Dok građani odlučuju da li da prime vakcinu protiv koronavirusa, stručnjaci kažu da nema mesta strahu. Od šest vakcina različitih proizvođača koje su upotrebi u svetu, u Srbiju su stigle tri
Prve količina vakcina stigle su krajem prošle godine, a od 11. januara građani mogu preko portala E-uprave da se prijave na vakcinaciju, moguća je prijava i preko kol-centra.
Počela je i vakcinacija građana starijih od 75 godina, a prethodno su vakcinisani stanari i osoblje geronotoloških centara, deo zdravstvenih radnika i državnog vrha.
U Srbiji su do sada odobrene tri vakcine iako se na portalu E-uprave građani biraju između vakcina pet proizvođača koje se upotrebljavaju u svetu.
To su američke "Fajzer-Biontek" i "Moderna", ruska "Sputnjik", kineska "Sinofarm" i britanska "Astra-Zeneka". Pojedine zemlje nanjavile su nabavku i vakcina kompanije "Sinovak" koja se ne nalazi u ponudi na portalu E-uprave.
Fajzer-Biontek i Moderna
"Fajzerova" vakcina, prva je stigla u Srbiju, zahteva posebne uslove ne samo transporta nego i skladištenja od čak minus 80 stepeni.
I kod "Fajzerove" i "Modernine" vakcine reč je o samo jednoj informaciji koja se predaje ćeliji kako bi sama sintetisala protein koji treba da stimuliše imunski odgovor domaćina što će organizmu dati već pripremljen odgovor ukoliko dođe u kontakt sa virusom.
Foto: Ministarstvo zdravlja
Fajzerova vakcina
Tokom kliničkog ispitivanja delotvornost "Fajzerove" vakcine dostigla je 95 odsto, a slično se pokazala i "Modernina".
Ipak, trudnicama se ne savetuje da prime "Fajzerovu" vakcinu, jer nisu bile uključene u završnu, treću fazu tesiranja. Takođe, nije preporučljiva za osobe sklone jakim alergijskim reakcijama.
Prednost "Modernine" vakcine, koja još nije dostupna u Srbiji, u odnosu na "Fajzerovu" je što se čuva na minus 20 stepeni Celzijusovih.
Sputnjik
Za razliku od "Fajzer-Biontekove" i Modernine vakcine, ruski "sputnjik" se dobija rekombinacijom genetičkog materijala adenovirusa i gena koji kodira najpovršniju strukturu sars koronavirusa 2 koji je značajan u uspostavljanju virusne infekcije.
Ovakva vakcina dalje stimuliše imunski odgovor da već unapred pripremi i antitela i ćelijski imunski odgovor za susret sa virusom.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Sputnjik Ve vakcina
Kako tvrde stručnjaci, delotvornost se kreće između 85 i 91,5 odsto slučajeva.
Iako je ova vakcina u upotrebi u Rusiji, i pored Srbije u još nekim zemljama, još je nije odobrila Evropska agencija za lekove.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će u utorak stići 250.000 doza ruskih vakcina.
Sinofarm
Mada se poslednjih dana u svetskim medijima mnogo više izveštavalo o vakcini kineskog "Sinovaka" zbog različitih procenta efiksanosti dobijenih u istraživanjima u Brazilu i Turskoj, u Srbiju je stigla vakcina "Sinofarma".
Reč je o klasičnoj vakcini, koja je napravljena po starom principu, odnosno od umrtvljenog virusa.
Vakcina "Sinovaka" u ranim istraživanjima u Turskoj pokaza je efikasnost od 91,25 odsto, uz mogućnost da poraste na osnovu podataka ispitivanja u kasnoj fazi.
Foto: Tanjug
Istraživanje Instituta Butantan u Brazilu dalo je efikasnost od 50,38 odsto što je skoro 30 manje u odnosu na prvobitna istraživanja.
Ista ispitivanja su, međutim potvrdila da je "Sinovakova" vakcina i dalje 100 odsto efikasna u blokiranju teških slučajeva.
Šta rade vakcine u našim ćelijama
Doktorka Banko kaže da je poenta imunizacije da stovrimo antitela na ključne proteine virusa, kako bismo pri sledećem kontaku sa virusom zaustavili vezovaljnje za naše ćelije ili ga i uništili.
Ističe da inovativne vakcine poput Sputnjika i Fajzera, odnosno Moderne ali i Astra-Zeneke jesu nešto što se razvijalo poslednjih 20 godina, bez obzira na inovativnost, one su dugo vremena u razvoju.
"Praktično po modelu Sputnjikove vakcine postoji registrovana vakcina za ebolu iz 2019. godine, a po principu Moderne, odnosno Fajzera su bile vakcine koje su ispitivane na onkoliškim pacijentima", rekla je dr Banko.
Ukazuje da iz 2009. godine postoji studija ispitivanja ove vakcine na karcinomu pankreasa, a između 2013. i 2016. vršeno je kliničko ispitivanje na pacijentima za vakcinu protiv besnila.
Koncept inaktivisane vakcine je da unesete mrtav virus, zbog toga je ograničena količina virusnih kompenenti koje vi u sebi sadržite tom vakcinom i tim vakcinama je potrebno dodavati adjuvanse da bi se imunogenost povećala.
Unošenje SMS poruke kod Fajzera i Moderne
"Kod adenovirusne vakcine kakav je Sputnjik, i Fajzerova suština je da se unosi informacija, nema kontakata sa našim genetičkim materijalom, to je kao unošenje SMS poruke, kod Fajzera i Moderne", rekla je Banko.
Kako kaže, ta poruka nije trajna već našim mehanizmima u ćeliji šalje samo informaciju da sami napravimo virusni protein kako bismo na njega odreagovali i stvorili antitela i to je kratkotrajno, protein nam ostaje jedno vreme kako bi pospešio imunski odgovor.
Objašnjava da svaki sledeći put kada dođemo u kontakt sa virusom, desiće se to da će naša antitela prepopznati virus po tim komponentama koje smo sami stovrili i odgovoriti na pravi način.
"Kod Sputnjik vakcine taj mehanizam je vrlo sličan, ali je informacija upakovana u adenovirus koji je umrtvljen, a suština je da adenovirs omogući ulazak te informacije u našu ćeliju i da mi po istom principu stvaramo antitela", istakla je ona.
Efikasnost vakcina
Doktorka Banko kaže da je efikasnost kineskih vakcina Simofarm i Sinovak nešto niža od drugih jer su inaktivisane ali je do sada vakcinisamo oko 40 miliona stanovnika, sve su prošle kliničke faze ispitivanja i taj broj govori mnogo više o bezbednosti.
"Alergije se tolerišu na hranu i penicilin, samo predostrožnost teba imati prema osobama koje su imale teške anafilaktičke reakcije prema nekim medikamentima, injkecijama, ali i za njih postoji dobra istorija, u smislu ovih 40 miliona doza koje su primenjene", rekla je Banko.
Kaže da postoji postotak 11 prema milion doza da se javlja alergijska reakcija, ali da niko nije završio letalno.
"Svaki pacijent će kod lekara uraditi procenu kliničkog stanja i lekar će na osnovu kliničkog stanja proceniti da li pacijent može da primi vakcinu, ali prema godinama kontraindikacija ne postoji", zaključila je Ana Banko.
Astra-Zeneka
Građanima Srbije na potalu E-uprava omogućeno je i da izaberu vakcinu britanske "Astra-Zeneke", mada još nije poznato kada će stići u zemlju.
Takozvana, oksfordska vakcina sadrži genetski modifikovan virus koji sadrži deo koronavirusa – šiljasti protein.
Kada se to ubrizga u ljudski organizam, on počinje da stvara šiljasti protein koronavirusa, koji imuni sistem prepoznaje kao pretnju i pokušava da ga uništi.
Posle toga, kada imuni sistem dođe u dodir sa pravim koronavirusom, već zna kako da se ponaša i da deluje.
Tokom kliničkog ispitivanja pokazala je delotvornost između 62 i 90 odsto, a niko od dobrovoljaca nije zahtevao bolničko lečenje niti se zarazio koronavirusom.
Prednost "Astra-Zeneke" i "Sputnjika" u odnosu na američke vakcine je što mogu da se čuvaju na temepraturi na kojoj se drže namirnice u frižideru.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Urednica televizije Nova S Mirjana Nikolić, koja je poznata po podržavanju Studentske liste, ukazala je na problem u načinu na koji se njihovi predstavnici obraćaju građanima.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
U centru pažnje u Narodnoj skupštini našao se glumac Dragan Gagi Jovanović, narodni poslanik izabran ispred Studentske liste, koji je i drugog dana zasedanja pokazao, blago rečeno, neobično ponašanje.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Američki predsednik Donald Tramp privukao je pažnju tokom obraćanja kineskog lidera Si Đinpinga svetskim zvaničnicima na samitu APEC u kineskom Šendženu, pošto je u jednom trenutku delovalo kao da je zadremao.
Pravni spor između Slobodarske partije Austrije (FPO) i predsednika Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera dobio je epilog pred televizijskim kamerama.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
U Srbiji je zavladala zabrinutost zbog virusa koji, prema navodima o kojima se poslednjih dana govori, može da izazove gubitak glasa, što je posebno uznemirilo one kojima je glas osnovno sredstvo za rad - pevače.
Pevačica i voditeljka Nives Celzijus godinama vodi sudsku bitku zbog luksuznih stanova u Zagrebu koje poseduje sa bivšim suprugom Dinom Drpićem, a dok je postupak prekinut, nekadašnjem fudbaleru stigli su novi zahtevi za prinudnu naplatu dugova.
Pevačica Nada Obrić juče je imala poseban razlog za slavlje, budući da je povodom izlaska vinil kompilacije sa svojim najvećim hitovima okupila brojne prijatelje, kolege i predstavnike medija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.