MUK U PRIŠTINI! Poznati profesor izazvao haos, niko nije očekivao ovakve reči o Srbiji
116. 11. 2026. u 09:00 >> 09:04
216. 11. 2026. u 09:00 >> 09:04
Srbija
Pre tačno 80 godina, ujutru 6. aprila 1941. godine, Beogradom su "jaukale" sirene za vazdušnu opasnost, a buka motora stotina nemačkih aviona najavila je razaranje grada.
Čuveni autobus firme "Krstić i sin" iz filma je izmišljen, ali može da bude simbol, jer završava u dimu i plamenu, kao i grad u koji je krenuo.
Prema nekim podacima, prestonica današnje Srbije bombardovana je 44 puta u istoriji. Zbog nekih ruševina u gradu, koje su vidljive kao posledica novijih bombardovanja, možda nam nije toliko teško da shvatimo da su ulice kojima danas hodaju milioni ljudi tog kobnog proleća 1941. izgledale potpuno drugačije.
Foto: arhiva/Masanori Jošida
Međutim, pravu sliku o događajima tokom Aprilskog rata nije lako zamisliti, jer je prošlo mnogo vremena, izmenjale su se ideologije, a kada je reč o konkretnoj slici – samo bombardovanje nije zabeleženo na video-snimcima, iako su se u nekim dokumentarnim filmovima snimci drugih akcija prikazivali kao autentični snimci bombardovanja Beograda.
Doprinos zaokruživanju pogleda na uništenje grada 1941. godine pruža knjiga "Bitka za Beograd – april 1941" Aleksandra Ognjenovića i Đorđa Nikolića u izdanju Službenog glasnika.
Autori smatraju da smo zaboravili 6. april i da bi taj dan neki drugi narodi obeležavali kao "Hristovo vaskrsnuće". Oni postavljaju pitanje ne zašto se bombardovanje desilo, već zašto je gurnuto u zaborav?
Dušan M. Babac u predgovoru knjige ističe da je do danas ostala iskrivljena slika o Aprilskom ratu, da je Jugoslovenska vojska bila zastarela i zaostala rigidna institucija.
Kada se govori o učinku jugoslovenskih vazduhoplovaca u odbrani neba, dodao je da bi to trebalo porediti sa iskustvima Poljske, Francuske, pa čak i čuvenog RAF-a u prvoj fazi rata.
Foto: arhiva/Masanori Jošida
Smatra da je među oficirima i vojnicima mnogo onih koji zaslužuju počast i koji su nepravedno zaboravljeni.
"Njihova borba nije bila besmislena, oni su u nju uložili sve i položili svoje živote na oltar slobode. Njihove kosti nisu u blistavim mauzolejima i grobnicama. Manje-više, sahranjeni su tamo gde ih je zadesila smrt", napisao je Babac.
A ko su heroji odbrane Beograda koji su 6. aprila poleteli u susret nemačkim avionima?
Nažalost, njihova imena danas malo ko zna. Čak i kad hodaju Zemunskim kejom i kad prolaze pored Spomenika pilotima braniocima Beograda, ljudi često ne znaju šta on predstavlja, a dešavale su se i krađe bronzanih slova.
U knjizi "Bitka za Beograd – april 1941" stoje biografije 11 poginulih pilota sa fotografijama. To su: Miloš Žunić, Miho Klavora, Živica Mitrović, Dušan Boričić, Jovan Kapešić, Dobrica Novaković, Branislav Todorović, Karlo Štrbnek, Milutin Petrov, Milivoje Bošković, Vladimir Gorup. Tu je i spisak šestorice ranjenih.
Za odbranu Beograda bila je zadužena elitna jedinica – Prva vazduhoplovna lovačka brigada, posebno njen 6. lovački puk sa bazom na Aerodromu "Beograd" u Zemunu.
Šestog aprila, puk je imao 43 lovca "meseršmit BG 109E-3A", kao i šest aviona jugoslovenske proizvodnje "rogožarski IK3". Međutim, neki avioni su bili oštećeni i na popravci, pa brojno stanje treba uzeti s određenom rezervom. U knjizi se navode podaci i o određenom broju aviona na drugim aerodromima i jedinicama.
S druge strane, bila je nemačka 4. vazduhoplovna flota, uključujući komande Grac i Arad sa ukupno oko 500 aviona. Ozbiljna upozorenja o napadima stizala su od obaveštajnih oficira u gradovima Evrope i najavljivala su siguran opšti napad na Kraljevinu Jugoslaviju.
Za vreme Aprilskog rata, puk je imao oko 300 avio-poletanja sa nepoznatim brojem časova leta. Međutim, i pored žrtava i velikog zalaganja pilota, najgore se nije moglo sprečiti, ističu Ognjenović i Nikolić.
Nemačke bombarderske formacije su uvek bile štićene velikim brojem lovaca, ali jugoslovenski piloti se nisu plašili da uđu u borbu. U pojedinim situacijama odnos snaga u vazduhu bio je čak 10:1 u korist neprijatelja.
Uprkos tome, jugoslovenski piloti uspeli su da obore znatan broj nemačkih aviona 6. i 7. aprila. Ne zna se tačno koliko, ali se broj procenjuje između 40 i 50, zavisno od izvora.
Posledice bombardovanja Beograda bile su katastrofalne. Grad dugo nije mogao da se oporavi, a pitanje je da li ijedno mesto može da prevaziđe toliko razaranje. Konkretni podaci o obimu štete su različiti u zavisnosti od izvora.
Autori knjige "Bitka za Beograd – april 1941" ističu da se često čuje pitanje šta je istina o bombardovanju Beograda – "delimično proučeni izvori ne mogu da daju potpun odgovor, naročito kada je u pitanju broj žrtava".
Kaže se i da se najverovatnije do tačnih podataka nikada neće ni doći. Prema podacima Komunalnog preduzeća za pogrebne usluge Beograda, od aprilskog bombardovanja na Novom groblju je sahranjeno 2.007 osoba (646 identifikovanih žrtava i 1.361 neidentifikovana). Nepoznat broj poginulih ostao je ispod ruševina.
Foto: arhiva/Masanori Jošida
Značajan dokument koji pruža određene podatke je zvaničan izveštaj o bombardovanju pukovnika Tusena, vojnog atašea pri nemačkom poslanstvu u Beogradu.
On je na početku izveštaja istakao da "vazdušni napad na Beograd nije bio toliko vezan za vojne operacije, koliko je upravo imao za cilj da parališe glavni grad zemlje kao sedište centralnih vlasti i da stanovništvo stavi pod moralni pritisak".
Prema podacima iz tog izveštaja, broj mrtvih, prema podacima gradske uprave, iznosi 4.000, od čega je polovina zakopana. Međutim, autori knjige primećuju da je broj verovatno dat orijentaciono, jer je akt sačinjen dok su radovi na iskopavanju bili u toku.
Piše i da je Beograd bombardovan malim zapaljivim bombama, razornim bombama lakog i srednjeg kalibra i padobranskim minama.
"Svima koji su ga tih dana videli, Beograd je ostavljao sliku pustoši. Grad je bio teško razoren. Bombardovanjem je bila zahvaćena čitava gradska teritorija, samo što je zbog gustine naseljenosti više stradao centar, na koji je i bačena velika količina eksploziva. Preko svoje obaveštajne mreže neprijatelj je raspolagao stalnim obaveštenjima o svim objektima u gradu, koje je preciznim pogocima uništio", navedeno je.
U knjizi su prikazane fotografije razrušenih objekata, na kojima prepoznajemo današnje beogradske ulice u ruševinama i dimu. Često se pojavljuje razrušena okolina Palate Albanija i ulice oko užeg gradskog centra i železničke stanice. Vidi se razrušen Stari dvor, kao i oštećenja oko Belog dvora.
Srušeni su bili i objekti pored hotela "Moskva", Kalenić pijaca, zgrade u Knez Mihailovoj ulici, u današnjim ulicama Kralja Milana i Kneza Miloša... Pojedine ulice bile su bukvalno zatrpane.
Vodovodna i kanalizaciona mreža pretrpele su velika oštećenja, uništene su električne instalacije, paralisan je saobraćaj... Broj izbeglih bio je ogroman.
Prve vesti o bombardovanju pisali su strani dopisnici i diplomate, a njihova svedočenja su navedena u knjizi.
"...Svuda oko nas pucala je bomba za bombom, neke na samo dvadesetak metara od nas. Efekat je bio skoro nezamisliv. Nije to bila ni buka, čak ne toliko ni udar. Bio je to neki potpuno jeziv vetar, koji je najviše ulivao strah u kosti", pisala je Amerikanka Rut Mičel.
Jugoslovenski poručnik koji je pilotirao "meseršmitom Me-19" prisetio se svog iskustva. On je naveo da su Nemci namerno gađali skloništa od vazdušnih napada. Ističe da ni najgroznije fotografije ne bi mogle da reprodukuju prizor.
"Veliki grad duž Dunava delovao je kao plamteća buktinja. Veliki jezici plamena iznenada su izbijali, nakratko bleštali i polako zgasnuli. Iznenada su teški oblaci dima krenuli da se kovitlaju ka gore, uvijajući se, talasajući, vrteći se u nebo i pritom su u svojim crnim utrobama reflektovali ljutiti plamen koji mora da je bio vidljiv s nekoliko stotina kilometara preko velike reke i u beskrajnoj ravnici", napisao je poručnik.
Drugi sekretar ambasade SAD Džejms Bonbrat opisao je da se prvo bombardovanje dogodilo ujutru 6. aprila, drugo i treće istog dana, a četvrto sledećeg. Verovatno je mislio na nalete nemačkih aviona u talasima.
Neimenovani novinar iz višijevske Francuske pisao je da je bilo mnogo žrtava i da je grad zahvatio plamen.
"Među stanovništvom se širila panika, nisu očekivali tako iznenadni napad. Kada je drugi talas aviona došao nad grad oko devet, počeo je egzodus građana, a tokom tog drugog napada uništena su postrojenja za dostavu električne energije i vode", naveo je.
Autori knjige "Bitka za Beograd – april 1941" ističu da je bombardovanje Beograda bilo do tada "najteži teroristički napad nemačkog vazduhoplovstva". Zaključuju da su svi koji su izveštavali o tome saglasni u pogledu sile i efekta.
Sve to svedoči da je Adolf Hitler bio odlučan da kazni Jugoslaviju zbog događaja 27. marta. Tog datuma on je izjavio: "S političkog stanovišta posebno je važno da se udarac Jugoslaviji zada s krajnjom silovitošću, a da se njeno vojno uništenje sprovede brzinom munje..."
Zato je i nemački feldmaršal Evald fon Klajst na suđenju posle rata izjavio da je bombardovanje Beograda bilo stvar Hitlerove sujete i lične osvete.
Foto: wikipedia
Priča o bombardovanju Beograda 6. aprila 1941. godine ipak nije samo priča o brojevima. To je priča o gradu koji je uništen, a to nije zaslužio. To je priča o hrabrim pilotima koji su dali živote za odbranu grada koji nisu mogli odbraniti.
Odbranili su svoj obraz i obraz države, a Beograd je skupo platio suprotstavljanje fašizmu, dok zbog načina na koji izvedeno bombardovanje, Ognjenović i Nikolić u knjizi navode da je napad bio povod za apel "Svim civilizovanim narodima":
"...Kišom razornih i zapaljivih bombi u roku od nekoliko časova Beograd je pretvoren u gomile ruševina i zgarišta, dok su njegove ulice bile prekrivene leševima dece, žena i staraca. Nikada u istoriji Beograda ni najsvirepiji osvajači nisu počinili toliko zverstava i uništavanja. Pogaženi su svi osnovi čovečnosti i osnovnog ljudskog morala, nemački avioni usred dana razorili su u Beogradu sve bolnice, crkve, škole, sve kulturne ustanove... Žene i deca koji su napuštali svoje domove ubijani su u masama mitraljezima sa aviona u niskom letu. Nad mirnim i nevinim beogradskim stanovništvom izvršen je pravi pokolj...".
116. 11. 2026. u 09:00 >> 09:04
216. 11. 2026. u 09:00 >> 09:04
116. 11. 2026. u 06:40 >> 08:37
216. 11. 2026. u 06:40 >> 08:37
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
16.11.2026
13:52
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
16.11.2026
15:04
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
16.11.2026
14:32
Nenad Stevandić, poslanik Ujedinjene Srpske reizabran je danas za predsednika Narodne skupštine Republike Srpske.
16.11.2026
12:17
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
16.11.2026
11:58
Takmičari Crvenog tima u "Exatlonu" su se zabavljali u vodi i snimali spot.
16.11.2026
11:03
Takmičari Crvenog tima u "Exatlonu" dogovorili su se oko putovanja nakon takmičenja.
16.11.2026
09:03
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
16.11.2026
07:03
U emisiji "Druga strana Exatlona" Crveni tim je otišao na izlet i fantastično se zabavio.
15.11.2026
23:59
Takmičar Plavog tima Mihailo Adžić je imitirao voditeljku Tijanu Jović tokom emisije "Druga strana Exatlona".
15.11.2026
23:43
Policija u Novom Pazaru uhapsila je D. A. (19) iz Tutina, zbog sumnje da јe izazvao udes u kom je poginuo Anel A. (19)!
16.11.2026
13:38
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
16.11.2026
13:14
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
16.11.2026
12:45
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
16.11.2026
13:02
Policija iz Zaječara uhapsila je G. R. (48) iz ovog grada zbog sumnje da je oštetio prostorije Centra za socijalni rad u Zaječaru.
16.11.2026
12:49
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
16.11.2026
15:31
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
16.11.2026
14:57
Britanska nuklearna podmornica HMS Vengeance vratila se u pomorsku bazu Faslejn u Škotskoj nakon 217 dana provedenih na tajnoj patrolnoj misiji.
16.11.2026
14:31
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
16.11.2026
13:10
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
16.11.2026
09:43
Glumica Ema Votson, najpoznatija po ulozi u filmskom serijalu "Hari Poter", nezgodno je pala prilikom izlaska sa zabave u Los Anđelesu.
16.11.2026
13:20
Oliveri Katarini udvarali su se mnogi poznati muškarci iz sveta filma, književnosti i politike, a glumac Miloš Žutić je hteo da se otruje zbog nje.
16.11.2026
12:15
Na današnji dan, 16. novembra 1960. godine, preminuo je Klark Gejbl, legendarni američki glumac i jedan od najvećih zavodnika zlatnog doba Holivuda.
16.11.2026
11:30
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
16.11.2026
10:44
Decembar 2026. mogao bi Bikovima, Devicama i Strelčevima da donese novac, poslovne šanse i rešenje problema koji ih dugo opterećuju.
16.11.2026
06:34
Lovorov list na mlakom radijatoru može da pojača prijatan miris u domu, ali ne rešava problem suvog vazduha tokom grejne sezone.
16.11.2026
09:00
Google i Samsung predstavili su novu generaciju AI pametnih naočara koje prepoznaju ono što je pred korisnikom i daju odgovore u realnom vremenu.
16.11.2026
08:00
Još jedan uzbudljiv astrološki dan je pred nama, a evo šta očekuje svaki horoskopski znak.
16.11.2026
07:05
Pita sa mesom biće sočna i mekana ako u fil od mlevenog mesa dodate crni luk, kiselu vodu i ulje ili rastopljeni puter.
16.11.2026
06:00
Šlep služba je stigla ispred vile Aleksandre Pejović i Filipa Živojinovića kako bi odvezla njihov zapaljeni automobil u dvorište Lepe Brene.
16.11.2026
13:14
Danas se porodila supruga pevača Saše Kovačevića Zorana Tasovac i na svet je donela dečaka.
16.11.2026
11:39
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
16.11.2026
09:09
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
16.11.2026
14:01
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
16.11.2026
13:40
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.