Delom vraćena imovina kikindskim Jevrejima, vrednost vraćene imovine u Srbiji preko 36 miliona evra do sada Srbija je jedna od prvih država koja je restitucijom počela da vraća oduzetu imovinu Jevrejima
U Kikindi, kao i u mnogim gradovima, jedan deo te imovine već je vraćen-od 60 predatih predmeta, dobijeno je šest. U Kikindi je pre Drugog svetskog rata bilo oko 550 Jevreja, danas ih je svega oko 30, a među njima su i sestre Jana i Nevena Knežević.
Jevrejskoj opštini u Kikindi vraćena je zemlja, građevinsko zemljište i objekti. Restitucijom je dobijena kuća u ulici Svetozara Miletića 3 koja se nalazi pored Osnovnog suda i javnog tužilaštva, zatim parcela- građevinsko zemljište u centru grada u ulici dr Zorana Đinđića, neposredno pored gimnazije „Dušan Vasiljev“ gde se trenutno nalazi dečije igralište, kao i poljoprivredna zemljišta van Kikinde.
Foto: V.N.
Dobijeno je zemljište u Novom Kneževcu, Srpskom Krsturu koje je pod zaštitom države (Velika droplja) i u Banatskom Aranđelovu.
- Mi smo zadovoljni saradnjom koju imamo sa Republikom Srbijom i Agencijom za restituciju. Od 2016. kada je stupio na snagu Zakon o restituciji, pa do 2019. bio je period kada smo predavali predmete o imovini koju želimo da nam se vrati. Jevrejska opština u Kikindi predala je preko 60 predmeta i za sada je vraćeno šest. Iako to zvuči kao mala brojka, za nas je značajna stvar. Većina naslednika imovine iseljeni su u inostranstvo. Kontaktirali smo ih pre nego što smo predmete predali za vraćanje imovine-kaže Nevena Knežević, predsednica Jevrejske opštine Kikinda.
Imaju misiju
Planova za budućnost ima mnogo. Nevena navodi neke od njih, jer je želja da se od zaborava otrgnu brojni sunarodnici koji su svojim radom i delovanjem doprineli razvoju Kikinde.
- U kući ćemo napraviti prostorije koje ćemo prilagoditi radu Jevrejske opštine u Kikindi. Smatramo da je to najbolja odluka, jer je to naša veza sa korenima, to je bila kuća u kojoj su živeli Jevreji. Sa placem u centru grada imamo velike planove. Najpre je bio plan da na tom mestu podignemo Jevrejski kulturni centar, a u opciji je i gradnja stambene zgrade-ističe Nevena.
Foto: V.N.
Koreni se ne zaboravljaju
Sestre Jana i Nevena Knežević, jedne su od malobrojnih Jevreja u Kikindi koje su ostale u rodnom gradu. Njihova prababa, majka dede Stojana Kneževića bila je Jevrejka, a Jana je na osnovu toga dobila jevrejski pasoš i iselila se u Izrael gde je boravila četiri godine. Danas su aktivne članice Jevrejske opštine i svedoče o užasima i stradanjima naroda koji je prošao golgotu tokom Drugog svetskog rata.
- U Kikindi je pre Drugog svetskog rata bilo oko 550 Jevreja koji su bili sastavni deo zajednice, a danas ih je svega oko 30. Na tlu severnog Banata bavili su se raznim zanimanjima, kao što su zubari, lekari, a prva i jedina fotografska radnja bila je u vlasništvu Hečka Mora u kojoj su se prodavale i gramofonske ploče.
Ostalo je upamćeno da su puno pomagali Kikinđanima u svim sferama života- priča Jana Knežević, iz Jevrejske opštine Kikinda, zadužena za odnose sa javnošću. Kada je nastupio Drugi svetski rat, iz nacističke Nemačke stigla je direktiva da Kikinda i cela Vojvodina treba da budu „očišćeni“ od Jevreja.
Foto: V.N.
Oni su preko noći postali građani drugog reda, doživljavali su brojna poniženja, zabranjeno im je da budu deo javnog života i ograničeno im je kretanje. Sve je kulminiralo u noći kada su ih nacisti okupili u dvorištu Sinagoge. Tada im je naređeno da peške idu do Železničke stanice. Odatle su deportovani u logore na Starom sajmištu, Topovske šupe i u sabirnom logoru u Novom
Bečeju, odakle se mnogi nikada nisu vratili kući. Nažalost, nisu preživeli.
- Nakon Drugog svetskog rata, od njih 550 u Kikindu se vratilo svega oko 16 Jevreja. Većina njih se ubrzo preselila u Izrael, a kikindska Sinagoga je prodata. Na tom mestu nalazi se lokal u privatnom vlasništvu. Nažalost, ta činjenica dosta je doprinela da se jevrejski duh u Kikindi izgubi, jer oni koji su želeli da neguju veru i tradiciju, nisu imali gde to da urade-kaže Jana.
Jevrejska opština u Kikindi danas broji oko 30 članova. Deo njih odselio se u Izrael, a oni koji su se vratili u grad, poput Jane i Nevene Knežević aktivno učestvuju u radu lokalne zajednice putem dobrotvornih i kulturnih aktivnosti, ali i upoznavanju mlađih naraštaja o stradanju Jevreja i Holokaustu.
Foto: V.N.
Vrednost vraćene imovine u Srbiji preko 36 miliona evra
Do početka februara Jevrejskim opštinama u Srbiji vraćeno je 174 objekta čija je površina 12,5 hiljada kvadratnih metara, 2,7 hiljada hektara poljoprivrednog i više od 14 hiljada kvadratnih metara neizgradjenog gradjevinskog zemljišta, objavila je Agencija za restituciju.
Prema do sada urađenoj proceni, vrednost vraćene imovine iznosi oko 36 i po miliona evra, a u toku procene realne vrednosti imovine u daljem postupku restitucije.
Ova imovina vraćena je u skladu sa Zakonom o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih naslednika. Sa 128 vraćenih objekata na prvom mestu je Jevrejska opština Beograd, a objekti su vraćeni i jevrejskim opštinama Subotice, Zemuna, Novog Sada, Kikinde, Pančeva i Zrenjanina. Najviše, 979 hektara , poljoprivrednog zemljišta vraćeno je Jevrejskoj opštini Subotica, Zrenjaninu 442 kvadratnih metara gradskog građevinskog neizgrađenog zemljišta, dok je u Kikindi to 1034 kvadrata.
U Kikindi je povećan broj kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u odnosu na prethodnu godinu . U martovskom upisnom roku šest kandidata je izrazilo želju da odr u vojsku, a podjednako interesovanje vlada među muškarcima i ženama
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Kikindi je povećan broj kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u odnosu na prethodnu godinu . U martovskom upisnom roku šest kandidata je izrazilo želju da odr u vojsku, a podjednako interesovanje vlada među muškarcima i ženama
Osnivač ruskog Telegram kanala „Ribar“ Mihail Zvinčuk i četvoro njegovih saradnika, koji su uhapšeni i proterani iz Crne Gore, stigli su u Beograd, gde nameravaju da ostanu nekoliko dana i angažuju advokata zbog postupanja crnogorske policije i Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB).
Američka svemirska agencija NASA odobrila je novu misiju za istraživanje misteriozne jame na Mesecu, ispod koje bi mogla da se nalazi ogromna podzemna pećina.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" sinoć je na veličanstvenom skupu u Kragujevcu poslao jasnu spoljnopolitičku poruke cele nacije.
Dušan Milenković, jedan od glavnih opozicionih istraživača i botova blokaderskog pokreta - bez imalo srama i stida je izjavio da su za njih Srbi sa Kosova i Metohije "glasovi iz dijaspore"!
Predsednik SRS Vojislav Šešelj gostovao je u emisiji "Paralela" na Informer televiziji kod autorke i voditeljke Andree Veskov, gde je izneo šokantne detalje o paklenom planu zapadnih sila koje su po svaku cenu htele da kidnapuju bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića!
Pred sam početak finalnih borbi u uzbudljivom takmičenju Exatlon Srbija, atmosferu u Plavom timu više ništa ne može da naruši jer je među njima zavladala pozitivna energija.
Crveni tim u najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlonu Srbija razgovarao je o eliminacijama i o tome koji muški takmičar bi mogao da se nađe u borbi za život.
Organizovani kriminal ne čine samo oni koji prodaju drogu, organizuju likvidacije ili neposredno učestvuju u izvršenju krivičnih dela, objašnjava kriminolog Dejan Radenković, već iza njih se često nalazi čitava mreža ljudi zaduženih za obezbeđivanje štek-stanova, automobila, informacija i drugih resursa neophodnih za funkcionisanje kriminalne grupe.
Protekla noć u Beogradu bila je realtivno mirna za dežurne ekipe Hitne pomoći. Dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe lakše povređene.
Pripadnici Policijske stanice Jezero danas su uhapsili osobu inicijala D. G. iz Šipova u Bosni i Hercegovini zbog sumnje da je počinila krivično delo neovlaštene proizvodnje i prometa opojnih droga.
Beranska policija uhapsila je R.G. iz Berana zbog sumnje da je jednu ženu protiv njene volje, nekoliko dana držao u kući radi seksualne eksploatacije, napastvovao je i primoravao na intimne odnose sa drugim osobama za novac, saopšteno je iz Uprave policije.
Na jučerašnjem glavnom pretresu u Višem sudu u Novom Sadu, održanom odmah nakon pripremnog ročišta, okrivljeni Andrija Simunović (26) iz Beograda izneo je svoju odbranu povodom teške saobraćajne nesreće koju je izazvao u Jevrejskoj ulici.
Uragan Isaias otkinuo je krov hotela „Rest and Relax Inn“ u američkom gradu Pensakoli na Floridi, dok su snažni vetrovi i obilne padavine izazvali velika razaranja duž obale Meksičkog zaliva.
Ukrajinski dronovi napali su tokom noći na 10. oktobar naftni objekat u ruskoj Rostovskoj oblasti, svega nekoliko sati nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporukama ruskog dizel goriva Sjedinjenim Američkim Državama.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Pevačica Indira Radić dotakla se glasina o navodnoj vezi sa Sašom Popovićem, otkrila detalje pripreme novog albuma sa sinom, a priznala je i neobičnu naviku u vezi sa modernim tehnologijama.
Pevačica Katarina Živković dotakla se emotivnog partnera kog krije od javnosti, kolega sa estrade, ali i aktuelnih trendova poput popularnih injekcija za mršavljenje.
Voditeljka Suzana Mančić otvoreno je govorila o tome koliko joj je dolazak unuka Mijata promenio život, ali i otkrila da li može da živi od penzije koju prima nakon višedecenijske karijere.
Pevačica Maja Odžaklijevska otvoreno je govorila o autizmu unuka Luke, izazovima sa kojima se porodica suočava, ali i važnosti podrške deci sa smetnjama u razvoju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.