U Srbiji svaki drugi stanovnik pije alkohol, a svaki 10 se bar jednom mesečno poprilično napije, odnosno popije više od šest alkoholnih pića tokom jedne prilike
Nova studija naučnika iz Velike Britanije utvrdila je da učestalo konzumiranje alkohola dovodi do vidljivim promenama na mozgu.
Istraživanje koje su sproveli prateći putem magnetne rezonance funkcije mozga 36.678 zdravih odraslih osoba, starosti od 40 do 69 godina, potvrdilo je da je umanjen volumen sive i bele moždane mase osobama koje su pile više alkohola. U slučaju da je osoba svakodnevno konzumirala više pića rezultat je bio još lošiji.
Siva masa
Siva masa mozga zadužena je za važne psihičke tokovi i pamćenje. Siva masa čini gornji sloj mozga, sastoji se od gusto raspoređenih nervnih ćelija neurona i odgovorna je za kontrolisanje najvećeg broja voljnih pokreta jezika, čula, uma.
Istraživači naglašavaju da nisu zapazili nikakvu razliku između snimaka mozga osoba koje nisu koriste alkoholna pića i onih koji popiju od jedno do dva alkoholna pića u toku dana.
Ovo zapaženje je tako otvorilo pitanje koliko je alkoholnih pića dnevno prihvatljivo, odnosno posle koliko čašica žestine se srlja u alkoholizam.
U svetu, međutim, ne postoji jedinstveno stanovište po tom pitanju već nacionalne zdravstvene vlasti imaju neke svoje računice.
Recimo američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam određuje da se muškarac koji konzumira više od četiri alkoholna pića dnevno i žena koja popije više od tri pića u toku dana mogu smatrati kao osobe koje imaju poremećaj kada je u pitanju upotreba alkohola, prenosi Kurir.
Foto: pexels.com
Prema srpskom Nacionalnom vodiču za alkoholizam, standard za prekomerno pijenje koje nosi rizik po zdravlje malo je strožiji za žene.
Naime, kod nas se smatra da previše pije muškarac koji konzumira više od četiri standardnih pića tokom jedne određene situacije ili više od 14 pića nedeljno, dok su žene u problemu ako piju više od dva pića tokom jedne prilike ili više od sedam pića nedeljno.
Šta je standardno piće?
Zanimljivo je da svaka zemlja ima svoju definiciju standardnog pića, shodno socio-kulturološkim karakteristikama. Tako npr. standardno piće u Кanadi ima 3,6 grama alkohola, a u Japanu 19,75 grama alkohola.
U Srbiji se, međutim, kao standardno piće računa alkoholno piće sa 13 grama etanola. Tako je, na primer, standarno piće jedna flaša malog piva (330 ml sa 5% alkohola), čaša vina (140 ml sa 12% alkohola) i čaša žestokog pića (40 ml sa 40% alkohola).
U skladu sa ovim merkama, srpske zdravstvene vlasti definišu da umereno (niskorizično) pijenje za muškarce iznosi do dva standardna pića dnevno, a za žene do jednog standardnog pića dnevno. Za starije osobe oba pola manje od jednog standardnog pića dnevno, navedeno je u Nacionalnom vodiču za dijagnostifikovanje i lečenje alkoholizma.
Prema poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije za 2019., u našoj zemlji 49,3% stanovnika konzumira alkohol. Svakodnevno je pilo 3,1% stanovništva što predstavlja smanjenje u odnosu na 2013. (4,7%) i 2006. godinu (3,4%).
Stanovnici Južne i Istočne Srbije (4,0%), kao i Vojvodine (3,9%), značajno više svakodnevno konzumiraju alkohol, za razliku od stanovnika Šumadije i Zapadne Srbije kod kojih je taj procenat najmanji (2,1%).
Foto: Pixabay
Ne iznenađuje podatak da muškarci u Srbiji u većem procentu svakodnevno piju, čak osam puta više u odnosu na žene. Takođe, navika svakodnevnog konzumiranja alkohola je najviše zastupljena među najniže obrazovanim (3,4%) i vangradskim stanovništvnom (3,8%).
Prema rezultatima Istraživanja, alkohol prekomerno pije 1,1% stanovništva Srbije uzrasta 15 godina i više, značajno češće muškaraci (2,0%), nego žene (0,3%). Makar jednom u toku nedelje, u poslednjih 12 meseci, ekscesivno je pilo (više od šest alkoholnih pića u jednoj prilici) 1,7% stanovništva Srbije (3,2% muškaraca i 0,3% žena).
Barem jednom mesečno ekscesivno je pilo 18,3% muškaraca i 4,5% žena, odnosno ukupno 10,9% stanovništva. Zabrinjava podatak da je svaki šesti (15,1%) adolescent uzrasta od 15 do 19 godina najmanje jednom mesečno konzumirao više od šest alkoholnih pića tokom jedne prilike, bez razlike u odnosu na pol.
F 10 dijagnoze
Odavno je utvrđeno da preterana konzumacija alkoholnih pića izaziva mnoge zdravstvene probleme od oštećenja jetre do karcinoma, a li i pored toga se veruje da jedna čašica alkohola nije pretnja za zdravlje.
Ipak, brojanje ispijenih pića nije dovoljan kriterijum da bi se neko klasifikovao kao alkoholičar sa F 10 dijagnozom.
Zdravstveni pravilnici tako definišu da štetna upotreba alkohola - F 10.1 dijagnoza zahteva da je nastupilo aktuelno oštećenje mentalnog ili fizičkog zdravlja korisnika.
- Dijagnozu štetnog pijenja alkohola treba postaviti ako su ispunjeni sledeći kriterijumi: 1) Način upotrebe alkohola koji dovodi do oštećenja zdravlja. To oštećenje može biti organsko (npr. ciroza jetre) ili mentalno (npr. povremeni depresivni poremećaj zbog prekomernog pijenja alkohola). Dijagnoza zahteva da aktelno oštećenje utiče na kvalitet fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. 2) Model upotrebe alkohola ne zadovoljava kriterijume za dijagnozu zavisnosti od alkohola - navedeno je u vodiču za alkoholizam.
Foto: Pixabay
Takođe, dijagnoza zavisnost od alkohola (alkoholizam) - F 10.2 se postavlja samo ako su tri ili više od sledećih fenomena doživljeni ili manifestovani u nekom periodu tokom prethodne godine:
1) jaka žudnja ili osećaj prinude za uzimanjem alkohola
2) otežana kontrola nad uzimanjem alkohola u smislu početka, završetka ili nivoa upotrebe
3) fiziološki apstinencijalni sindrom kada je upotreba supstance prestala ili je smanjena, ili se alkohol upotrebljava sa namerom da se ublaže ili izbegnu apstinencijalni simptomi
4) dokaz o toleranciji - neophodne su povećane doze alkohola da bi se postigli efekti koji su ranije proizvođeni nižim dozama
5) progresivno zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesovanja, zbog korišćenja, nabavke ili oporavka od efekata pijenja alkohola
6) nastavljanje sa upotrebom alkohola i pored jasnih činjenica o nespornim štetnim posledicama.
Brzina dejstva alkohola - Najači udar za 40 minuta
Tokom prvih sat vremena, u krvotok prelazi oko 70% alkohola. Maksimalna koncentracija alkohola u krvi postiže se za 40-60 minuta posle unošenja. Metabolizam alkohola odvija se predominantno u jetri (90 - 98%), a preostali alkohol eliminiše se u nepromenjenom obliku preko kože, bubrega i pluća. Odrasla osoba, prosečne telesne težine od 70 kg, oksidiše oko 10 ml (8 g) etanola za jedan sat, navedeo je u Nacionalnom vodiču za dijagnostifikovanje i lečenje alkoholizma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je danas na aerodromu u Tivatu političara Borisa Tadića dok iz dana u dan po tajkunskim medijima i društvenim mrežama kuka kako se u Srbiji "teško živi", očigledno nema ni malo problem da spakuje kofere i ode na letovanje.
Blokaderska voditeljka medijske trovačnice N1 pokušala da provocira, a odgovorom joj je održan brutalni čas iz patriotizma, te je očitana lekcija medijima koji sramno lešinare nad srpskom nesrećom.
Sramne provocije i otrovni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu i pravoslavne vernike ne prestaju. Blokaderčina sa dna kace Goran Ješić otišao je korak dalje u svojoj bolesnoj mržnji i udario direktno na SPC.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko obaveštajni rad, UKP PU za grad Beograd, PU Valjevo, Specijalne antiterorističke jedinice, u Beogradu, uhapsili su M. S. (30) za kojim su raspisane potrage PU Valjevo i PU za grad Beograd, UKP, Odeljenje za borbu protiv droga.
Vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer koji je u jednom krivičnom postupku pravosnažno osuđen na 16 godina zatvora, a u drugom prvostepeno na 40 godina dugotrajnog zatvora, ne bi automatski iza rešetaka proveo 56 godina.
Turski državljanin K. E. (24), osumnjičen za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinove (27), boravio je oko dva meseca u iznajmljenom stanu u Borči, gde je, kako se saznaje, živeo sa suprugom koja je nekoliko dana pre zločina otišla u Istanbul.
Ružica Mijajlović iz svrljiškog sela Pirkovac, snaja Jovana Mijajlovića (80) čiji je ubica Ljubisav Trifunović (83) danas osuđen na 14 godina zatvora, očekivala je strožu kaznu pa se nada da će se Više javno tužilaštvo žaliti na prvostepenu presudu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Visoke letnje temperature mogu biti veoma naporne za pse, pa je važno da vlasnici prilagode svakodnevnu rutinu kako bi svojim ljubimcima olakšali boravak na vrućini.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića javno je pružio podršku Hani Duvnjak i Neriu Ružanjiu nakon što se par žestoko sukobio sa Aneli Ahmić u emsiji "Narod pita".
Bivši učesnik rijalitija Bora Santana otkrio je da od nekretnina poseduje hacijendu, koju je pretvorio u unosan biznis, a spomenuo je i zoološki vrt koji je takođe u njegovom vlasništvu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.