Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović učestvovala je danas na neformalnom sastanku Ministarskog saveta Energetske zajednice (EnZ) u Atini na kome je razgovarano o ubrzanoj integraciji sa tržištem Evropske unije (EU) u elektroenergetskom sektoru i ubrzanju dekarbonizacije kroz početak primene Mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika (CBAM).
Đedović Handanović je istakla posvećenost Srbije u sprovođenju reformi i usklađivanju sa pravnim tekovinama EU, navedeno je u saopštenju Ministarstva energetike.
- Srbija je pre 20 godina bila jedan od osnivača Energetske zajednice. Danas smo među najaktivnijima u sprovođenju reformi u eneregetskom sektoru, budući da smo u poslednje dve godine označeni kao lider u energetskim reformama, pozicionirani na prvom i drugom mestu. I sada smo prvi u regionu ispunili uslove za spajanje sa tržištem EU, što je danas i prepoznato i od Evropske komisije. Iako se sastajemo u izazovnim geopolitičkim okolnostima koji utiču na energetski sektor, Srbija će nastaviti da jača regionalnu saradnju, gradi infrastrukturu, kao što su energetski koridori i gasne interkonkecije koja će nas više povezati sa regionom i koja će energetske sektore u regionu učiniti bolje povezanim, otpornijim i jačim - rekla je ministarka.
Đedović Handanović je naglasila da će u narednim nedeljama vlada usvojiti poslednju uredbu, čime će Srbija ispuniti obaveze iz Reformske agende kao dela Plana rasta za Zapadni Balkan i kompletirati regulatorne procese neophodne za integraciju sa tržištem EU.
- Naredni koraci su u nadležnosti evropskih institucija koji u celosti zavise od njihovih procedura i vremenskih rokova, za koje očekujemo da budu efikasno i brzo sprovedene. Usložnjavanje i umnožavanje administrativnih propisa neće doneti dobrobit ni članicama Energetske zajednice ni EU, samim tim želimo da se proces verifikacije dodatno ubrza, kako bismo se već 2026. spojili sa tržištem Mađarske, pa preko njih sa ostalim članicama EU - rekla je ministarka.
Ona je ukazala da je najveći izazov u predstojećem periodu početak primene Mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika (CBAM).
- Naše nadležne institucije analizirale su, veoma pažljivo i detaljno, ponuđene opcije u studiji koju je izradila Evropska komisija, na zahtev Srbije i drugih članica Energetske zajednice. Smatramo da porez na emisije ugljenika treba da se uvodi postepeno, fazno i pravedno, uz podršku fondova iz Evropske unije - rekla je Đedović Handanović.
Ministarka je naglasila da bi prihodi od oporezivanja emisija bili usmereni, kao i u EU, na dekarbonizaciju, razvoj OIE, unapređenje energetske efikasnosti, pravednu tranziciju i podršku privredi.
Ona je ukazala da je vremenski okvir najveći razlog za zabrinutost.
- Bez adekvatnog vremenskog perioda za tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, modernizacije mreže, povećanja kapaciteta OIE i prilagođavanja industrije, viši troškovi ugljenika mogu samo povećati finansijski pritisak na našu industriju i potrošače, što se već događa unutar EU, umesto da dovedu do značajnog smanjenja emisija u kratkom roku. Rešavanje ovih pitanja zahteva pažljivo planiranje, faznu implementaciju i ciljanu finansijsku podršku EU kako bi se klimatski ciljevi uskladili sa ekonomskom realnošću - rekla je ministarka.
Podsetila je da su države članice EU imale duže od dve decenije da se postepeno prilagode uvođenju taksi na emisije ugljenika.
Đedović Handanović je zaključila da je Srbija spremna da nastavi sa usklađivanjem sa zakonodavstvom i politikama EU u oblasti energetike i klime.
- Sve reformske mere koje sprovodimo su pre svega zbog koristi naših građana i privrede i nećemo preko noći donositi odluke koje će ugroziti našu energetsku stabilnost, naprotiv radimo sve u korist građana i privrede - rekla je ona.
Solarna elektrana Petka, snage 10 megavata, od ove nedelje je u probnom radu, a nju je obišla ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović sastala se danas sa delegacijom Elektroprivrede Francuske, koju je predvodio potpredsednik kompanije za razvoj nuklearnog programa Vaskis Ramani na kojem su predstavljeni zaključci Preliminarne tehničke studije radi razmatranja mirnodopske primene nukelarne energije u Republici Srbiji, čiju izradu je predvodio EDF.
Predstavnici Transnafte i mađarske kompanije MOL potpisali su danas u Beogradu dokument kojim su definisane tehničke specifikacije naftovoda Srbija-Mađarska u prisustvu ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, državnog sekretara u Ministarstvu spoljnih poslova i trgovine Mađarske Čabe Marošvarija i ambasadora Mađarske u Srbiji Jožefa Mađara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Solarna elektrana Petka, snage 10 megavata, od ove nedelje je u probnom radu, a nju je obišla ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Borbe za Orehov u Zaporoškoj oblasti ulaze u novu fazu u kojoj ruske jurišne jedinice sve češće ne pokušavaju odmah da prodru do ukrajinskih položaja, već prvo otkrivaju vatrene tačke i utvrđenja, prosleđuju njihove koordinate avijaciji, a tek posle vazdušnog udara kreću napred.
Nemački hemijski gigant Evonik potvrdio je veliki rez u poslovanju – do kraja 2029. biće ukinuto oko 3.200 radnih mesta širom sveta, od čega čak 2.150 u Nemačkoj.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.