Poseta kuće i bašte velikog umetnika impresionizma Kloda Monea, u francuskom selu Živerni, na 75 kilometara severno od Pariza, gde je umetnik stvorio vrtove koji su inspirisali seriju od oko 250 slika nazvanu Lokvanji, nezaboravno je iskustvo i mnogih putnika i ljubitelja umetnosti
Za sve one koji ne mogu uživo da vide ovaj umetnikov lični raj, postoji izuzetna alternativa koju je omogućila Fondacija Klod Mone, piše Cdm.
Virtuelna tura fondacije vodi posetioce kroz svaku sobu Moneove kuće koja je i dalje obojena istom, ružičastom bojom sa veselim, zelenim kapcima. Obilazak umetničkog prvog ateljea, plavo-bele kuhinje sa pločicama sa desetinama poliranih bakarnih posuda.
Slede porodične spavaće sobe, sunčano žuta trpezarija sa oslikanim kolibama ispunjenim keramikom i salona u kojima je gotovo svaki kvadratni centimetar zida prekriven Moneovom ogromnom kolekcijom japanskih motiva.
U okviru svega što je Mone sakupljao, proučavao i koristio kao inspiraciju za svoj rad, postoji preko 200 japanskih motiva.
Internet video snimci fondacije dalje vode kroz Moneove ogromne vrtove u različitim godišnjim dobima. Oni su posebno lepi u proleće, a i u leto kada cveće, koje je inspirisalo toliko Moneovih najpoznatijih dela, procveta.
Znate li da je Mone lično bio uključen u stvaranje svog vrta?
Kad je 1883. posetio Živerni, on je naišao na napušteno imanje na kome se zatekla napuštena kuća obojena u ružičasto sa skromnom baštom, nekoliko komada dvorišnog nameštaja i voćnjacima jabuka. Mone je video potencijal i ubrzo se preselio u Živerni zajedno sa svojom drugom suprugom Alis i osmoro dece.
Malo po malo, kako je sticao sve veću slavu i novac, Mone je transformisao imanje.
Neposredno pred kućom iščupao je drveće koje je blokiralo svetlost i podigao metalne lukove obavijene cvećem. Voćnjak jabuka zamenio je trešnjom i japanskim kajsijama. Takođe je napravio cvetni vrt ispunjen hiljadama lala, narcisa, irisa, božura i ruža i to su samo neke od vrsta cveća koja su cvetala u zavisnosti od godišnjeg doba.
Na kraju je kupio i komad zemlje pored njegovog imanja i na njoj stvorio svoju oazu vodene bašte.
Mone je bio veliki poštovalac japanske estetike, odakle je i dobio inspiraciju, pa je preko jezerceta izgradio drveni most u obliku polumeseca, koji je umesto tradicionalno crvene ofarbao u zelenu boju.
Mone je japansku temu preneo i u floru gajeći u i oko jezera bambus, ginko i javor, lipe. Nakon toga, činilo se da nikad ne želi da napusti ovo mesto. Živeo je u Živerniju, svojoj čarobnoj oazi, do svoje smrti 1926.
Nakon njegove smrti, imanje je nekoliko decenija ostalo u posedu Moneove porodice, ali je propalo. Konačno 1980. godine stvorena je Fondacija Klod Mone i nakon opsežnih radova na kući i okućnici, imanje je otvoreno za javnost.
Folk pevač Džej Ramadanovski preminuo je u nedelju 6. decembra, u 57. godini života. Iza sebe je ostavio više od sto pesama, a biće sahranjen u Aleji zaslužnih građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Folk pevač Džej Ramadanovski preminuo je u nedelju 6. decembra, u 57. godini života. Iza sebe je ostavio više od sto pesama, a biće sahranjen u Aleji zaslužnih građana.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.