Ne postoji čovek u Srbiji koji nije čuo za Lajkovačku prugu, gotovo da je dobila status kultnog i mitskog mesta. Što li je toliko ova pruga posebna kad smo svi čuli za nju? Čak ima i slavna pesma o njoj! Ko je Mile i zašto ide prugom? To su sve pitanja na koja malo ko danas ima odgovor, gotovo da je dobilo status misterije.
Zašto je Lajkovac bitan? Zašto je ova pruga poznata? Ko je Mile? Šta je buzometar? Gde je zlato? Sve su ovo pitanja koja se nameću i predstavljaju skoro pa misteriju. No, da krenemo redom i odgonetnemo jednu po jednu!
Zašto je Lajkovačka pruga (bila) bitna?
Lajkovac je mala varošica koja se ućućurila na putu od Beograda ka Valjevu. Od prestonice je udaljena nekih 70 kilometara, a do Valjeva ima 30. Nastala je 1908. godine prolaskom železnice i prvog ćire i to odmah otkriva koliko je pruga ugravirana u svest svakog Lajkovčanina! Da nema pruge ne bi bilo ni Lajkovca.
Kasnije ukrštanjem pruge Mladenovac – Valjevo, ova stanica dobija na izuzetnom značaju. Železnička stanica u Lajkovcu bila je najveća robno-putnička stanica uskog koloseka za železnički saobraćaj u Jugoslaviji. Stanica je posedovala 15 glavnih koloseka, 8 garažnih koloseka iza okretnice i 49 skretnica.
Tada je i nastala jedna poznata izreka u lajkovčkom kraju "ide šporet, vuče šifonjere". Naime, meštani okolnih mesta kad su videli prvog ćiru, kako bi opisali tu skalameriju, rekli su "ide šporet, vuče šifonjere". Kasnije su Lajkovčani ovaj izraz koristili kad su želili, pa recimo, da se našale.
Foto: Grad Subotica
Zadnji voz, popularni Ćira, sa Železničke stanice Lajkovac prema Čačku uskom prugom otišao je 31. decembra 1969. godine. Pruga Lajkovac – Mladenovac za putnički saobraćaj je ukinuta 1971. godine, ali je u svrhe teretnog postojala još 11 godina.
Danas je Železnička stanica u Lajkovcu, stanica prolaznog tipa na relaciji Beograd – Bar.
Iz istorijata same pruge jasno je kakav značaj je imalo ovo mesto za celu tadašnju državu, ali od 70-ih godina očigledno i nema više toliku ulogu. Ipak, već više od 50 godina nismo uspeli da izbacimo taj narativ o Lajkovačkoj prugi pa se ona na neki način preselila u legendu!
Danas, ako prošetate okolinom železničke stanice u Lajkovcu videćete da se koriste četiri koloseka, a ako malo bolje istražite okolinu, videćete i jednu poprilično neobičnu građevinu u njenoj blizini. Ako dalje krenete da njuškate, otkrićete šine i pragove zarasle u bršljan i korov, a i po koji zarđali vagon sa strane. To su sve ostaci onog starog sjaja za to vreme impozante infrastrukture.
Foto: Reuters
Kao zanimljiva informacija, ako ovom prugom krenete od Beograda prema Baru, malo posle stanice u Lajkovcu, sa leve strane pruge možete da vidite može jednu i jedinu Luj Viton kuću!
Ko je misteriozni Mile?
Svi znamo pesmu "Ide Mile Lajkovačkom prugom" i većina misli da je Predrag Tozovac tvorac ove pesme i da je on jedini koji zna ko je misteriozni Mile, ali to je mnogo daleko od istine! Pesmu su prvobitno snimili braća Bajić i oni su zapravo otkrili celu pozadinu nastanka ove pesme.
- "Ide Mile Lajkovačkom prugom" je prava izvorna narodna pesma, nepoznatog autora, odnosno ko zna koliko autora koji su dopisivali stihove shodno društveno-političkoj situaciji. Slušali smo je još kao deca na igrankama u našem kraju. Mi je znamo kao žensku pesmu i pamtimo po strofi "Ide Mile Lajkovačkom prugom, ide Mile sa još jednim drugom. U ruci mu maramica bela, dala sam mu kad sam ga volela" - pričao je jednom prilikom legendarni Andrija Bajić.
Tako se pesma "Ide Mile Lajkovačkom prugom" prvi put pojavila na jednom nosaču zvuka u izdanju produkcije "Beograddisk" iz 1981.
- Na toj istoj ploči snimili smo na "A" i "B" strani dve posebne pesme: "Ide Mile" i "Suvo seno košeno" uz ansambl Novice Negovanovića. Naš kolega Tozovac je to čuo, pozvao me i upitao: "Slušaj, bre, burazeru! Dobra ti ova pesma, i mene pogađa. Ti znaš da je ta pruga išla i kroz Kraljevo, a ne samo kroz Lajkovac." Tozovac je to snimio na svoj šmekerski način i produžio vek pesmi. U stvari, od dve pesme napravio je jednu. Toj originalnoj verziji dodao je pripev "Suvo seno košeno", iz melodijski i tekstualno potpuno drugačije pesme, i napravio jednu pesmu. Tozovac je u svoju verziju ubacio i još jednu strofu: "Nemoj Mile da ostavljaš druga, dugačka je Lajkovačka pruga."
Foto: Printskrin Youtube
Tozovčeva verzija "Lajkovačke pruge" pojavila se tri godine posle verzije Braće Bajić.
Lajkovačaka pruga ušla je u romane i humoreske, počev od zapažanja Radovana Belog Markovića do Mome Kapora.
- Naodgovarah se na pitanje zašto Mile ide prugom a ne putem. Naravno, pored pruge je bio i put, onaj kolski, seoski, koji je u jesenjim i zimskim danima bio prava mora i za pešake i za volove. Pešaci su gazili blato do kolena, a domaćini su i volovima prali noge pre nego što ih uvedu u štalu. Eto, zato se išlo prugom i njenim lepim čistim pragovima, mi smo ih zvali "šliperi". Naravno, pored kamenja bilo je tu i šljake dovožene iz ložionice koja je stvarala još finiju putanju s obe strane pruge. Kad se skupe momci da krenu na igranku, išli su baš tom prugom i pevali onko uglas, čoporativno. E, to je taj ambijent u kome je rođena legendarna pesma. Nije ni Mile bio naivan - nije išao tim kaljavim putem, nego prugom jer je bila lepša - pričali su Bajići.
Svako od Lajkovčana ima nekog svog Mileta bekriju kog je poznavao, a koji se savršeno uklapu u lik iz pesme. Naravno, ima tu raznih teorija, od četničkih do partizanskih. Od onih iz ovog ili onog rata. Ali najverovatnije je ovo, da Mile nije ni postojao. Nije čudno u ovom kraju dragu osobu nazvati mile pa tako savršeno odgovara jednoj davnoj mladosti kada se u ludosti i hrabrosti šetalo prugom. Svakako, ko god da on bio, ide i dalje do legende.
Šta je "buzometar"?
Pomenuta neobična građevina koja se nalazi preko puta železničke stanice je čuveni "buzometar". Šta je buzometar - niko ne zna. Znamo za šta je služio toranj, ali za ovu reč "buzometar" niko nije potpuno siguran šta znači, ali Lajkovčani tako nazivaju svoj toranj. Zvanično, građevina je vodotoranj. Izgradili su ga Austrougari 1916. godine i tu se skupljala voda iz Kolubare koja je bila neophodna za ćire, odnosno parne mašine.
Foto: Shutterstock, Pixabay
Ipak, kako su se Austrougari povukli sa ovih prostora dve godine kasnije, iz očaja i zlobe minirali su Lajkovčanima vodotoranj! Međutim, on je ponovo obnovljen 1921. i to je ovaj današnji neobičan toranj za koji se svaki putnik namernik pita šta je to, a Lajkovčanima se odmah nasmeši brk pa duboko udahnu da ispričaju sve što znaju. Ovo je jedini takav vodotoranj sačuvan u Srbiji, nema nigde takvog, samo u Lajkovcu!
- Mislim da je ovo simbol Lajkovca. Treba preduzeti neke mere konzervacije, a ne ovako da propada. On bi mogao i da se osposobi s obzirom da je njegov kapacitet 110 kubika vode i da se koristi kao, eto, tehnička voda ili za vatrogasce u slučaju da je nestašica vode - kaže Borivoje Grujić, predsednik Udruženja za negovanje tradicije "Lajkovačka pruga".
Ima li zlata na pruzi?
Od Lajkovčana možete čuti i mnoge legende o samoj pruzi, počev od onih natprirodnih do nekih fascinantnih za koje nikada u potpunosti nećemo znati da li su istina. U kratkoj šetinji varošicom ili pak, u šahovskom klubu odmah pored železničke stanice, uvek možete da naletite na nekog ostarelog dekicu, a on će vam reći kako je u mladosti radio na železnici. Pričaće vam kako bi se nakačio na voz i ode, ode daleko od Lajkovca! Ali mu se uvek i vraćao. Železnica je i jedan žal za mladošću.
Do pre nekoliko godina, prisećaju se Lajkovčani, železničku stanicu je pohodio izvesni železničar s ružom. Starac od nekih osamdeset godina povremeno bi oblačio svoju železničarsku uniformu, tamno plavo odelo, perfektno ispolirane cipele, železničarsku šapku i ružom za reverom.
Umeo je nekad da "davi" pričama iz mladosti svakog ko naleti. Ponekad je pričao o tovarima zlata koje su Nemci u Drugom svetskom ratu prevozili baš ovuda.
- Veliki, veeeliki teretni vagoni su bili puni zlata! Svega je tu bilo. Čak su i stajali tamo preko noći, kod okretnice. Vidiš? Tamo - pričao nam je on tada dok su mu se zenice širile od uzbuđenja.
Simpatični starac nagrižen zubom vremena ponekad bi zaboravio dokle je stigao s kojojm pričom i šta je bila poenta, ali je uvek imao pune džepove bombona i slatkiša da zahvali voljnim ili nevoljnim slušaocima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Božić, a sinoć su uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Srbi organizovali vatromet u Prištini i to pored crkve Svetog Nikole, sa koje su se začula zvona.
Ispred crkve Svetog Đorđa u Užicu posle liturgije i pričešća, veliki broj građana prisustvovao je tradicionalnom lomljenju česnice u kojoj se nalazilo šet dukata!
U većini predela ruski ledeni talas, vremenski fenomen poznatiji kao Burijan,. formiraće se snežni pokrivač od 1 do 10 cm, u zapadnim i centralnim predelima i na širem području Beograda od 10 do 15 cm, lokalno i više, a na planinama od 20 do 30 cm.
Običajii o Badnjem danu i Božiću nisu isti širom Srbije, a u Vojvodini se sem pravljenja i slatke česnice izdvaja i jedan koji su pre desetak godini obnovoli u novosadskom naselju..
Odlukom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe, u Nacionalni registar upisano je još šest elemenata "živog nasleđa" Srbije. Na inicijativu Narodnog muzeja u Čačku, među njima su se našli i sarački zanat i plivanje za Bogojavljenski krst!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Božić, a sinoć su uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Srbi organizovali vatromet u Prištini i to pored crkve Svetog Nikole, sa koje su se začula zvona.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Evropa mora da prepozna značaj saradnje sa Rusijom, jer bi u suprotnom mogla da se suoči sa ozbiljnom krizom, nestabilnošću i potpunim haosom, poručio je Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
Ruska vojska naglo je pojačala napade na pravcima Dobropolja i Konstantinovke, pokušavajući da sa juga i jugozapada ugrozi najvažniji ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, koji obuhvata Slavjansk, Kramatorsk i Družkovku.
Dobitnik Nobelove nagrade i jedan od tvoraca savremene veštačke inteligencije Džefri Hinton upozorio je da bi već do kraja 2026. ili tokom 2027. godine svet mogao da doživi tehnološku katastrofu uporedivu sa Černobiljem.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Postoje ljudi koji uživaju u erotskim fantazijama, ali u njima nikada ne zamišljaju sebe i nemaju želju za seksualnim odnosom sa drugom osobom. Kanadski psiholog Entoni Bogaert ovu pojavu nazvao je seksualnošću bez identiteta.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Nekadašnja striptizeta i erotski model Vesna Počuča Šana objavila je fotografiju iz 1993. godine i podsetila javnost na period kada je bila na vrhuncu popularnosti.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.