Rusijo, šta sad?! Putin izdao udarno naređenje, Kremlj se hitno oglasio: Ovaj potez je upraavo zapečatio sudbinu Ukrajine
Rusija već sprovodi dodatne mere za zaštitu stanovništva i infrastrukture od ukrajinskih raketnih napada i udara bespilotnim letelicama, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
27.07.2026
07:08
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Adam Najstariji
pre 8 godina
Ako se pogleda rad "Standing at the Gateway to Europe - The Genetic Structure of Western Balkan Populations Based on Autosomal and Haploid Markers" na osnovu kog je pisan pomenuti clanak u Nedeljniku, slika 5, vidi se da su Srbijancima najblizi Bosanci, pa Crnogorci, zatim Hrvati, pa tek onda Makedonci, pa Bugari, Rumuni, Kosovari, Gagauzi. Na slici 3 vidi se da je vecina Hrvata iz Hrvatske grupisana sa vecinom Madara, dok je vecina Bosnjaka, Hrvata i Srba iz BiH izmedu njih i dela Srbijanaca. Drugi deo Srbijanaca grupisan sa vecinom Crnogoraca i delom Makedonaca. Drugi deo Makedonaca je izmedu Grka i Kosovara i Bugara, Rumuna i Gagauza. Analizirani Srbijanci su iz regiona Beograda, Hrvati iz Hrvatske iz regiona Zagreba i kopnene Hrvatske, Crnogorci iz Podgorice, Makedonci iz Skoplja, Kosovari ( Albanci) iz Pristine i Prizrena, Bosnjaci iz Sarajeva i Zavidovica, BiH Srbi iz Doboja i Banja Luke, BiH Hrvati iz Zepca, Maglaja, Mostara, Gruda, Livna i Capljine. Na slici 2 vidi se da je kod svih Juznih Slovena najjaca istocno-evropska komponenta autosomalne DNK, koja ima maksimum medu Poljacima i Belorusima. Kod Kosovara jaca je kavkaska komponenta koja ima maksimum medu Gruzima i Jermenima. Kod svih Balkanaca na trecem mestu je juzno-evropska komponenta koja ima maksimum medu Baskima i Sardinijcima. Sto se tice tzv. haplogrupe I2a-Dinaric ona je mozda i potice iz Podunavlja, ali prema racunanjima YFull-a najverovatnije je da su njeni preci na kraju mezolita ziveli na zapadu Evrope, i da su tek negde pre izmedu 5100 i 2300 godina dospeli medu pretke danasnji Slovena. To je potvrdeno arheogenetskim istrazivanjima: preci I2a-Dinaric su pronadeni na nalazistima od Portugala do Svedske, ali ne i na nalazistima Kukuteni-Tripoljske i Starcevacko-Keres-Kris kulture. Kod Juznih Slovena preovladuju mlade, oko 1850 godina stare grane I2a-Dinaric haplogrupe, sto ukazuje da je ona verovatno na Balkan stigla zajedno sa R1a tokom seobe Slovena. Ne postoje dinarski, vikinski, slovenski itd. geni. Rec je o haplogrupama koje su nastale pre nekoliko desetina hiljada godina kada tih naroda nije bilo. Ali cak i po ovoj tablici objavljenoj u Informeru, Crnogorci su blizi Srbima od Bugara, Bosnjaka i Albanaca.