• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

10.11.2026

18:40

U ovom zdanju potpisano je Beogradsko primirje 1918.

Inofrmer/Pedja Milosavljević

Vesti

U ovom zdanju potpisano je Beogradsko primirje 1918.

Dan primirja, 11. novembar, obeležava se kao vid sećanja na okončanje Prvog svetskog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, sa oko 17 miliona mrtvih, pri čemu je posebno teško stradala Srbija, sa više od 1, 2 miliona žrtava.

Tog dana, 11. novembra 1918. godine, u ranim jutarnjim satima, u železničkom vagonu u Frankportu, kod Kompijenja, u Francuskoj, predstavnici Nemačke potpisali su primirje koje je na snagu stupilo u 11 sati po srednjoevropskom vremenu.

Zgrada u kojoj se danas nalazi Narodni muzej Srbije mesto je na kome je potpisan poslednji akt primirja u Prvom svetskom ratu.

U nekadašnjoj zgradi Uprave fondova, 13. novembra 1918. godine, potpisano je Beogradsko primirje. Potpisnici Beogradskog primirja sa strane saveznika bili su francuski general Pol Prosper Anri i srpski vojvoda Živojin Mišić, dok je u ime novoproglašene Kraljevine Ugarske potpis stavio ministar vojni Bela Linder.

Foto: Grad Beograd

 

 

Na Dan primirja, ulaz u Narodni muzej je besplatan a posetioci mogu da vide jedan od najdragocenijih spomenika srpske pismenosti i kulture, Miroslavljevo jevanđelje, koje se čuva u specijalnoj prostoriji Muzeja. 

U 16 sati držaće se predavanje "Doprinos srpske vojske pobedi saveznika u Prvom svetskom ratu", na kom će govoriti dr Slobodan Đukić, pukovnik i vanredni profesor sa Katedre društvenih nauka Dekanata Vojne akademije.

Prvi svetski rat od 1914 do 1918. godine bio je najveći sukob u dotadašnjoj svetskoj istoriji, koji je obuhvatio najveći broj svetskih država, a vodio se na kopnu, moru i u vazduhu u Evropi, Aziji i Africi. U ratu su učestvovala dva suprotstavljena tabora: Trojni savez na čelu sa Nemačkom i Austrougarskom, kojima su se priključile Turska i Bugarska, i Trojni sporazum – Antanta, koju su činile Velika Britanija, Francuska i Rusija. Antanti su se priključile Srbija, Belgija, Rumunija, Grčka i druge države.

Sarajevski atentat, 28. juna 1914. godine, koji je bio povod za početak rata u Evropi, stavio je Srbiju u centar svetskih zbivanja. Austrougarska je objavila rat Srbiji, koji se pretvorio u evropski, a kasnije i svetski rat. Pobede srpske vojske na Ceru i Kolubari 1914. godine poljuljale su politički i vojni ugled Austrougarske u Evropi i nagovestile njen konačan raspad.

Odnos članica Antante prema Srbiji tokom rata bio je na posredan način pokazatelj njihovog jedinstva i odlučnosti da istraju u borbi protiv Nemačke i Austrougarske. U Srbiju je tokom 1915. godine stizala saveznička pomoć u vojnoj opremi i medicinskom materijalu iz Velike Britanije, Francuske i Rusije. Nikola Pašić, predsednik Vlade Kraljevine Srbije, verovao je u pobedu saveznika kada je u jesen 1915. godine doneo odluku o povlačenju srpske vojske na jadransko primorje uz reči: "Spasa nam nema, propasti ne možemo".

U završnici Prvog svetskog rata, u septembru 1918. godine, srpska vojska je izvršila proboj Solunskog fronta, što je dovelo do kapitulacije Bugarske, a mesec dana kasnije i Turske. Posle oslobođenja Srbije, početkom novembra 1918. godine, srpska vojska je prešla na teritoriju poražene Austrougarske, što je dovelo do kapitulacije Austrije 4. novembra i Nemačke 11. novembra, dok je Mađarska potpisala kapitulaciju u Beogradu 13. novembra 1918. godine.

Srpska vojska je nesrazmerno svojoj brojnoj snazi imala važnu ulogu tokom Prvog svetskog rata, a njene pobede na Ceru, Kolubari, Kajmakčalanu i Dobrom polju svrstale su je u red najboljih evropskih i svetskih vojski.

 

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Pismo koje je rasplakalo i osnažilo Srbiju: Brate moj voljeni...
Srbija

Pismo koje je rasplakalo i osnažilo Srbiju: Brate moj voljeni...

Dragan Brašanac (54) protojerej stavrofor šumadijske eparhije i starešina hrama Svete Petke u kragujevačkom naselju Vinogradi, zbog teškog oboljenja jetre trenutno je na lečenju u Minsku. Želja njegovih parohijana, ali i svih humanih ljudi i Eparhije šumadijske da se vrati zdrav ujedinila ih je da mu pomognu da tamo ode, a akcija za prikupljanje pomoći se nastavlja.

09.11.2026

21:10

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set