Izraz "dovoljan razlog", koji se povremeno može čuti u javnim nastupima lidera opozicije Aleksandra Vučića, nije samo jedna od formulacija kojima se političari služe kako bi objasnili svoje odluke ili postupke. Reč je o pojmu koji ima duboko filozofsko značenje i koji potiče iz misli jednog od najznačajnijih evropskih filozofa – Gotfrida Vilhelma Lajbnica.
Da li baš sve što se događa ima neki razlog? Zašto je nešto nastalo, a nešto drugo nije? Da li iza svakog događaja, odluke ili pojave postoji objašnjenje, čak i onda kada ga ne vidimo?
Ovim pitanjima bavio se jedan od najznačajnijih mislilaca evropske filozofije, Gotfrid Vilhelm Lajbnic, čiji princip dovoljnog razloga i danas predstavlja jednu od važnih ideja u razumevanju sveta, stvarnosti i ljudskog postojanja.
Foto: Shutterstock
Gotfrid Vilhelm Lajbnic
Postoje filozofske ideje koje na prvi pogled deluju komplikovano, gotovo nedostupno običnom čoveku, ali se iza njih kriju pitanja koja sebi postavljamo svakodnevno. Jedna od takvih ideja jeste Lajbnicov princip dovoljnog razloga, prema kojem ništa ne postoji, ne događa se i nije takvo kakvo jeste bez nekog razloga zbog kojeg je upravo tako, a ne drugačije.
Drugim rečima, slučajnost možda postoji u našem iskustvu, ali to ne znači da iza svega što se događa ne postoji neko objašnjenje. Činjenica da mi ne znamo odgovor ne znači da odgovor ne postoji.
Ko je bio Gotfrid Vilhelm Lajbnic?
Gotfrid Vilhelm Lajbnic rođen je 1. jula 1646. godine u Lajpcigu, u Nemačkoj, a preminuo je 1716. godine u Hanoveru. Bio je filozof, matematičar, logičar, pravnik, diplomata i naučnik, jedan od najznačajnijih intelektualaca evropskog racionalizma.
Njegova radoznalost nije poznavala granice. Bavio se matematikom, fizikom, teologijom, politikom, istorijom i pravom, a ostavio je značajan trag u razvoju logike i filozofije. Nezavisno od Isaka Njutna, razvio je matematički račun poznat kao diferencijalni i integralni račun, čija je primena i danas nezaobilazna u nauci i tehnici.
Lajbnic nije bio samo mislilac koji je pokušavao da objasni kako svet funkcioniše. Želeo je da otkrije da li stvarnost ima unutrašnji red, da li se njome upravlja prema određenim zakonitostima i da li ljudski razum može da dopre do principa na kojima počiva postojanje.
Foto: Shutterstock
Nemački filozof
Verovao je u moć razuma i smatrao da svet nije skup nepovezanih događaja, već uređena celina u kojoj stvari imaju svoje objašnjenje.
Upravo iz takvog pogleda na stvarnost nastao je jedan od njegovih najvažnijih filozofskih principa - princip dovoljnog razloga.
Šta znači Lajbnicov princip dovoljnog razloga?
U najjednostavnijem obliku, Lajbnicov princip dovoljnog razloga kaže: ništa nije bez razloga.
To znači da za svaku stvar koja postoji, za svaki događaj koji se dogodio i za svaku činjenicu koja je istinita mora postojati razlog zbog kojeg je upravo tako, a ne drugačije.
Lajbnic je smatrao da ne možemo prihvatiti da nešto postoji ili da se nešto dogodilo kao potpuno neobjašnjiva činjenica. Čak i kada ne raspolažemo svim informacijama, čak i kada ne možemo da otkrijemo uzrok nekog događaja, to ne znači da razloga nema.
Da bismo razumeli ovu ideju, zamislimo jednu sasvim običnu situaciju.
Recimo da ujutru ustanemo i zateknemo mokru ulicu. Možemo se zapitati: zašto je ulica mokra? Možda je padala kiša, možda je neko prao trotoar, možda je pukla vodovodna cev. U svakom slučaju, postoji neko objašnjenje zbog kojeg je ulica takva kakva jeste.
Ali Lajbnicovo pitanje ide mnogo dalje od svakodnevnog traženja uzroka.
Foto: Shutterstock
Lajbnic
On ne pita samo šta je izazvalo neki događaj, već i zašto se dogodilo baš to, a ne nešto drugo. Zašto je svet ovakav kakav jeste? Zašto postoji nešto, a ne ništa? Zašto je stvarnost uređena upravo na ovaj način?
Tu se otvara prava dubina njegovog filozofskog principa.
Nije dovoljno znati šta se dogodilo – važno je znati zašto
Jedna od najvažnijih razlika u razumevanju Lajbnicove ideje jeste razlika između samog događaja i njegovog dovoljnog razloga.
Na primer, ako kažemo da je neko napustio svoj posao, opisali smo šta se dogodilo. Međutim, time nismo objasnili zašto je do toga došlo. Da bismo razumeli događaj, potrebno je da saznamo razloge: možda je osoba dobila bolju poslovnu ponudu, možda je bila nezadovoljna uslovima rada ili je želela potpuno drugačiji život.
Za Lajbnica, objašnjenje nije završeno samom činjenicom da se nešto dogodilo. Potrebno je pronaći razlog koji tu činjenicu čini razumljivom.
Zato je ovaj princip mnogo više od tvrdnje da svaki događaj ima svoj uzrok. On podrazumeva da stvarnost mora biti razumljiva, odnosno da za ono što jeste postoji objašnjenje zbog kojeg je upravo takvo.
Foto: Shutterstock
Ništa nije bez razloga
U filozofskom smislu, Lajbnic nas poziva da ne prihvatamo postojanje stvari kao nešto što se podrazumeva samo po sebi, već da stalno postavljamo pitanje: zašto?
Zašto postoji nešto, a ne ništa?
Možda najdublje pitanje koje proizlazi iz principa dovoljnog razloga jeste pitanje zbog čega uopšte postoji svet.
Ako svaka pojedinačna stvar ima razlog svog postojanja, šta je onda razlog postojanja svega?
Lajbnic je smatrao da objašnjenje sveta ne može biti pronađeno samo u drugim stvarima unutar tog istog sveta. Ako svaku pojavu objašnjavamo nekom prethodnom pojavom, onda se postavlja novo pitanje: šta objašnjava postojanje te prethodne pojave?
U njegovom filozofskom sistemu odgovor se nalazi u Bogu, kojeg je razumeo kao nužno biće i krajnji temelj postojanja. Bog je, prema Lajbnicu, dovoljan razlog postojanja sveta.
To je važna tačka u kojoj se njegova filozofija povezuje sa teologijom. Lajbnic nije smatrao da je razum suprotnost veri. Naprotiv, verovao je da se razum i vera mogu međusobno dopunjavati i da je moguće racionalno promišljati o postojanju Boga i uređenju sveta.
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Danas su Niš i ceo jug Srbije bili u centru pažnje jer se na centralnom Trgu kralja Milana održavao veliki narodni skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija"!
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u gostovanju na televiziji Pink kod Gordane Uzelac postavio je jedno ključno pitanje koje je u potpunosti ogolilo pravu prirodu "Studentske liste" i otkrilo ko zapravo stoji iza njih!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Evropa mora da prepozna značaj saradnje sa Rusijom, jer bi u suprotnom mogla da se suoči sa ozbiljnom krizom, nestabilnošću i potpunim haosom, poručio je Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom.
Ruska vojska naglo je pojačala napade na pravcima Dobropolja i Konstantinovke, pokušavajući da sa juga i jugozapada ugrozi najvažniji ukrajinski odbrambeni pojas u Donbasu, koji obuhvata Slavjansk, Kramatorsk i Družkovku.
Dobitnik Nobelove nagrade i jedan od tvoraca savremene veštačke inteligencije Džefri Hinton upozorio je da bi već do kraja 2026. ili tokom 2027. godine svet mogao da doživi tehnološku katastrofu uporedivu sa Černobiljem.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Postoje ljudi koji uživaju u erotskim fantazijama, ali u njima nikada ne zamišljaju sebe i nemaju želju za seksualnim odnosom sa drugom osobom. Kanadski psiholog Entoni Bogaert ovu pojavu nazvao je seksualnošću bez identiteta.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Atina Tošić, ćerka Jelene Karleuše, podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu niz fotografija iz Austrije, gde uživa u pravoj novogodišnjoj idili.
Nekadašnja striptizeta i erotski model Vesna Počuča Šana objavila je fotografiju iz 1993. godine i podsetila javnost na period kada je bila na vrhuncu popularnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.