Pripovesti o četničkom zlatu koje se sve redovnije pojavljuju u javnosti Srbije tokom dve minule decenije, zametnute su još tokom Drugog svetskog rata, da bi propaganda Titovog režima neprestano ponavljala legendu o silnim dukatima koje su Britanci poslali ratnicima Jugoslovenske vojske u otadzbini
Ovoj se povesnoj magli posvetio dr Miloš Timotijević, istoričar Narodnog muzeja u Čačku.
- Već na suđenju generalu Mihailoviću 1946. insistiralo se na zlatu i papirnom novcu koje su četnici dobijali u ogromnim količinama. Stvoren je snažan mit dodatno utemeljen pričom o sramnom bežanju kralja sa narodnim zlatom 1941. i opštoj marksističko-lenjinističkoj osudi materijalizma liberalno - kapitalističkog društvenog sistema. Istovremeno, komunisti su iz javnog pamćenja izostavljali činjenicu da su i sami za svoje potrebe koristili pune bisage zlatnog, srebrnog i običnog papirnog novca - rekao je Timotijević za RINU.
Timotijević je, zahvaljujući višeletnom istraživanju, nedavno objavio studiju "Zlato četnika i partizana: mit i kolektivno sećanje", štampanu s potpisom "Službenog glasnika".
To je mnoštvo zapisa, neki su dokumentovani dok drugi počivaju na izučavanju usmenih izvora ili izmaštanih sećanja koja se naslanjaju na prastaru mitsku matricu vezanu za legende o zlatu, pa Timotijević ovako niže neke redove u svojoj knjizi:
Britanska pomoć četnicima bila je neredovna i oskudna, ali i tako male količine novca i ratnog materijala bile su potencijalna pretnja za okupacioni aparat u Jugoslaviji i Srbiji. Čak i ovako simbolične pošiljke, bacane daleko od komunikacija, imale su veliki moralni efekat na stanovništvo. Pronosile su se priče (glasine) o hrpama oružja i odeće, posebno o zlatnom novcu koji je dospevao i do Nedićevih službenika u Srbiji:
- Tako pretstojnik gradske policije u Čačku tvrdi da je on video dva zlatna šilinga, koji su bili nešto savijeni i ulupani, i da pretpostavlja da su se oštetili prilikom pada na zemlju. Veli da je čuo sa više strana da kod naroda ima dosta tih para, i da ih narod grozničavo čuva.
Foto: M. Timotijevič/RINA
Dukat kraljevine Jugoslavije iz 1933. godine,
Stara mitska podloga, uz pomoć neobuzdanih glasina, dobila je novi podsticaj i očekivana preterivanja. Okupaciona Nedićeva policija pod kontrolom Nemaca je imala zadatak da "svestrano ispita" i "tačno" ustanovi odakle Dražinim četnicima dolazi novac, "na kom mestu je bačen, po mogućnosti i u kojoj količini."
Sledi i pričica kako su Nemci iznosili blago iz Srbije:
- Jedan deo opljačkanog zlata sakrio je za sebe Franc Nojhauzen, nemački generalni opunomoćenik za privredu u okupiranoj Srbiji. Najviše je zakopao na imanju u Čoki, mestu za koje se mislilo da će biti glavna nemačka komanda za Jugoistok posle povlačenja iz Grčke. To zlato uzeo je Gestapo 1944. kada je Nojhauzen uhapšen u sklopu privođenja svih osoba optuženih za pripremu atentata na Hitlera. Prema pojedinim izjavama Gestapo je u Čoki pronašao čak 800 kilograma zlata, a u Nojhauzenovom stanu u Beogradu još 245 kilograma. On nije sve zlato zadržavao samo za sebe. Pohlepnom i sujetnom Hermanu Geringu poklonio je za rođendan polugu zlata tešku jedan kilogram. Najviši rukovodioci Rajha dobijali su iz Srbije kao poklon staru srpsku prepečenicu, ljutu rakiju, u bačvama koje su u sebi imale i zlatne kocke zapremine jednog litra.
- Priče o izgubljenom blagu, najčešće zlatu, govore o iskonskoj čovekovoj želji za dosezanjem sreće, neraskidivo vezanoj za materijalno bogatstvo od vremena početka razmene dobara. Čovek je plemenite metale veoma rano počeo da ceni, svakako zbog njihovih fizičkih i hemijskih osobina, a potom da koristi u različite svrhe, od upotrebe u kultovima do trgovačke razmene. Svi predmeti koji su u stanju da premoste jaz među civilizacijama, naročito zlato, uspone i padove ljudskih zajednica, čak prave ponore vremena, uvek imaju magičnu privlačnost. Kako materijalnu, tako i duhovnu, povremeno čak i mističnu. Dabome da ni ratni Srbi, ali ni mirnodopski, nisu izuzetak - rekao je dr Timotijević.
Urbana legenda koja se priča u čačanskom kraju kaže da vladari Srbije nikako nisu voleli ovaj grad. Kralj Aleksandar Karađorđević posetio ga je samo jednom i to zbog sahrane vojvode Stepe Stepanovića, a Tito ga je zaobilazio u širokom luku
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Urbana legenda koja se priča u čačanskom kraju kaže da vladari Srbije nikako nisu voleli ovaj grad. Kralj Aleksandar Karađorđević posetio ga je samo jednom i to zbog sahrane vojvode Stepe Stepanovića, a Tito ga je zaobilazio u širokom luku
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Austrijska Slobodarska partija (FPÖ) oštro je osudila brutalno postupanje kosovske policije prema Srbima koji su mirno obeležavali Vidovdan na Gazimestanu, na Kosovu i Metohiji.
Saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala dva kamiona dogodila se jutros u 6.50 sati na putu između Rume i Iriga, do udesa je došlo kada je jedan od kamiona prešao u suprotnu traku.
Crnogorska policija uhapsila je tri osobe u Bijelom Polju , poreklom iz Rožaja, zbog sumnje u pomaganju prebacivanja ubica Darka Veskovića Prike u Crnu Goru.
Biljana Paunović, majka devojčice ubijene u masakru u OŠ "Vladislav Ribnikar", Adriane Dukić, gostujući u jednom podkastu napomenula je da je jedino ono za šta ona sada živi momenat kad će se ponovo susresti sa svojom ćerkom.
Američko ratno vazduhoplovstvo prvi put je objavilo da je ispalilo protivbrodsku raketu dugog dometa (LRASM) sa strateškog bombardera B-2 u okviru nedavnih vojnih vežbi.
Nemačka treba da okonča bojkot ruske nafte i gasa jer je jeftina energija iz Rusije bila ključna za snagu nemačke industrije, izjavila je liderka Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel.
Ministarstvo odbrane Rumunije saopštilo je danas da je bezbedno detoniralo fragmente drona pronađene u selu Račel na jugoistoku zemlje, u blizini granice sa Ukrajinom.
Ruska protivvazdušna odbrana presrela je i uništila 419 ukrajinskih dronova tokom prethodne noći, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane na društvenim mrežama.
Jednostavan jutarnji napitak od limuna i bibera postao je popularan zbog tvrdnji da može da utiče na varenje i osećaj sitosti već nakon nekoliko dana korišćenja.
Pas Cunami, pripadnik spasilačkog tima za potragu i spasavanje u Venecueli, ponovo je privukao pažnju javnosti nakon što su društvenim mrežama počele da kruže fotografije na kojima se vidi kako prima terapiju posle naporne akcije spasavanja.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Mina Naumović, supruga voditeljka Ognjena Amidžića, objavila je na Instagramu kakve uvrede dobija zbog braka sa njim i da je okrivljuju za razvod njega i manekenke Danijele Dimitrovske.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.