HRVATI KAŽU DA JE VESIĆ U PRAVU! Kako su se menjali nazivi ulica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori?

Zagrebački Večernji list, podstaknut najavom zamenika gradonačelnika Gorana Vesića da će se promeniti imena ulica u Beogradu nazvana po mestima u državama bivše Jugoslavije, istražio je kakva je situacija sa imenima ulica u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori

List navodi da Srbija po nazivima ulica i dalje živi u doba "bratstva i jedinstva" na šta su ukazivali srpski mediji još 2013. godine, ističući da je tada u gradovima u Srbiji bilo 16 zagrebačkih, 50 sarajevskih, 17 ljubljanskih, 24 skopske i 20 podgoričkih ulica.

Te 2013. godine bilo je i pet hrvatskih, 27 makedonskih, tri slovenačke, 34 crnogorske, 48 bosanskih, ali i 218 ulica maršala Tita.

Zvaničnici i intelektualci Srbije bili su podeljeni, neki su smatrali da to nije problem, a drugi su pozivali na preimenovanja ulica, pozivajući se na "reciprocitet", jer je, navodi se, Beogradska ulica postojala tada, a i sada, samo u glavnim gradovima Makedonije i Crne Gore.

Godinu dana kasnije, Beograd je Zagrebačku ulicu promenio u Ulicu Koče Popovića, a sedam godina nakon tih rasprava, ulice Beograda masovnije će menjati nazive, njih 120 koje imaju nazive vezane za Hrvatsku, a gotovo 30 godina od raspada SFRJ nestaće i neki od 400 naziva koji su u glavnom gradu Srbije vezani za Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.

"I stvarno, Beograd i drugi srpski nazivi nisu popularni u nazivima ulica i trgova bivših jugoslovenskih republika. Beogradsku ulicu imaju samo Skoplje i Podgorica, a u Zagrebu je ona 1990. preimenovana u Kovačićevu, a kasnije u Ulicu kneza Višeslava. Zagrebačku ulicu i dalje imaju Ljubljana, Podgorica, Sarajevo i Skoplje", piše Večernji list.

Ljubljanska ulica još uvek je prisutna u svim glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika, a Sarajevska ulica je u Zagrebu, Beogradu i Podgorici, dok je u Ljubljani obećana 2016. godine, ali još je nema.

Podgorička ulica, zbog naziva Titogradska pre raspada SFRJ, samo je u Beogradu i u nekim manjim mestima poput, recimo, Banjaluke, ali Titogradska ulica i dalje postoji u nekim gradovima u Srbiji, poput Subotice.

U Hrvatskoj su nazivi ulica masovno menjani početkom 90-ih nestankom brojnih naziva vezanih uz NOB, ali i Srbe, međutim, Tito nije tako masovno mican, pa je i danas u podosta hrvatskih mesta.

NE MOŽEMO BITI MAZOHISTI! ULICE ĆE NOSITI IMENA LJUDI KOJI SU VAŽNI ZA SRBIJU! Vesić: Vučić me je LIČNO ZAMOLIO da ne menja ime Sarajevske

Kako se navodi, nisu ni sva srpska mesta izbačena iz naziva ulica hrvatskih gradova, poput Zagreba gde je početkom 90-ih promenjeno oko 500 naziva ulica i trgova, ali i dalje je zadržao neke nazive sa područja Srbije, pretežno vojvođanske.

Tako na primer, u Zagrebu i danas postoje Alibunarska, Apatinska, Zemunska, Petrovaradinska, Bačka, Somborska, Subotička, Rumska, Slankamenska, kao i Fruškogorska ulica.

Mnogo je i bosanskohercegovačkih naziva, pa je tu i dalje Banjalučka ulica, Goraždanska, Kreševska, Travnička, Igmanska, Majevička itd.

I Osijek ima Subotičku, ali i Sremsku ulicu, dok je Novosadska ulica u Retkovcima.

Promene imena ulica u Crnoj Gori nastaju sredinom 2000-ih, kad ova republika postaje samostalna, ali i dalje ima ulica nazvanih po starim nazivima iz bivših republika.

U Skoplju se 90-ih promenilo svega 40-ak ulica, što je stupilo na snagu 2012. godine zbog političkih nesuglasica i odluke Ustavnog suda, ali tada kreću i masovnije promene imena ulica.

U Beogradu prve veće promene nastaju nakon 2000. godine, ali Zagrebačka ulica nestaje tek 2014, kad se menja naziv oko 200 ulica. U BiH je to malo različito, pa je Sarajevo promenilo 40 odsto naziva posle 2000. godine, Banjaluka 1997. 60 odsto, a hrvatski deo Mostara u još većem postotku.

ZA RAZLIKU OD BOŽOVIĆA I NJEGOVE PORODICE NEMAM DVE DOMOVINE! Vesić: Ja imam samo jednu zemlju - Srbiju

Večernji navodi da je u bivšoj SFRJ bila popularna Dalmatinska ulica, koja je i danas u Podgorici i Mariboru.

U Podgorici i dalje postoje Kninska, Plitvička, Trebinjska, Bohinjska ulica, u Ljubljani je i dalje Novosadska, dok Ljubljansku ulicu imaju i Osijek i Vukovar.

Novi Sad ima Dalmatinsku, tik do Bulevara Evrope, a i dalje je u tom gradu i Vardarska, Jablanička, Kosmajska, Dubrovačka, Banjalučka, Slavonska, Zetska.

Jedno istraživanje iz 2009. godine pokazalo je kako je u hrvatskim gradovima najviše ulica nazvano po Zadru, a čak 177 širom Evrope.