U Srbiji postoji na stotine vinarija, ali samo je jedna kraljevska i to ona koju je Aleksandar Karađorđević, 1930. godine napravio u srcu Šumadije u Topoli.
Pre same vinarije, kralj Petar I je još 1903. godine napravio vinski podrum, tako da je na sunčanim proplancima od davnina bilo zasađeno belo i crveno grožđe, nadaleko poznato po svom ukusu i mirisu, a od kog se godinama pravilo rujno vino baš po ukusu srpske kraljevske dinastije.
- Kralj Aleksandar želeo je da vinarija koju je napravio posluži kao primer šumadijskim domaćinima. Vina su se čuvala u bačvama slovenskog hrasta na dubini od 15 metara i na prirodnoj temperaturi od 12 stepeni, jer u to vreme nisu postojale klime i drugi rashlađivači, a to je idealna temperatura za odležavanje belih vina. Presa koja je tada korišćena pri pravljenju, stigla je iz Francuske i sada je ovde u vinariji - izjavio je za RINU Dragan Reljić, upravnik Zadužbine kralja Petra I.
Foto: RINA
Tri bureta kao svadbeni poklon
Srpskim vinom bili su oduševljeni svi kraljevi strani prijatelji, vinska kultura je živela i dokazivala da Srbija nije samo zemlja šljive i rakije, već da može stati rame uz rame sa Italijom i Francuskom. Narod je znao koliko njihov kralj voli vino, pa su mu za svadbu uručili neuobičajen poklon.
- Kraljevi su većinom od naroda dobijali na poklon konja ili sablju, ali Aleksandar je za venčanje sa rumunskom princezom Marijom dobio tri vinska bureta, jedno od Srba, drugo od Hrvata i treće od Slovenaca, a na svakom je bila ispisana himna tog naroda. Prvi dogovor je bio da sva tri bureta budu iste veličine, ali ne zna se kako, najveće je ipak stiglo od Hrvata - ispričao je Reljić.
Crvenoarmejci kundacima bušili burad, sve sem onog sa brojem 48
Petnaest godina nakon otvaranja vinarije, u vihoru Drugog svetskog rata, oktobra 1945, pripadnici Crvene armije upali su u Kraljevu vinariju i uništili sve. Kundacima su udarali u burad i na taj način vino je prosuto.
Međutim, jedan dovitljivi seljak setio se da boce ubaci u bure sa brojem 48 i kada su vojnici lupali, bure je delovalo prazno i tako je u vinariji u Topoli ostala sačuvana jedinstvena kolekcija na Balkanu koja se i danas može videti u hodnicima, a zbog svoje vrednosti, stručnjaci kažu da bi na svetskim aukcijama mogla dostići i milionsku vrednost. Ali, zbog ameneta koji je ostavio kralj Aleksandar ta vina nisu i nikad neće biti na prodaju.
Foto: RINA
- Kad su crvenoarmejci otišli, radnici su izvadili vina iz tog famoznog bureta 48. Danas se nalaze pod ključem i iza rešetaka. Sačuvano je 450 boca koje datiraju iz razdoblja od 1921. do 1941. godine, a u pitanju su najkvalitetnije sorte belog i crnog vina - ispričao je Reljić i dodaje da je ova vinoteka i sada izuzetno interesantna posetiocima.
- Najčešće nas pitaju zašto su boce ovako prašnjave, ali u suštini to ih i dalje štiti od spoljašnjih uticaja. Boce su zapečaćene voskom i ta vina i sada mogu da se piju. Kad se porodica Karađorđević vratila u Srbiju, jedna flaša je otvorena a eksperti kažu da je to vino poput vremeplova. Ima ukus kao da je iz druge zemlje, jer se klima u Srbiji znatno promenila u zadnjih 80 godina, kaže Dragan Reljić.
Foto: RINA
Rekonstruisana 2007. godine
Kraljeva vinarija nakon Drugog svetskog rata prekidala je svoj rad, da bi 2007. godine bila započeta rekonstrukcija kraljevih vinograda, kao i same vinarije. Danas na ovom mestu se proizvodi oko 20 hiljada boca godišnje, jer kako kaže Reljić, nije poenta u kvanititetu već kvalitetu. Vina iz kraljeve vinarije posebna su u svakom smislu.
Mnogo je vinarija u Srbiji ali samo je jedna Kraljeva i nalazi se u srpskoj Toskani. Ova vinarija jedna je od najstarijih aktivnih vinarija u Srbiji a nastala je davne 1930. godine. Na 15 metara ispod zemlje istorija i dalje živi, a jedno bure sačuvalo je najvrednije što je kralj tada imao
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogo je vinarija u Srbiji ali samo je jedna Kraljeva i nalazi se u srpskoj Toskani. Ova vinarija jedna je od najstarijih aktivnih vinarija u Srbiji a nastala je davne 1930. godine. Na 15 metara ispod zemlje istorija i dalje živi, a jedno bure sačuvalo je najvrednije što je kralj tada imao
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.