Za Skobaljić grad se kaže da je svaki njegov kamen istorija, a da je ispod zemlje na brdu skriven "pravi" grad, sa tajnim nivoima, ulazima i izlazima - ostaci kule poslednjeg srednjovekovnog vlastelina Srbije, Nikole Skobaljića, kriju jednu zaboravljenu istoriju Srbije koja paralelno živi u legendama.
Atraktivnost ovog dela Porečja upotpunjava činjenica da se nalazi na levoj strani kanjona Vučjanke, jednog od najlepših u Srbiji, čiji slapovi odišu umetnošću kakvu samo čista priroda može da stvori, uz hidroelektranu koja datira još iz 1903.
Tradicija vezuje ovaj lokalitet za vojvodu Nikolu Skobaljića, velikog junaka koji je ratovao sa Turcima Osmanlijama i nikada nije bio poražen. Ovaj čovek, po predanju, Nikola Skobaljić nije rođen, a nije ni stradao kao drugi, "obični" ljudi.
Ko je bio Nikola Skobaljić?
Skobaljić je bio srpski vojvoda iz Dubočice i poslednji vladar tog kraja, pred konačni pad pod tursku vlast.
Nakon osvajanja Carigrada, turski sultan Mehmed II (1451—1481) odlučio je da osvoji Despotovinu. Za odbranu Despotovine formirane su dve vojske: jedna u Dubočici, kojom je komandovao Nikola Skobaljić, a druga na Sitnici. Despot Đurađ Branković je savetovao da se vojske eventualno predaju, pa kada Ugarska bude u stanju da mu pomogne, docnije će ih osloboditi, ali to nije prihvaćeno.
Skobaljić se protivno naređenjima despota Đurđa Brankovića suprotstavio Turcima i 24. septembra 1454. godine sa vojskom iz Dubočice do nogu je potukao tursku vojsku kod Banje na prilazima Novom Brdu. Kad je sultan saznao za poraz svoje vojske kod Banje, odlučio je da lično povede vojsku, da se obračuna sa Skobaljićem i da zauzme Novo Brdo. Nekoliko meseci kasnije poveo je vojsku iz Sofije, i stigao je u Dubočicu, koju je napao i počeo da pljačka. U povlačenju prema svojoj tvrđavi kod Vučja, Skobaljić je pružio otpor, ali je 16. novembra 1454. godine, na reci Trepanji kod Kisline, poražen i zarobljen. Još istog dana, zajedno sa svojim stricem, nabijen je na kolac. Nakon ovoga, Turci su osvojili Dubočicu i nastavili pljačkanje.
Skobaljić je ostao kao legendarna ličnost i u narodnim predanjima. Rodila ga je devojka iz sela Vina, koja ga je začela jedući živu ribu skobalja. Nastradao je zbog izdaje svoje kume, ali ga Turci nisu uhvatili živog, već je na svom konju odleteo. Podigao je grad na visu iznad Vučja i taj grad nosi njegovo ime.
Zelen-grad, ili Skobaljić gra, je tvršava koja se nalazi na oko 15 km južno od Leskovca, kod Vučja. Pripadao je vojvodi Nikoli Skobaljiću i danas postoje samo ostaci grada, koji je 1986. godine proglašen za kulturno dobro Republike Srbije.
Istorija Zelen-grada
Tradicija vezuje ovaj lokalitet za vojvodu Nikolu Skobaljića, velikog junaka koji je ratovao sa Turcima Osmanlijama i koji je izgradio grad na visu iznad Vučja, po čemu mesto i nosi ime. Ispod grada se nalazi njegov kladenac. U dolini reke Vučjanke sazidao je crkvu na čijim je ruševinama 30-ih godina XX veka podignuta nova crkva posvećena Svetom Jovanu.
Lokalitet je višeslojan, a najstarijii tragovi korišćenja ovog prostora potiču iz eneolita, ili bakarnog doba. Takođe, fragmenti keramike pronađeni tokom iskopavanja svedoče da je ovo utvrđenje zbog stateški važnog položaja i položaja pogodnog za odbranu korišćeno i tokom više faza bronzanog doba.
Najstarije kameno utvrđenje potiče iz predrimskog doba, a utvrđenje zidano od kamena i opeka sa malterom iz ranovizantijskog doba. Prema arheološkim nalazima, tvrđava je korišćena i u rimskom, a kasnije i u periodu od X do XIII veka. Najmlađe utvrđenje, čiji se ostaci zidova bedema i kula još uvek vide, potiče iz XV veka.
Grad se sastojao od Gornjeg, Donjeg grada i podgrađa koje se prostiralo na istočnoj strani. Zahvatao je površinu od oko dva hektara. Najmoćniji sačuvani bedemi se nalaze na zapadu, a na severu se nalazi odbrambeni rov.
Gornji Grad je kvadratnog oblika sa oko 400 kvadrata površine i u njemu je sačuvan moćan kulturni sloj. Dve kule su dijagonalno postavljene. Manja kula se nalazi pored kapije koja vodi u Donji grad, a veća Donžon kula se nalazi u severozapdnom delu i njeni zidovi su očuvani do visine prizemlja.
U Gornjem Gradu su iskopavanja vršena uz unutrašnju stranu južnog bedema. Na ovom prostoru pronađeni su fragmenti grnčarije iz perioda III-I veka p. n. e. u sloju rušenja zida građenog od kamena povezanog blatom. Sloj je datovan republikanskim denarom iz 100. p. n. e.
To su ostaci tvrđave iz predrimskog vremena. Mlađa faza utvrđenja potiče iz ranovizantijskog vremena iz VI veka. Sačuvani su delovi bedema građeni od kamena i maltera. Ovaj bedem je oštećen.
Donji grad
Donji Grad sa podgrađem veličine 1.400 kvadrata se prostire istočno od Gornjeg Grada i prati konfiguraciju terena. Istraživanja su vršena na severnom, najnižem delu, na mestu gde se predpostavlja da je bila kapija, koja nažalost nije otkrivena. Na istočnoj strani otkriveni su ostaci kule koja je zidana u mešovitoj tehnici od opeke i kamena i pripada ranovizantijskom vremenu.
Na osnovu grnčarije može se identifikovati i sloj iz X-XI i XII-XIII veka koji govori da je utvrđenje imalo određenu ulogu u događajima u XI veku, kao i kasnije u vreme župana Dese, Stefana Nemanje i njegovih naslednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Samo dan nakon eksplozije na trafostanici kod termoelektrane na istoku Nemačke, nova sabotaža izvedena je na zapadu zemlje kod Kelna, a nemačke vlasti sada otvoreno sumnjaju da iza napada stoje počinioci iz inostranstva ili ekstremna levica.
Pompezno najavljenu i slavno propalu blokadersku konferenciju za medije, osim brutalnih laži o špijunskim softverima obeležio je i čitav niz blokaderskih lapsusa.
Pripadnici blokaderske organizacije "Da ne dišemo duboko" uhvaćeni su u monstruoznoj prevari! U očajničkom pokušaju da izazovu bes i prizovu građanski rat, na društvenim mrežama plasirali su laž kojom direktno vređali sve srpske žrtve akcije Oluja!
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili jednu osobu i zaplenili oko 180 kilograma marihuane, 18 kilograma kokaina, 43 litre amfetaminskog ulja, 11 kilograma kofeina koji se koristi za proizvodnju amfetamina i oko pet kilograma hašiša.
Policija u Beogradu uhapsila je ruskog državljanina E. L. (23), koji se sumnjiči da je u saizvršilaštvu sa više, za sada nepoznatih osoba, telefonskim putem doveo u zabludu građane i oštetio za ukupno 60.000 evra.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protivorganizovanog kriminala, u nastavku rada na rasvetljavanju otmice koјa јe sredinom avgusta izvršena u Zemunu, uhapsili su maloletno lice zbog postoјanjaosnova sumnje da јe učestvovalo u izvršenju ovog krivičnog dela.
Odmor u Dobroj Vodi kod Bara za porodicu Velija iz Sarajeva pretvorio se u tragediju kakvu je teško zamisliti. Šejla Velija (45) i njena ćerka Džejna (22) preminule su 28. avgusta, u razmaku od samo sat vremena.
U selu Gradac, na putu Kragujevac - Batočina, danas nešto posle 15 časova dogodila se saobraćajna nezgoda, kada su se sudarila dva kamiona, od kojih se jedan prevrnuo.
Nemačko Savezno tužilaštvo istražuje dvojicu muškaraca koji su povezani sa napadom na aerodrom Lajpcig/Hale 4. avgusta. Prema dosadašnjim nalazima istrage, napad je povezan sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU.
Ruske snage stigle su na oko 12 kilometara od Sumija, dok istovremeno napreduju prema predgrađima Slavjanska, Kramatorska i Družkovke i šire pritisak na više pravaca fronta
Evropska unija dala je Kini rok do oktobra da pokaže konkretne rezultate u smanjenju ogromnog trgovinskog viška sa Evropom, a ukoliko Peking ne promeni kurs, Brisel je spreman da posegne za znatno oštrijim merama, upozorio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Rusija je pomagala Iranu da razvije supersonične krstareće rakete, u jednom od najznačajnijih poznatih transfera strateške vojne tehnologije između Moskve i Teherana, objavio je Fajnenšel tajms na osnovu istrage ruske prepiske, putnih evidencija i vojnih patenata.
Glumac i predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije Petar Benčina našao se u samom centru skandala nakon pojavljivanja na otvaranju Niškog filmskog festivala, koji se ovih dana održava u tom gradu.
Nova školska godina je počela, a sa njom se vraćaju i poznate tinejdžerske muke. Novi profesori, stari prijatelji, prve ljubavi, simpatije, žurke, nesigurnosti.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Vibracije koje mačka proizvodi dok prede deluju umirujuće na čovekov nervni sistem. Njeno predenje može da smanji napetost i stres, pa kod čoveka stvara osećaj opuštenosti i smirenosti.
Asmin Durdžić, bivši rijaliti učesnik, uputio je uvrede budućim učesnicama "Elite 10" koje su pokušale da dobiju na pažnji vređanjem njegove devojke, Maje Marinković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.