NA DANAŠNJI DAN ROĐEN JE MAJOR DRAGUTIN GAVRILOVIĆ! Njegov govor ostaće upamćen za SVA VREMENA
Dragutin Gavrilović bio je jedan od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih majora u istoriji.
25.05.2023
22:08
Srbija
Milanković je rođen u Dalju, tada selu u Austrougarskoj, 28. maja 1879. godine, kao najstarije od sedmoro dece. Milankovići su bila stara ugledna porodica, u kojoj je i pre Milutina bilo znamenitih ličnosti.
Osnovno obrazovanje je, zbog osetljivog zdravlja, sticao kod kuće, učeći od privatnih učitelja. Kasnije je upisao i završio školu u Osijeku, gde je potom maturirao u Realnoj gimnaziji.
Želeo je da studira elektrotehniku, ali kako taj smer na Bečkom tehnološkom institutu nije postojao završio je građevinu i diplomirao 1902. godine. Na Visokoj tehničkoj školi u Beču Milanković je doktorirao u 25. godini 12. decembra 1904.
Kao građevinski inženjer u Beču Milutin Milanković je bio jedan od pionira primene armiranog betona. Na tom polju doprineo je i teorijski i praktično, a šest odobrenih patenata koje je izumeo doneli su mu slavu istaknutog inovatora, kao i solidnu finansijsku dobit.
Foto: printskrin/youtube
Milanković je 1909. godine prihvatio poziv da dođe na mesto vanrednog profesora Beogradskog univerziteta, na Katedri za primenjenu matematiku. U okviru te katedre izučavale su se racionalna i nebeska mehanika, kao i teorijska fizika, koja je on trebalo da predaje.
Milankovićeva plata vanrednog profesora bila je 10 puta manja od one koju je imao kao inženjer u Beču, zbog čega je nastavio honorarno da radi statičke proračune u građevinarstvu i kada se preselio u Srbiju. Nešto kasnije biva uključen i u projektovanje kostrukcija mostova u Srbiji.
Međutim, kako na studijama u Beču nije pohađao kurseve iz nebeske mehanike i teorijske fizike, za predavanja je morao samostalno da se priprema, što je radio prilično uspešno. Kombinacija predmeta koje je dobio da predaje bila je presudna da Milanković započne rad na svojoj teoriji o osunčavanju Zemlje i drugih planeta.
Kao rezervni oficir, Milanković je učestvovao u Balkanskim ratovima obavljajući dužnosti referenta za stranu korespondenciju u Štabu Dunavske divizije, a potom i u Presbirou Vrhovne komande.
Posle oslobađanja iz zarobljeništva, gde je bio poslat pošto su ga kao državljanina Srbije austrougarske vlasti uhapsile na putu za rodni Dalj, sa suprugom Trinkom 1914. odlazi u Budimpeštu, gde se najviše bavi svojom teorijom klimatskih promena.
Ubrzo počinje da objavljuje naučne radove, koje je želeo da uokviri u jednu konačnu matematičku celinu.
Jedan od njegovih najvećih doprinosa svetu nauke predstavlja reforma julijanskog kalendara koju je 1923. godine predložio.
Najveći značaj revidiranog julijanskog kalendara, čiji je Milanković tvorac, jeste što je to najpreciziniji kalendar u odnosu na tropsku godinu.
Milanković je kalendar bazirao na anuliranju tadašnje razlike julijanskog i gregorijanskog kalendara od 13 dana, čime je kalendar doveden na isti datum kao gregorijanski.
Prema Milankovićevom rešenju prestupne godine mogu biti one koje su deljive sa četiri bez ostatka, a sekularne godine biće samo onda prestupne ako njihov broj vekova, kada se podeli sa devet daje ostatak dva ili šest. Sve ostale sekularne godine su proste, što daje potpunu preciznost kalendara do 2.800. godine.
Ako se revidrani kalendar uporedi sa ova julijanskim i gregorijanskim, njegovo kašnjenje u odnosu na tropsku godinu iznosi samo 2,75 sekundi, dok gregorijanski kasni 26,75 sekundi, a julijanski je najmanje precizan i kasni 11 minuta i 14,75 sekundi.
Novojulijanski kalendar usvojen je na svepravoslavnom Kongresu, sa vaseljenskim patrijarhom Meletijom IV na čelu, održanom u Carigradu 1923. godine, a primenile su ga samo grčka, rumunska, carigradska i aleksandrijska crkva.
Milanković je zabeležio da je Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve septembra 1923. u Sremskim Karlovcima u principu usvojio novi kalendar, ali je sprovođenje odloženo za vreme „kada reformisani kalendar prihvate i primene i sve ostale pravoslavne crkve“.
U Beograd se sa porodicom vratio 1919. godine, kada biva unapređen i postavljen je za redovnog profesora Beogradskog univerziteta. Već 1924. godine postaje redovni član Srpske akademije nauka, čiji član je bio preko tri decenije i dao veliki doprinos njenom ugledu u svetu. Bio je, takođe, i član brojnih značajnih svetskih naučnih ustanova i društava.
Foto: printskrin/youtube
Milutin Milanković je dao dva fundamentalna doprinosa nauci:
"Kanon osunčavanja Zemlje", koji karakteriše sve planete Sunčevog sistema,
Teorijsko objašnjenje dugotrajnih klimatskih promena na Zemlji uzrokovanih astronomskim promenama njenog položaja u odnosu na Sunce, što je poznato kao Milankovićevi ciklusi.
Milankovićevi ciklusi objašnjavaju pojavu ledenih doba tokom geološke prošlosti Zemlje, kao i klimatske promene na Zemlji koje se mogu očekivati u budućnosti. Milanković postavio jetemelje planetarne klimatologije izračunavanjem temperaturnih uslova u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, na planetama unutrašnjeg Sunčevog sistema (Merkuru, Veneri i Marsu), kao i na Zemljinom prirodnom satelitu - Mesecu.
Milanković je dobio krater sa svojim imenom, prečnika 34 kilometara na Mesecu, zatim krater na Marsu prečnika 118 kilometara i asteroid pod nazivom 1605 Milanković.
NASA je Milankovića uvrstila u 10 najvećih naučnika koji su se bavili proučavanjem Zemlje.
Bio je jedan od najboljih poznavalaca istorije astronomije i istorije nauke uopšte.
Milutin Milanković je dokazao da se Mars ne može naseliti, jer je svojim proračunima zaključio da su temperature tamo previše niske da bi život ljudi kakav je na Zemlji postojao.
Osim toga, u geofizici ga smatraju koautorom teorije tektonskih ploča, koju je postavio u svom radu "Pomeranje Zemljinih obrtnih polova".
Pred početak rata Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, 1941. godine završeno je štampanje najznačajnijeg dela slavnog naučnika "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba".
Tokom profesorske karijere ostao je veran svom prvom životnom pozivu - građevinarstvu. Radio je kao konstruktor, statičar i supervizor na izgradnji niza građevinskih objekata od armiranog betona širom Jugoslavije. Samostalno ili kao koautor, Milanković je registrovao ukupno osam patenata, koje je u periodu od 1905. do 1933. podnosio različitim državama.
Tokom svoje bogate naučne, profesorske i stvaralačke karijere Milanković je, kao jedno od svojih široj javnosti najpoznatijih dela, reformisao gregorijanski i julijanski kalendar, što je dovelo do stvaranja jedinstvenog kalendara, najpreciznijeg do sada, nazvanog Milankovićev kalendar.
Posle Drugog svetskog rata, Milanković je izabran za potpredsednika Srpske akademije nauka i tu funkciju je obavljao u tri mandata od 1948. do 1958. godine. Od 1948. do 1951. nalazio se na mestu direktora Astronomske opservatorije u Beogradu. Član Komisije 7 za nebesku mehaniku Međunarodne astronomske unije postao je 1948. godine.
U novembru 1954. godine, 50 godina od odbrane doktorskog rada, Milankoviću je uručena zlatna diploma Doktora tehničkih nauka od Visoke tehničke škole u Beču.
Milutin Milanković je preminuo u Beogradu 12. decembra 1958. godine, u 80. godini od posledica moždanog udara. Sahranjan je Beogradu, ali su prema njegovoj poslednjoj želji posmrtni ostaci prebačeni u rodni Dalj 1966. godine.
I pored toga što njegova prepoznatljivost i popularnost nikada nije dostigla razmere jednog Nikole Tesle ili Mihajla Pupina, koji su svoju zasluženu slavu prevenstveno stekli u svetu, Milutin Milanković, koji je svojim naučnim radom bavio u sobici u Kapetan Mišinom zdanju na Beogradskom univerzitetu, je najcitiraniji i jedan od najpriznatijih srpskih naučnika na svetu.
Dragutin Gavrilović bio je jedan od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih majora u istoriji.
25.05.2023
22:08
120. 11. 2026. u 17:42 >> 17:44
220. 11. 2026. u 17:42 >> 17:44
120. 11. 2026. u 15:28
220. 11. 2026. u 15:28
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
20.11.2026
21:00
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
20.11.2026
20:15
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
20.11.2026
19:51
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
20.11.2026
17:59
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
20.11.2026
17:03
Takmičarke Crvenog tima pred borbu za život razgovarale su o tome ko bi mogao da bude eliminisan iz Exatlona.
20.11.2026
23:38
Takmičar Plavog tima Strahinja Jovanić sumirao je utiske pred odlučujuću borbu za opstanak u Exatlonu.
20.11.2026
23:24
Mihailo Adžić ostvario je deset pobeda od 26 odigranih igara, a dodeljeno mu je i minus pet.
20.11.2026
23:11
Poslednji poraz Crvenog tima u Exatlonu pokrenuo je priču o predstojećoj borbi za život u kojoj će učestvovati i Ivan Markioli.
20.11.2026
22:56
Crveni tim sumirao je utiške nakon teške borbe koja je za njima.
20.11.2026
21:59
Jutros oko 4 sata iza ponoći došlo je do požara na dva vozila u krugu jednog auto placa u naselju Paragovo, u Sremskoj Kamenici.
20.11.2026
21:00
Muškarac, starosti oko 50 godina, poginuo je na gradilištu nekadašnje Tekstilne industrije "Leteks".
20.11.2026
19:09
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
20.11.2026
18:55
Na uglu ulica Cara Dušana i Dubrovačke, na Dorćolu, povređen je tinejdžer (16).
20.11.2026
18:18
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
20.11.2026
23:22
20.11.2026
19:30 >> 22:50
Veliki požar izbio je u Kijevu u Ukrajini u kompleksu "Eko-Market", u kojem se, pored prodavnice, nalazi "Nova Pošta" i "PrivatBank".
20.11.2026
23:29
Rusija planira da objavi kuvar sa receptima iz svemira, najavio je šef odeljenja za svemirsku ishranu u ruskom Istraživačkom institutu za industriju prehrambenih koncentrata i specijalnu prehrambenu tehnologiju Andrej Vedernikov.
20.11.2026
23:15
Predstavnici evropskih država mogli bi da prihvate poziv ruskog predsednika Vladimira Putina i otputuju u Moskvu kako bi razgovarali o budućoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope, objavio je italijanski list "Il Sole 24 Ore", pozivajući se na izvor iz Jelisejske palate.
20.11.2026
22:43
Saobraćaj u Kijevu ozbiljno je poremećen nakon ruskog raketnog napada na Ukrajinu tokom noći između 19. i 20. novembra, u kojem su oštećena tri važna mosta preko Dnjepra.
20.11.2026
22:12
Malo koji glumac s ponosom ističe ulogu u izrazito kontroverznom filmu, a Helen Miren je jedna od retkih.
20.11.2026
15:45
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
20.11.2026
14:59
Holivudski glumac Bred Pit otkrio da ne voli da gleda filmove za odrasle jer mu smeta loša gluma.
20.11.2026
14:14
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
20.11.2026
13:58
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
20.11.2026
12:49
Potpuno prepuštanje trenutku, bez pritiska i nerealnih očekivanja, može da učini intimni odnos intenzivnijim i prijatnijim za oba partnera.
20.11.2026
23:20
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
20.11.2026
22:20
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
20.11.2026
21:05
Mokre patike ne treba sušiti na radijatoru jer jaka toplota može da ošteti materijal, oslabi lepak i promeni oblik obuće.
20.11.2026
20:30
Kejt Midlton i princ Vilijam prijavili su rođenje sina Luja u Kensingtonskoj palati, a u njegovoj krštenici upisana su i njihova kraljevska zanimanja.
20.11.2026
20:00
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
20.11.2026
23:31
Pevačica Nataša Alimpić iznela je do sada nepoznate i potresne detalje iz privatnog života, te otkrila da je njena porodica prodala kuću zbog dugova.
20.11.2026
23:01
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
20.11.2026
22:32
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
20.11.2026
22:02
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
20.11.2026
21:32
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.