Miloš Đokić (26) iz Кuršumlije od ranog detinjstva zaljubljenik je u prirodu. Baveći se planinarenjem i biciklizmom ovaj mladić počeo je da bere gljive od kojih ostvaruje i solidnu zaradu. Jedan dan proveden u šumi bio je za njega i više nego berićetan jer je šetajući kroz šumovite predele oko svog grada uspeo da nabere čak 125 kilograma vrganja
- Početna cena ove gljive je oko 100 dinara, međutim, iz dana u dan cena pada tako da što je više ima manje se plaća, sada je oko 50 dinara za kilogram. Sušena je daleko isplativija, jer dostiže cenu od oko 2.500 dinara ali ima više posla oko sečenja i sušenja. Skoro svakog dana sam u prirodi, volim da šetam kroz šumu i da ih berem, najčešće provedem oko osam sati u prirodi i za to vreme sam nabrao 125 kilograma - kaže za TopPres Miloš Đokić.
Njagov radni dan traje mnogo duže od osam satu, jer se po povratku iz šume, gljiva mora pripremiti za sledeću fazu, a to je sušenje.
Foto: Toppress
- Svaka gljiva se mora iseći na tanke listiće da bi se ubrzao proces sušenja, rasporedim ih po kartonu i sušim prirodnim putem. Sunčevi zraci iz njih izvlače višak vode i za nekoliko dana su spremne za skladištenje. Dosta je tražena i najbolje se prodaje preko jeseni i zime - rekao je Đokić.
Velika potražnja za ovom gljivom je upravo zbog njene lekovitosti, jer se prema raznim studijama smatra da u vrganju postoje jedinjenja koja mogu uništiti ćelije raka. Takođe, zbog male količine kalorija i bogatstva vlaknima i proteinima vrganj se preporučuje u ishrani osobama koje imaju problema sa viškom kilograma.
Foto: Toppress
Česte padavine ove godine, doprinele su da ih ima u izobilju, a Miloš je u svojoj dugogodišnjoj berbi uspeo da pronađe najmanji i najveći vrganj.
- Vrganj može da poraste do 4,5 kilograma. Najmanji koji sam ubrao imao je svega dva centimetra, dok je najveći imao 2. 300 grama. Кiša im posebno pogoduje, naročito vole kada je jača kiša ili pljusak a zemljište toplo i vlažno, tada će ih biti u izobilju. Sezona branja je od polovine aprila do polovine septembra - objašnjava ovaj poznavalac gljiva.
Foto: Toppress
Pored vrganja, koje su najbrojnije, Miloš bere i lisičarke, prstenjače, smrčak.
Boravak u prirodi kako kaže, za njega je pravo uživanje, jer pored gljiva, često kući donese brojne sezonske šumske plodove, kao što su drenjine, kupine, šiprak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.