Ministarka za brigu o porodici i demografiji Jelena Žarić Kovačević, govorila je za Informer TV i tom prilikom otkrila sve o problemima demografije, roditeljskom dodatku, ali i alimentacionom fondu.
Žarić Kovačević istakla je da problem sa smanjenjem broja stanovnika nije samo problem kod nas ili u regionu, već u celom svetu.
- Problem demografije je problem depopulacije. Smanjuje se broj stanovnika baš kao što je i u regionu i nažalost u svetu. Različite zemlje koje su do različitih granica razvijene imaju i različite mere kako će to popraviti i naravno Srbija se trudi da mnogim merama utiče na jednu demografsku sliku koja će u budućnosti biti mnogo bolja nego što je danas, ili što je bila pre 10 godina. Naravno, sa jedne srane imamo finanasjiksi aspekt koji je našim građanima mnogo važan, ali on nije jedini. Sa druge strane stoje svi oni drugi apekti u smislu podrške, da li će biti psihološka ili na neki način, ili neke mere koje će drugačije reagovati, a ne samo na finansijski način. Sve to je jedno jako kompleksno pitanje - istakla je Žarić Kovačević.
Ona je takođe istakla kako je Crna trava mesto sa veoma lošom demografskom slikom.
- Crna trava je mesto u kojem je veoma loša demografska slika. To je opština koja je prazna kada vi stignete tamo, a imate da obiđete velike škole koje imaju odlične kapacitete, koja može da smesti 80 učenika da tamo spavaju, uče, hrane se i sve ostalo. Imate mnoge istorijske znamenitosti, bibilioteke, dom zdravlja, vrtić i novu zgradu. Na ideju izgradnje te zgrade je došao Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prilikom jedne posete Crnoj travi kada je video kojom merom se bore sa depopulacijom, a koliko su i mere dobre sa druge strane. Tako da su oni uz pomoć predsednika Republike napravili novu zgradu koja će uskoro biti gotova i u kojoj je useljivo četiri ili pet stanova i koju mogu da dođu parovi sa više dece koji žele da žive u Crnoj travi. Ono što je neverovatno jeste da će oni dobiti stan na poklon, od strane opštine će biti plaćene komunalije režije i tako dalje. Sa jedne strane im je vrtić, sa druge strane i dom zdravlja na keju. Mogu da dobiju naravno i posao i sve je dostupno samo da bi se porodice sa više dece odlučile da krenu u tom smeru građenja nekog svog života u budućnosti u Crnoj travi koja se izuzetno bori sa lošom demografijom - otkrila je Žarić Kovačević.
Foto: Inofrmer/Pedja Milosavljević
Ministarka za brigu o porodici i demografiji Jelena Žarić Kovačević
Dodaje da su oni na pragu da obezbede veća novčana sredstva za svako rođeno dete.
- Oni su čak na tragu toga da za svako rođeno dete ne daju više 250.000 dinara nego pola miliona dinara, to je mera koja je u finansijskom smislu dostigla najviši iznos u odnosu na neke druge opštine i gradove u kojima sam ja bila. I ipak i pored svega toga oni se suočavaju da velikim problemom depopulacije, sa velikom migracijom stanovništva, sa time da ljudi iz Leskovca, Vranja, Vladičinog Hana pošalju decu na školovanje u rnu travu, nego ih i dalje šalju u Niš i onda dalje ka Beogradu - kaže ministarka.
Da li će se u Srbiji pomeriti starosna granica za odlazak u penziju?
Ministarka Žarić Kovačević takođe je napomenula da ne bi mogla da se složi kada je u pitanju podizanje granice za odlazak u penziju.
- Došlo je do pomeranja, ali u svakoj državi je to različito i naročito ljudi nisu zadovoljni ako biste im rekli da ćete im pomeriti granicu i da će raditi još dve gdine. Ali, sa druge strane imamo ljude koji su otišli u penziju ali još uvek mogu da rade. Mislim da je to dobar način na koji mi možemo da uposlimo starije sugrađane, jer suvišno je reći da nije u redu da se kaže da kad neko ode u penziju da je to kraj života i svega. U tom smislu bi trebalo da naše institucije i državni organi bi trebali da angažuju svoje ljude koji su tu proveli svoj životni vek i koji najbolje znaju kako se radi posao u toj konkretnoj instituciji, u tom smislu se slažem sa tim, ali ne bih mogla da se složim da možda treba podići granicu za odlazak u penziju za muškarce ili za žene.
Foto: Shutterstock
Pravo korišćenja imaju deca, odnosno njihovi zakonski zastupnici
U Srbiji roditeljski dodatak najveći u Evropi
Ona je takođe istakla da je roditeljski dodatak najveći u ovom delu Evrope.
- Kod nas je roditeljski dodatak najveći u ovom delu Evrope. On se dobija za rođenje prvog, drugog i trećeg deteta, i sad kada vi vidite da za rođenje četvrtog deteta majka dobija 30.000 evra u 120 rata, osim toga i jednokratno davanje, onda vi vidite koliko je država razmišljala o tome da u kontinuitetu pruži sigurnost toj majci, odnosno toj porodici - kaže Žarić Kovačević i dodaje:
- Procedura je jednostavnija od kada je time počela da se bavi kancelarija za IT. Ona je umnogome i jednostavnija ne samo za roditeljski dodatak, već i za sve one poslove koje biste vi imali da završite sa opštinom ili svojom lokalnom samoupravom. Ja iz prošlog mandata nosim sa sobom utisak da smo mi u elektronskom smilsu uspeli da ospsosobimo platformu u kojoj može da se vodi čak 2.000 postupaka, gde vi možete pratiti postupak po žalbi što je mnogo olakšalo ljudima. Ali sa druge strane uvek pominjem i one koje možda nisu u dovoljnoj meri kompjuterski pismeni ili nemaju mogućnosti da elektronskim putem komuniciraju sa državom, što u svakom slučaju njima treba omogućiti da odu na jedinstveno upravno mesto da se informišu.
Foto: Shutterstock
Ministarka je navela da roditelji ne mogu da izbegnu plaćanje alimentacije
Ko ima pravo da koristi sredstva iz Alimentacionog fonda?
Ministarka je objasnila sve o Alimentacionom fondu i dodala da pravo korišćenja imaju deca, odnosno njihovi zakonski zastupnici.
- Imaju pravo da koriste deca, odnosno njihovi zakonski zastupnici. Osim toga da je gornja granica 26 godina ukoliko se dete nalazi na redovnom školovanju, granica ne postoji. Trudili smo se da i u okviru zakona o alimentacionom fondu maksimalno smanjimo obaveze samohranih roditelja koji će nam se javiti u pogledu prikupljanja dokumentacije, podnošenja zahteva i slično - kaže Žarić Kovačević.
Kako kaže, kada njima stigne predmet, oni rade isplatno rešenje i u roku od 15 dana plate alimentaciju.
- Roditelji ne moraju da podnose zahtev bilo kome. Primer ako je sada brak razveden i postoji presuda ko će vršiti starateljstvo nad detetom, a da taj bivši supružnk treba da plaća alimentaciju, ta presuda je po proteku određenih rokova pravosnažna i izvršna i pokrenut je predlog za izvršenje kako bi se ta alimentacija naplatila ukoliko ne govorimo o dobrovoljnom izmirenju te obaveze, jer nažalost mnogi roditelji izbegavaju obavezu davanja alimentacije. Sada svi ti postupci koji se nalaze kod suda ili kod javnih izvršitelja, automatski posle dva meseca ulaze u to da vidimo da li će se alimentacija plaćati dobrovoljno ili ne. Ukoliko javni izvršitelj utvrdi posle dva meseca da tu nema nekih očekivanja da će se alimentacija naplatiti dobrovoljno, traži saglasnog od izvršnog poverioca, odnosno od deteta, odnosno od zakonskog zastupnika, u najvećem broju slučaja majke. Traži se saglasnost da alimentacija bude naplaćena od Alimentacionog fonda, preko ministastva pravde nama stiže predmet i naše je samo da uradimo isplatno rešenje i u roku od 15 dana platimo alimentaciju. Dužnik u tom trenutku ne plaća alimentaciju, mi preuzimamo na sebe u onom trenutku kada radimo isplatno rešenje - objašnjava Žarić Kovačević i dodaje:
- Dakle, ako je predmet došao kod nas od oktobra 2025. godine, bez obzira ako dužnik nije plaćao alimentaicju od možda 2012. godine, mi krećemo od oktobra sa prvom isplatom prve rate te alimentaicje onako kako je naznačeno u presudi koju ima i javni izvršitelj.
Foto: Shutterstock
Javni izvršitelji će mnogo pomoći državi prilikom sprovođenja zakona o alimentacionom fondu
Šta ako roditelj u nekom momentu kreće da isplaćuje ili stekne neku imovinu?
Ministarka je navela da roditelji ne mogu da izbegnu plaćanje alimentacije.
- Javni izvršitelji će mnogo pomoći državi prilikom sprovođenja zakona o alimentacionom fondu. Ja to uvek ističem zato što oni sada imaju jedan dodatni posao, a to je da prate izvršne dužnike jednom mesečno da li se njihova imovina promenila ili ne. Ukoliko su se oni zaposlili, stekli neku imovinu, automatski se plaćanja alimentacije prebacuje na njih, a sav onaj iznos koji smo mi uplatili kao država sada potražujemo od izvršnog dužnika u čemu će nam pomagati državno Pravobranilaštvo koje zastupa državu. Tako da taj neodgovorni otac ili majka koji ne žele da svojoj deci plaćaju alimentaciju, neće moći da pobegnu da plate istu - zaključuje Žarić Kovačević.
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, kao nadležno za porodičnu zaštitu, na osnovu Zakona o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda određeno je za upravljača ovog fonda.
Jelena Đokić iz Beograda prva je samohrana majka u Srbiji koja je dobila sredstva iz Alimentacionog fonda, novog mehanizma države osnovanog da zaštiti decu u situacijama kada roditelj koji je dužan da plaća izdržavanje to ne čini redovno ili ne plaća uopšte.
Tokom današnjeg obilaska Sigurne kuće u Nišu, ministarka za brigu o porodici i demografiju, Jelena Žarić Kovačević je istakla da početni iznos Alimentacionog fonda iznosi 500 miliona dinara, ali i da je resorsno ministarstvo uspostavilo kontakt centar preko koga samohrani roditelji mogu da dobiju potrebne informacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, kao nadležno za porodičnu zaštitu, na osnovu Zakona o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda određeno je za upravljača ovog fonda.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o odnosima Srbije i Rusije, kao i o budućnosti saradnje dve zemlje, ističući da Beograd, uprkos snažnim pritiscima, nije uveo sankcije Moskvi.
Nakon jezivog napada sekirom u Kuli, isplivavaju do sada nepoznati detalji iz života vođe blokadera Zorana Sekeruša, koji ukazuju na to da se radi o jako opasnom čoveku, kojim zgubidani upravljaju kako bi zastrašili svoje protivnike.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Snažna eksplozija jutros je srušila staru zgradu u istorijskoj četvrti Plaka u centru Atine, nedaleko od Akropolja, a prema najnovijim informacijama lakše su povređene tri osobe.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.