do belorusko-poljske granice i ne napušta pograničnu zonu. Neki od njih pokušali su da uđu u Poljsku razbijajući ogradu od bodljikave žice. Zemlje Evropske unije optužuju Minsk za namernu eskalaciju krize i pozivaju na uvođenje sankcija. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko smatra da su za ovu situaciju krive same zapadne zemlje, zbog čijih dejstava ljudi beže od rata.
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe general Kiril Budanov optužio je Rusiju da je navodno „koncentrisala" više od 92.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom i da se „sprema da je napadne" krajem januara ili početkom februara
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe general Kiril Budanov optužio je Rusiju da je navodno „koncentrisala" više od 92.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom i da se „sprema da je napadne" krajem januara ili početkom februara
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Regulatorno telo za elektronske medije (REM) oglasilo se zvaničnim saopštenjem i potvrdilo da su na tajkunskim televizijama N1 i Nova S uočeni programski sadržaji koji direktno krše zakonske obaveze tokom predizborne tišine, o čemu je Informer pisao.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Pojedine ptice proizvode zvukove jače od 120 decibela, što se može uporediti sa bukom industrijskih mašina. Naučnici su istražili dve izuzetno glasne vrste ptica iz Južne Amerike kako bi otkrili na koji način proizvode tako snažne zvuke i zbog čega su razvile ovu sposobnost.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Denser Gagi Đogani i pevačica Anabela Atijas nastavljaju sa nastupima na koncertima devedesetih kao grupa "Fanki Dži", ali supružnici posle brojnih nesuglasica sada imaju novi problem - oko odabira pesama.
Pevača Samira Ramovića pre devet meseci napustila je supruga Ivana i od tada ne želi da čuje ni za njega ni za njihovo dvoje dece, kojima je dijagnostikovan autizam.
Pevačica Marina Visković podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama fotografije iz detinjstva i pokazala kako je izgledala kada je bila mala, a mnogi bi se složili da je i tada bila preslatka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.