Stopa fertiliteta u Srbiji porasla je sa 1,3 na 1,6, ali je za prostu reprodukciju potrebno 2,1. Budućim roditeljima novčana pomoć znači, ali moramo da uvedemo i druge mere, kaže ministarka Jelena Žarić Kovačević.
U našoj zemlji stopa fertiliteta se povećala i mere države daju razultate. Ipak, parovi u Srbiji i dalje se teško odlučuju za drugo dete.
Drugim rečima, moramo podizati svest ljudi o ovoj temi, ali i približiti im institucije, jasna je ministarka.
U tome treba da pomogne i nacionalna kampanja "Za srce više", koja se sprovodi u celoj zemlji.
Najteže u Crnoj Travi
Odgovarajući na pitanje gde je u Srbiji dobra demografska situacija, a gde je, i pored svih mera, i dalje loša, ministarka Žarić Kovačević ističe da je u Lučanima veoma dobra situacija, da se rađa mnogo dece i da tu nema problema koji se tiču stope nataliteta. S druge strane, u Crnoj Travi je sve manji broj stanovnika.
- S tim u vezi je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u jednoj od poseta Crnoj Travi, odlučio da država pomogne i da tamo sazida jednu stambenu zgradu namenjenu porodicama koje bi se doselile u Crnu Travu. Malo je i do svesti našeg društva, što mi težimo da iz Crne Trave idemo u Vranje, iz Vranja ka Nišu, iz Niša ka Beogradu, a malo je i do države, koja mora na sistemski način da pristupi svemu tome - navela je ona.
Cilj je podizanje broja dece u Srbiji, a za prosto obnavljanje stanovništva porodica bi trebalo prosečno da ima najmanje dvoje dece.
Približiti ljudima
- Započeli smo intenzivnu nacionalnu kampanju za fertilitet, koju predvodi, između ostalih, i Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Fertilitet predstavlja plodnost jedne populacije, a stopa fertiliteta je prosečan broj dece koju u reproduktivnom dobu rodi jedna žena. Iako Srbija beleži rast stope fertiliteta sa 1,3 na 1,6, to nije dovoljno, jer je za prostu reprodukciju potrebna stopa od 2,1. To znači da je za održivost demografske slike Srbije potrebno da se u porodici rodi u proseku bar dvoje dece. Analize pokazuju da se parovi najteže odlučuju da imaju drugo dete, i tu nje reč o finansijama, već se postavljaju i neka druga pitanja. Sa trećim i četvrtim detetom je drugačija situacija - napomenula je ministarka.
Ona navodi da su tokom prošle godine isplaćene oko 44 milijarde dinara za roditeljski dodatak, i to za više od 113.000 porodica, što Srbiju svrstava među prve zemlje u ovom delu Evrope koje najviše izdvajaju za podršku porodicama.
Koliko iznosi roditeljski dodatak
Ministarka Jelena Žarić Kovačević kaže da je Srbija lider u ovom delu Evrope po novčanim davanjima za decu.
- Prošlogodišnjim izmenama Zakona o finansijskog podršci porodicama s decom, za decu rođenu od 1. januara 2024. godine roditeljski dodatak je uvećan više desetina puta. Za prvo dete dobija se pola miliona dinara, za drugo 600.000 dinara, za treće dete blizu 2,3 miliona dinara, dok je za četvrto oko 3,2 miliona dinara. Uz paušal namenjen kupovini opreme za bebe i dodatnu jednokratnu novčanu pomoć, koja iznosi 135.000 dinara za drugo i treće dete, ovo davanje uopšte nije zanemarivo, niti su ove sume simbolične. Naprotiv! Ovo nedavno povećanje je u odnosu na raniji period zaista veliki iskorak - poručuje ona.
Iako novčana pomoć u vidu roditeljskog dodatka nije mala, sama finansijska podrška, prema njenim rečima, nije dovoljna da podstakne parove na proširenje porodice.
- Zbog toga i ministarstvo pokušava na terenu da dođe do porodica do kojih je teško doći kako bi građani bili upućeni u prava i olakšice koje imaju. Mi smo u konstantnom kontaktu sa predsednicima opština, gradonačelnicima, a formirali smo i Savet za porodicu i demografiju na nivou svake jedinice lokalne samouprave. Želimo da podignemo nivo svesti i nivo našeg delovanja - poručuje ministarka.
Sandra Jovanović, jedan od nosilaca kampanje "Za srce više", koja je i sama prošla kroz borbu za potomstvo, kaže da je važno da se ljudi informišu.
Macura: Uputiti mlade na sve mogućnosti
Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti Tatjana Macura kaže da je cilj kampanje "Za srce više" da se mladi više upoznaju sa temom fertiliteta.
- Imamo tri ciljne grupe: učenike završnih godina srednjih škola, mlade do tridesete godine života - jer su oni u godinama kada se planira porodica, kao i zaposlene i poslodavce u različitim privrednim subjektima - zato što je neophodno da pokažu viši stepen razumevanja za pojedince ili parove koji prolaze kroz postupke vantelesne oplodnje ili da izađu u susret onima koji redovnim postupcima dobijaju porodice - kaže Macura.
Po njenim rečima, mnogi nemaju informacije koje su neophodne i značajne za planiranje porodice. Na primer, ne znaju da imaju mogućnost da čuvaju reproduktivne ćelije, tako da, ukoliko žele da odlože ideju o roditeljstvu za kasnije godine, to mogu da urade i sa sopstvenim reproduktivnim materijalom, jer je to omogućila država Srbija.
- Cilj je da dopremo do što više ljudi, da ih informišemo, da održimo edukaciju, osnažimo ljude generalno o plodnosti. Dakle, ovo nije kampanja o neplodnosti, već je cilj da ljudi dobiju informacije pre nego što dođu do problema sa plodnošću. Za prvih mesec dana smo planirali da radimo na vodičima i za sada smo to ostvarili - napravili smo vodič kroz plodnost i vodič kroz neplodnost. Uskoro će biti pokrenut i portal koji se bavi ovom temom i kampanjom, sledi i otvaranje savetovališta... - upućuje Jovanovićeva.
Ima rešenja
Ona je, kako kaže, imala problema s plodnošću i čak 14 puta se podvrgla vantelesnoj oplodnji.
- Posle mnogo muka uspela sam da ostvarim svoj san i dobila sam ćerku Ljubicu. Dobra je stvar što je država omogućila neograničen broj pokušaja VTO. Nekada to nije bio slučaj, sada je ograničenje jedino u broju godina. Starosna granica je 45 i do tih godina preko Fonda za zdravstveno osiguranje omogućen je besplatan proces vantelesne oplodnje. Srbija ima jedan od najliberalnijih zakona o ovoj vrsti oplodnje i svojim građanima obezbeđuje najveći stepen reproduktivnog prava - zaključuje ona.
Na današnjoj 12. sednici Komisije za dodelu novčanih sredstava za izgradnju, učešće u kupovini, odnosno kupovinu porodično-stambene zgrade ili stana po osnovu rođenja deteta, odobreno je 57 zahteva u ukupnoj vrednosti od oko milion evra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Na Beogradskom univerzitetu izbio je nezapamćeni skandal koji direktno razotkriva kako se u samom vrhu akademske zajednice trguje uticajem, krši zakon i uništavaju sudbine najboljih studenata zarad fotelja i predstojećih izbora za rektora.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Novi skandalozni audio-snimak sa njihovog takozvanog „plenuma“ ogolio je pravu istinu o mutnim poslovima i čistom biznisu koji se krije iza blokaderskih protesta!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi u redovima blokadera zapalio je društvene mreže, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni nastupi u javnosti izazvali bes i podsmeh među simpatizerima opozicije.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Filip J. (25), Zoran N. (35), Ivan M. (24), M. S. (27), Leo J. (29); Aleksa K. (24) i Marko N. (31) uhapšeni su u Španiji zbog sumnje da su oteli i mučili dvojicu muškaraca. Srbu su uhapšeni nakon što je policija upala u iznajmljenu vilu, a krvav i go muškarac iskočio pred njih panično tražeći pomoć, dok se drugi koji je bio zatočen u kući oglasio jezivim krikom.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Snažna eksplozija jutros je srušila staru zgradu u istorijskoj četvrti Plaka u centru Atine, nedaleko od Akropolja, a prema najnovijim informacijama lakše su povređene tri osobe.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonoma na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Pevačica Stojanka Stoja Novaković pretrpela je veliki stres kada je postala udovica, te su je roditelji njenog pokojnog supruga izbacili na ulicu sa detetom.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.