Rudolf Arčibald Rajs umro je u Beogradu na današnji dan, 8. avgusta 1929. godine. Bio je švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani. Svetski poznat postao je kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim narodom za vreme Prvog svetskog rata.
Za redovnog profesora kriminalistike na Univerzitetu u Lozani izabran je 1906. godine, a kao profesor bavio se naučnim radom i stekao ugled kriminologa svetskog glasa.
Godine 1912, za vreme Prvog Balkanskog rata, bio je reporter u Solunu. Na poziv Vlade Srbije, Rajs je 1914. godine došao u našu zemlju da istražuje zločine austrougarske, nemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom, o čemu je napisao brojne radove i knjige, a redovne izveštaje objavljivao je u uglednom časopisu neutralne Švajcarske "Gazet", čime je doprineo stvaranju pozitivne slike o srpskom narodu, a protiv propagandne Nemaca i Austrougara o Srbima kao divljačkom narodu.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Sa srpskom vojskom prešao je Albaniju, učestvovao na Solunskom frontu i sa Moravskom divizijom umarširao u oslobođeni Beograd, novembra 1918. godine.
Bio je član delegacije jugoslovenske Vlade na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Zavoleo je srpskog vojnika, seljaka i srpski narod i do kraja života ostao u Srbiji.
Preminuo je 8. avgusta 1929. godine u Beogradu od posledica moždanog udara, kao posledica žučne svađe sa prvim komšijom, bivšim ministrom i ratnim profiterom Milanom Kapetanovićem.
Sutradan, 9. avgusta 1929. godine, telo dr Arčibalda Rajsa bilo je preneto u Opštu državnu bolnicu. Tamo je, prema njegovoj poslednjoj želji, izvađeno njegovo srce radi prenosa na Kajmakčalan. Posmrtni ostaci velikog Švajcarca su izloženi u Oficirskom domu. Sahranjen je 10. avgusta 1929. godine, na Topčiderskom groblju sa vojnim počastima i po pravoslavnom obredu. Na poslednjem ispraćaju velikog srpskog prijatelja bili su izaslanici kralja Aleksandra I Karađorđevića, predstavnici Vlade, građanskih i vojnih vlasti, ogromnog broja naroda, raznih kulturnih i humanitarnih organizacija i veliki broj ratnika.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Arčibald Rajs
Po sopstvenoj želji njegovo izvađeno srce odneseno je u urni na Kajmakčalan, gde je sahranjeno zajedno sa ostalim oslobodiocima Solunskog fronta. Na urni, koja je polomljena od Bugara u Drugom svetskom ratu, je pisalo:
"Ovde u ovoj urni, na vrhu Kajmakčalana zlatno srce spava, prijatelj Srba iz najtežih dana, junak pravde, istine i prava, Švajcarca Rajsa, kom' nek je slava".
Objavio je brojne naučne i stručne radove u svojoj struci, zatim ratne i političke publikacije, od kojih su neke od velikog značaja za istoriju Srbije. U Srbiji je najpoznatije njegovo delo "Čujte Srbi", posmrtno zaveštanje srpskom narodu. Godine 2004. publikacija je štampana u velikom tiražu i deljena besplatno, zaslugom Fondacije "Dr Arčibald Rajs" iz Beograda i Šabačko-valjevske eparhije SPC.
Arčibald Rajs je nosilac brojnih odlikovanja Srbije i Kraljevine Jugoslavije, mnoge ulice i ustanove u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji i Republici Srpskoj nose ovo slavno ime, a u njegovu čast podignuti su i spomenici i spomen biste i na širim srpskim prostorima.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Petar Bojović je bio mnogo toga - vojnik koji nije želeo da se bavi politikom, vojskovođa koji nije napuštao svoje ratnike, čovek privržen porodici, strog prema svima, a najviše prema sebi, zaboravljeni heroj... U nizu od samo četiri srpska generala koji su dobili čin vojvode, bio je poslednji kome je ova počast dodeljena, a i najmlađi.
Gradu Šapcu je na današnji dan, 8. jula 1920. godine, svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu u kojem je broj meštana ovog srpskog grada prepolovljen.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata i jedan od najvećih ako ne i najveći, u istoriji Srba, Živojin Mišić, rođen je u selu Struganik, desetak kilometara jugoistočno od Mionice, približno stotinu kilometara od Beograda, 7. jula po starom odnosno 19. jula po novom, zvaničnom kalendaru.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Nemački hemijski gigant Evonik potvrdio je veliki rez u poslovanju – do kraja 2029. biće ukinuto oko 3.200 radnih mesta širom sveta, od čega čak 2.150 u Nemačkoj.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.