Doček Nove godine je jedan od najglamuroznijih i najpopularnijih događaja u toku godine. Milioni ljudi širom sveta ispraćaju staru i dočekuju Novu godinu, nadajući se da će im ona doneti više sreće i lepih trenutaka
Nova godina u Srbiji, kao i u svetu, predstavlja poseban period godine u kome se doživljava gotovo magijsko ushićenje i gaje velika očekivanja.
Donosimo odgovore na pitanja kada smo počeli da slavimo Novu godinu, koji su običaji kod nas i u svetu i šta sve vezujemo za novogodišnje praznike.
Kada je počeo da se slavi doček Nove godine?
Nova godina je dan kada, po kalendaru, započinje novi ciklus računanja vremena. U većini kultura za početak godine uzima se 1. januar, dan koji je u gregorijanskom kalendaru zabeležen kao prvi dan u godini. Doček Nove godine takođe predstavlja i jedan od najstarijih običaja, kao i običaj koji je prihvatio veliki broj ljudi širom sveta.
Sam običaj proslavljanja potiče od obeležavanja svetkovine za rađanje Sunca. Kako su se tokom vekova menjali kalendari, tako je menjan i dan kada nova godina počinje.
S obzirom na to da mnogi narodi nisu imali kalendare, godinu su računali prema vremenskim prilikama i godišnjim dobima, kao i na osnovu poljskim radova koje su obavljali. Smatra se da je prvu „proslavu“ Nove godine održao narod u Mesopotamiji pre više od 2000 godina, i tada se ona dočekivala sredinom marta.
Foto: Shutterstock
Nova godina
Kinezi se smatraju jednim od prvih naroda koji je započeo obeležavanje ovog dana, i tada su trgovci međusobno razmenjivali poklone.
Iako je januar uveden u kalendar 700 godina pre nove ere, kod Rimljana se Nova godina do 153. godine pre nove ere čekala prvog dana marta.
Do tada je godina imala 10 meseci. Proslava novogodišnje noći pomerena je za januar zato što je to bio početak civilne godine, dan kada su novoizabrani konzuli stupali na vlast. Međutim, ovaj običaj je svako tumačio kako je želeo, tako da su neki nastavili da je slave 1. marta. Ipak, 46. godine pre nove ere, Julije Cezar je predstavio novi solarni kalendar koji je pokazivao da godina počinje tačno 1. januara, i zakonom je propisano da se taj dan obeležava kao početak.
Jelka kao novogodišnji simbol
Mnogima je kićenje jelke i dekoracija kuće omiljeni običaj vezan za novogodišnje praznike. Iako većina nas upravo jelku i poklone povezuje sa dočekom Nove godine, mnogi ne znaju zašto je baš jelka drvo koje ukrašavamo i kada je ova tradicija započeta.
Jelka, kao zimzeleno drvo, simboliše život i nadu da će, nakon zime, opet doći topli i lepi dani. Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, smatra se da je ovaj običaj počeo da se praktikuje u Severnoj Evropi pre oko 1000 godina. U mnogim delovima Evrope koristilo se i drugo drveće, ne samo jelke. Kada nisu mogli da priušte pravo drvo, ljudi su pravili piramide od drveta i ukrašavali ih jabukama, svećama i papirom kako bi lepše izgledale.
Jedna od legendi vezanih za običaj kićenja jelke govori o nastanku ovog običaja. Jednog dana šumar je sedeo sa porodicom u svojoj kolibi. Bili su okupljeni oko vatre kako bi se u toku hladne zime zagrejali. U toku večeri neko je pokucao na vrata. Bio je to dečak koji je promrzao i šumar i njegova porodica su ga velikodušno prihvatili. Dali su mu da pojede nešto i da prespava u krevetu njihovog najmlađeg deteta, koje je to delilo krevet sa svojim bratom. Kada su se ujutru probudili, na Božić, porodicu je dočekao hor anđela, a ispostavilo se da je dečak kojega su ugostili sam Isus Hrist. Kao znak zahvalnosti, on im je darivao grančicu jele i od tada se u narodu ustalila upotreba jelke kao božićnog drveta.
Foto: Shutterstock
Nova godina
Običaji u Srbiji za Novu godinu
Pored mnogih običaja koji se u našoj zemlji praktikuju, značajni su i običaju vezani za novogodišnju noć. Do 50-ih godina prošlog veka bio je običaj da se za Božić seče grana hrasta, unese u kuću, a kasnije i spaljuje. Tek od 50-ih godina naš narod počinje da kiti jelku.
Postoji verovanje da je u novogodišnjoj noći dobro nositi crveni veš jer on donosi sreću u narednoj godini. S obzirom na to da je crvena boja u srednjem veku posmatrana kao simbol nečega nečasnog i đavolskog, ljudi su se dosetili da ovu boju mogu nositi ispod garderobe i tako je nastala tradicija nošenja crvenog veša.
Naš narod veruje da u novu godinu ne bi trebalo ulaziti sa dugovima, te je najbolje sve nerešene račune podmiriti pred kraj odlazeće godine. Takođe tog dana ne bi trebalo iznositi ništa iz kuće jer se smatra da će porodica tako imati problema s novcem naredne godine.
Sreća će vam biti naklonjena ukoliko prva osoba koja vam uđe u kuću u novoj godini bude visoka i tamnokosa muška osoba. Narod veruje da se nova godina mora dočekati uz puno buke i veselja, jer je to jedan od načina da se oteraju zli dusi.
Foto: Pixabay
Nova godina
Običaji za Novu godinu u inostranstvu
Širom sveta ljudi praktikuju različite običaje na prelazu iz stare u novu godinu. U većini kultura ovo veče se proslavlja uz veliku količinu hrane i najrazličitija jela kako bi se prizvala rodna i bogata godina. S obzirom na to da svinje simbolizuju prosperitet i uspeh, na mnogim trpezama u Austriji, Mađarskoj, Portugalu pa i u našoj zemlji, nađe se i prasetina. Torte i kolači u obliku kruga, kao znak da je zaokružena cela godina, služe se u Grčkoj, Holandiji, Meksiku… U Švedskoj i Norveškoj se služi sutlijaš u kome je sakriven badem, i smatra se da će onog koji pronađe badem pratiti sreća cele godine.
Širom sveta tačno u ponoć ljudi gledaju vatromete. U većini svetskih gradova možete uživati u spektakularnim novogodišnjim vatrometima koji iz godine u godinu okupljaju sve veći broj posmatrača. Takođe, pevaju se pesmice pre nego što nastupi čuveno odbrojavanje.
Nova godina donosi i nove odluke – mnogi ljudi prave novogodišnje rezolucije i postavljaju sei ciljeve za narednu godinu. Nov početak je pravo vreme da se osvrnemo i vidimo šta smo sve postigli u prethodnoj godini, kao i da utvrdimo šta je to što tek želimo da postignemo.
U Španiji je običaj da se neposredno pre ponoći pojede 12 zrna grožđa, dok Danci razbijaju tanjire ispred kuće. Smatra se da tanjiri simbolizuju prijatelje, pa što više tanjira – više prijatelja u novoj godini. U Brazilu se Nova godina tradicionalno dočekuje na plaži Kopakabana. Brazilci smatraju da je bela boja znak sreće, te su svi obučeni u belo i u ponoć bacaju cveće i pale cveće na plaži. Kinezi smatraju da je crvena boja simbol sreće, ljubavi i veselja, te svoja vrata ukrašavaju crvenim trakama.
Japanci veruju da je čista kuća preduslov uspeha u narednoj godini, te poslednji dan stare godipne provode čisteći kuću i „terajući prašinu“. Stari sicilijanski običaj kaže da će sreće imati oni koji u ponoć jedu lazanje.
Deci koja se leče na klinici u Tiršovoj nije lako izmamiti osmeh. Nedostaju im dom, porodica, drugari. Ove godine, kako bi im promenili tmurnu svakodnevnicu, Deda Mrazovi su mališanima u Tiršovoj juče priredili nezaboravno iznenađenje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Deci koja se leče na klinici u Tiršovoj nije lako izmamiti osmeh. Nedostaju im dom, porodica, drugari. Ove godine, kako bi im promenili tmurnu svakodnevnicu, Deda Mrazovi su mališanima u Tiršovoj juče priredili nezaboravno iznenađenje
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević uvek je isticala koliko ceni svoju porodicu, a njen brat Sani nije deo javnog sveta već vodi miran život baveći se veterinom i putujući svetom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.