Bezmalo 200.000 građana Srbije starijih od 65 goodina ne ostvaruje pravo na penziju, a već godinama spekuliše se da bi mogla da se uvede garantovana odnosno socijalna penzija, koja bi rešila ovaj problem
Mnogi građani Srbije radili su neprijavljeni godinama. Problem što su "radili na crno", ili nisu bili u mogućnosti da pronađu zaposlenje postaje najveći onda kada dođe vreme za penziju.
Šta kaže zakon?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine) promenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:
65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;
45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine život
U Srbiji se već neko vreme priča o "zagarantovanoj" odnosno "socijalnoj" penziji, koja bi građanima bez radnog staža bila spas. Ova ideja potekla je iz potrebe da se omogući egzistencija i dostojanstven život najstarijim građanima, koji, zbog brojnih razloga, ne ispunjavaju zakonski uslov neophodan za minimalu penziju.
Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije, podseća da je sličan projekat bio u Finskoj. Ona smatra da bismo analizom iskustava drugih zemalja koje su pokušale da sprovedu ovu ideju u delo mogli da dođemo do rešenja.
Foto: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
- Slična ideja je postojala i za "osnovnu zaradu" koja se isplaćuje bez ikakvih uslova, Finska je imala pilot projekat te vrste, pa bi možda valjalo analizirati njihova iskustva, bez obzira što se radi o drugačijoj uzrasnoj grupi stanovništva. Valjalo bi uraditi i analize i razgovorati o pilot projektu za određen broj garantovanih penzija, s tim da je pravo na njih neprenosivo i da projektu prethodi istraživanje ko bi mogao da učestvuje u tom projektu. Ako bi se rezultati pokazali dobrim, a ekonomija Srbije dovoljno jakom i zdravom i za ljude izvan pilot programa, moguća su zakonska rešenja - ocenjuje ministarka Čomić.
Spas za socijalno ugrožene
Mogućnost da se ova ideja realizuje pozdravila je Dajana Paunović, članica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda i direktorka Fondacije Dajana Paunović. Zagarantovana penzija, po njenom mišljenju, omogućila bi sredstva za osnovnu egzistenciju našim najstarijim sugrađanima.
Foto: reuters/tanjug
- Ako želimo da u punom smislu budemo društvo solidarnisti u ovoj zemlji svako mora da ima osiguran minimum koji je potreban za egzistenciju, to se naročito odnosi na naše najstarije sugrađane koji, zbog svojih godina, nisu u mogućnosti da se zapošljavaju i rade dodatne poslove. Zbog toga bezrezervno podržavam ideju da svima koji ispunjavaju starosni uslov država garantuje penziju u iznosu koji obezbeđuje osnovnu egzistenciju - naglašava Paunovićeva.
Profesor Ivan Pajović: Neophodno, ali teško ostvarivo
Profesor ekonomije Ivan Pajović objasnio nam je da će ovaj vid državne pomoći veoma brzo biti neophodan, međutim, on smatra i da nam je trenutno nedostižan.
- Stvar je veoma kompleksna, jer izlazi iz okvira ekonomije, kao socijalno i etičko pitanje. I minimalne penzije, koje primaju penzioneri koji su radni vek od 40 godina proveli sa minimalnim platama, su izuzetno niske, sa njima je nemoguće preživeti mesec. Nisu dovoljne za elementarne potrebe na mesečnom nivou. Ogroman broj ljudi koji su radili u poslednjih 30 i više godina - radili su "na crno" i neće steći pravo ni na tu minimalnu penziju. Dakle, jedini spas za tu kategoriju bila bi upravo ta "zagarantovana" penzija, jer ukoliko država ne pomogne - oni će biti prepušteni sami sebi, dakle postaće socijalni slučajevi - počinje profesor Pajović.
Međutim, naša država, trenutno, kaže on, nije u mogućnosti da pravi dodatne rashode, pa je ova ideja teško ostvariva.
- Šta je tu konkretno problem? Država može doneti odluku da isplaćuje neku minimalnu "socijalnu penziju" i za one bez radnog staža, ali to su dodatni troškovi za sve poreske obveznike, pa i za samu državu. To bi bilo ogromno opterećenje za naš budžet. Jedina mogućnost da ove ideje ne ostanu na nivou ideje je da naša država doživi enormni ekspanzivni rast, što bi omogućilo dodatna davanja iz budžeta za ugrožene kategorije stanovništva - objašnjava Pajović.
"Davos 2030" kao ideja
Profesor Pajović objašnjava za Informer da je taj pilot projekat o kojem nam je govorila ministarka Čomić zapravo deo agende ekonomskog foruma u Davosu. Međutim, takvi projekti nisu uspeli ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama, kao što su Finska i Nemačka, kaže on.
- To je bila ideja ekonomskog foruma iz Davosa. To je, zapravo, deo njihove agende iz 2030. godine. Oni su pokušali da vide da li sa pilot projektom to može da funkcioniše i očigledno da mnogo razvijenije države nisu mogle da izdrže. U Nemačkoj se, npr. za taj pilot projekat za 1.000 mesta prijavilo oko 2.000.000 ljudi, porbali su i videli da je neodrživo - kaže Pajović.
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Povodom prijave građana da su dana 30.10.2026. godine ispred Gradske opštine Zemun iznošeni i bacani džakovi sa uništenim službenim spisima, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da je javni tužilac, zajedno sa policijskim službenicima PS Zemun, odmah po prijavi izašao na lice mesta i preduzeo radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja i obezbeđivanja dokaza.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari