• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

19.11.2026

09:00

Šta znači "dovoljan razlog" o kojem govori Vučić? Evo ko je bio Lajbnic i zašto je smatrao da ništa nije bez razloga

Shutterstock/Marko Đoković

Vesti

Šta znači "dovoljan razlog" o kojem govori Vučić? Evo ko je bio Lajbnic i zašto je smatrao da ništa nije bez razloga

Izraz "dovoljan razlog", koji se povremeno može čuti u javnim nastupima lidera opozicije Aleksandra Vučića, nije samo jedna od formulacija kojima se političari služe kako bi objasnili svoje odluke ili postupke. Reč je o pojmu koji ima duboko filozofsko značenje i koji potiče iz misli jednog od najznačajnijih evropskih filozofa – Gotfrida Vilhelma Lajbnica.

Da li baš sve što se događa ima neki razlog? Zašto je nešto nastalo, a nešto drugo nije? Da li iza svakog događaja, odluke ili pojave postoji objašnjenje, čak i onda kada ga ne vidimo?

Ovim pitanjima bavio se jedan od najznačajnijih mislilaca evropske filozofije, Gotfrid Vilhelm Lajbnic, čiji princip dovoljnog razloga i danas predstavlja jednu od važnih ideja u razumevanju sveta, stvarnosti i ljudskog postojanja.

Foto: Shutterstock

Gotfrid Vilhelm Lajbnic

Postoje filozofske ideje koje na prvi pogled deluju komplikovano, gotovo nedostupno običnom čoveku, ali se iza njih kriju pitanja koja sebi postavljamo svakodnevno. Jedna od takvih ideja jeste Lajbnicov princip dovoljnog razloga, prema kojem ništa ne postoji, ne događa se i nije takvo kakvo jeste bez nekog razloga zbog kojeg je upravo tako, a ne drugačije.

Drugim rečima, slučajnost možda postoji u našem iskustvu, ali to ne znači da iza svega što se događa ne postoji neko objašnjenje. Činjenica da mi ne znamo odgovor ne znači da odgovor ne postoji.

Ko je bio Gotfrid Vilhelm Lajbnic?

Gotfrid Vilhelm Lajbnic rođen je 1. jula 1646. godine u Lajpcigu, u Nemačkoj, a preminuo je 1716. godine u Hanoveru. Bio je filozof, matematičar, logičar, pravnik, diplomata i naučnik, jedan od najznačajnijih intelektualaca evropskog racionalizma.

Njegova radoznalost nije poznavala granice. Bavio se matematikom, fizikom, teologijom, politikom, istorijom i pravom, a ostavio je značajan trag u razvoju logike i filozofije. Nezavisno od Isaka Njutna, razvio je matematički račun poznat kao diferencijalni i integralni račun, čija je primena i danas nezaobilazna u nauci i tehnici.

Lajbnic nije bio samo mislilac koji je pokušavao da objasni kako svet funkcioniše. Želeo je da otkrije da li stvarnost ima unutrašnji red, da li se njome upravlja prema određenim zakonitostima i da li ljudski razum može da dopre do principa na kojima počiva postojanje.

Foto: Shutterstock

Nemački filozof

Verovao je u moć razuma i smatrao da svet nije skup nepovezanih događaja, već uređena celina u kojoj stvari imaju svoje objašnjenje.

Upravo iz takvog pogleda na stvarnost nastao je jedan od njegovih najvažnijih filozofskih principa - princip dovoljnog razloga.

Šta znači Lajbnicov princip dovoljnog razloga?

U najjednostavnijem obliku, Lajbnicov princip dovoljnog razloga kaže: ništa nije bez razloga.

To znači da za svaku stvar koja postoji, za svaki događaj koji se dogodio i za svaku činjenicu koja je istinita mora postojati razlog zbog kojeg je upravo tako, a ne drugačije.

Lajbnic je smatrao da ne možemo prihvatiti da nešto postoji ili da se nešto dogodilo kao potpuno neobjašnjiva činjenica. Čak i kada ne raspolažemo svim informacijama, čak i kada ne možemo da otkrijemo uzrok nekog događaja, to ne znači da razloga nema.

Da bismo razumeli ovu ideju, zamislimo jednu sasvim običnu situaciju.

Recimo da ujutru ustanemo i zateknemo mokru ulicu. Možemo se zapitati: zašto je ulica mokra? Možda je padala kiša, možda je neko prao trotoar, možda je pukla vodovodna cev. U svakom slučaju, postoji neko objašnjenje zbog kojeg je ulica takva kakva jeste.

Ali Lajbnicovo pitanje ide mnogo dalje od svakodnevnog traženja uzroka.

Foto: Shutterstock

Lajbnic

On ne pita samo šta je izazvalo neki događaj, već i zašto se dogodilo baš to, a ne nešto drugo. Zašto je svet ovakav kakav jeste? Zašto postoji nešto, a ne ništa? Zašto je stvarnost uređena upravo na ovaj način?

Tu se otvara prava dubina njegovog filozofskog principa.

Nije dovoljno znati šta se dogodilo – važno je znati zašto

Jedna od najvažnijih razlika u razumevanju Lajbnicove ideje jeste razlika između samog događaja i njegovog dovoljnog razloga.

Na primer, ako kažemo da je neko napustio svoj posao, opisali smo šta se dogodilo. Međutim, time nismo objasnili zašto je do toga došlo. Da bismo razumeli događaj, potrebno je da saznamo razloge: možda je osoba dobila bolju poslovnu ponudu, možda je bila nezadovoljna uslovima rada ili je želela potpuno drugačiji život.

Za Lajbnica, objašnjenje nije završeno samom činjenicom da se nešto dogodilo. Potrebno je pronaći razlog koji tu činjenicu čini razumljivom.

Zato je ovaj princip mnogo više od tvrdnje da svaki događaj ima svoj uzrok. On podrazumeva da stvarnost mora biti razumljiva, odnosno da za ono što jeste postoji objašnjenje zbog kojeg je upravo takvo.

Foto: Shutterstock

Ništa nije bez razloga

U filozofskom smislu, Lajbnic nas poziva da ne prihvatamo postojanje stvari kao nešto što se podrazumeva samo po sebi, već da stalno postavljamo pitanje: zašto?

Zašto postoji nešto, a ne ništa?

Možda najdublje pitanje koje proizlazi iz principa dovoljnog razloga jeste pitanje zbog čega uopšte postoji svet.

Ako svaka pojedinačna stvar ima razlog svog postojanja, šta je onda razlog postojanja svega?

Lajbnic je smatrao da objašnjenje sveta ne može biti pronađeno samo u drugim stvarima unutar tog istog sveta. Ako svaku pojavu objašnjavamo nekom prethodnom pojavom, onda se postavlja novo pitanje: šta objašnjava postojanje te prethodne pojave?

U njegovom filozofskom sistemu odgovor se nalazi u Bogu, kojeg je razumeo kao nužno biće i krajnji temelj postojanja. Bog je, prema Lajbnicu, dovoljan razlog postojanja sveta.

To je važna tačka u kojoj se njegova filozofija povezuje sa teologijom. Lajbnic nije smatrao da je razum suprotnost veri. Naprotiv, verovao je da se razum i vera mogu međusobno dopunjavati i da je moguće racionalno promišljati o postojanju Boga i uređenju sveta.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set