Kineska Komapanija Zi Đin i njen ogranak u Majdanpeku, organizovali su ,,Dan otvornih vrata ,, i ugostili predstavnike više od deset vodećih medijskih kuća u Srbiji
Bila je ovo prilika da se o eksploataciji rude i istorijatu ekspoltacije na Severnom reviru Rudnika u Majdanpeku, njenoj trenutnoj obustavi i merama za rešavanje aktuelne situacije sa planinom Staricom, novinari upoznaju od ljudi iz struke.
Svoje viđenje na ovu temu izneli su profesor Lazar Kričak, iz Centra za rudarstvo Rudarsko geološkog fakulteta u Beogradu i profesor Radoje Pantović iz Odeljenja za površinsku eksploataciju ležišta, Tehničkog fakulteta u Boru.
Foto: V.J.
- Kompanija Zi Đin se svesrdno trudi da učini sve da lokalna zajednica i zaposleni imaju što više koristi od poslovanja Kompanije. Nastojanja su da se još više produbi tradicionalno prijateljstvo Kine i Srbije, unapredi ekonomski i društveni razvoj koji će se odraziti kroz pomoć lokalnom stanovništvu u svakom pogledu i time stvore još bolji sulovi za život.
Želimo da pokažemo drugu stranu i prikažemo stvarno stanje, kakvo jeste i šta činimo vezano za nastalu situaciju, eksploataciju rude na Severnom reviru za šta posedujemo svu neophodnu dokumentaciju za izvođenje radova o čemu su obaveštene nadležne inspekcije kao i Ministarstvo rudarstva Vlade Srbije, rekao je generalni direktor Zi Đin ogranka Rudnka bakra Majdanpek, Jian Neyuan.
Tradicija rudarenja u Majdanpeku traje dugi niz godina. Kao i Bor to je sredina u kojoj je stanovništvo najvećim delom upućeno na ovu privrednu granu od koje im zavisi egzistencija.
Foto: V.J.
Kompanija Zi Đin je svojim dolaskom dosta učinila da se uslovi života znatno poboljšaju i pokaže bolja slika rudnika nego što je bila ranije, podsetio je profestor Lazar Kričak.
,, Ljudi su ovde navikli da žive za rudarstvo i od rudarstva. Ovaj grad drugačije ne bi postojao. Mnogo je truda dolaskom Kineza učinjeno da rudnik vrati stabilnost koja donosi profit. Dosta se uložilo u prozvodni proces, dosta je donacija dato lokalnoj zajednici, što je redak slučaj da se strana Kompanija ponaša kao domaća . Zato je Zi Đinu potrebna pomoć svih institucija, od lokala do najviših instanci države, kako bi za par godina svi kopovi bili potpuno uređeni. Ovo je prva Kompanija koja je uradila pomak u rekultivaciji zemljišta.
Put prema planini Starici, koji vodi kroz Seveni revir, ima nekoliko ozbiljno ugroženih lokalcija koje ometaju prolazak vozila i otežavaju proizvodni proces. Kompanija planira da se širi, da proširuje svoja eksploataciona polja. Rad na Severnom reviru je zaustavljen još 1992. godine takođe zbog obrušavanja sada se situacija samo nastavila, ali to je normalno za rudarsku sredinu.
Foto: V.J.
Na mestima koja ozbiljno ugrožavaju sigurnost i bezbednost prilikom radova , neophodno je što pre uraditi proširnja odnodno snaciju ali ne postoji nikakva bojazan da će se planina Starica, odnosno njen vrh, simbol grada, skinuti i da neće postojati.
Urađena su dva kanala za prihvatanje slučajno odronjenog kamenja, tako da građani Majdanpeka u tom pogledu mogu biti potpuno mirni, naveo je profesor geološkog fakulteta u Beogradu, Lazar Kričak i dodao, da to ne oslobađa obaveze vlasnike rudnika da se i dalje obavlja stalni pregled, odnosno monitoring kosine koja predstavlja pretnju od eventualnog odrona planine Starice prilikom miniranja.
Foto: V.J.
Predstavnici sedme sile, obišli su Severni revir Rudnika u Majdanpeku i upoznali se sa prilikama na terenu ali i eventualnim opasnostima koje za sobom nosi upotreba eksploziva za miniranje koju prate i veoma štetne i opasne pojave. U tom pogledu Zi Đin je uveo sistem za praćenje negativnih efekata miniranja , kao što su seizmički potresi i buka, koji se prilikom miniranja javljaju.
- U gradu postoji šest mernih stanica na kojima se prate pojave od seizmičkih potresa i buke u određenom vremenu, odnosno konstantno 24 sata, sedam dana nedljno. Tako da je miniranje u potpunosti u svakom trenutku ispraćeno i mogućnost je pružena da se na prekoračenja potresa, kojih u poslednjih pet godina nije bilo, odmah odreaguju.
Radi se o najsavremenijim sistemima koji ne postoje ni na jednom Površinskom kopu u Evropi, objašnjava profesot Tehničkog fakulteta u Boru, Radovan Pantović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.