7.maja i u Srbiji će se obeležiti Internacionalni dan smanjenja štetnosti. Ovaj koncept se odnosi na usvajanje zdravih stilova života
Rizik od hroničnih-nezaraznih bolesti može da se smanji ''hvatanjem u koštac'' sa štetnim navikama, odnosno usvajanjem zdravih životnih stilova (od borbe protiv duvanskog dima do povećanja fizičke aktivnosti, uz smanjenje sedećeg načina života) i raznih navika vezane za ishranu.
-Samo na genetiku (ne može) ili vrlo malo može da se utiče - kaže za portal Informer.rs Igor Pantić,vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalista psihijatrije i pridruženi profesor na Univerzitetu u Haiti u Izraelu.
Foto: privatna arhiva
Prof.dr Pantić: Štetne navike treba zameniti zdravim
Alternativne metode
Koncept smanjenja štetnosti je nedovoljno poznat u široj javnosti, ali se dosta široko primenjuje.
-U okviru tog koncepta se prihvata da je šteta naneta, kao i da ne može preko noći da se ukloni uzrok štete, ali pokušamo da primenimo alternativne metode da kako bi se šteta redukovala. Koncept može da se primeni najviše u psihijatriji kod bolesti zavisnosti (narkomanije gde se vrši edukacija intravenskih narkomana, odnosno određene intervencije u cilju smanjenja krvno-prenosivih krvnih bolesti -virusa)- objašnjava prof.dr Pantić.
Inače, poslednjih godina postoji inicijativa da se ovaj koncept primeni i u oblasti pušenja duvana gde se pokušava da se stvore određeni inovativni proizvodi, koji smanjuju otpuštanje duvanskog dima kroz smanjenje sagorevanje duvana. Takođe, postoje pokušaji da se koncept primeni i u drugim oblastima, na primer stvaranjem prehrambenih proizvoda koji imaju manji procenat šećera ili masti, odnosno njihovom zamenom manje štetnim proizvodima sa manjim procentom štetnih materija.
E, sad mnogi će reći da je lako pričati o promeni štetnih navika. Ali, kako neko može da sebi uskrati, recimo šećer?
-Promeniti štetnu naviku je veoma teško, jer je to kompleksna pojava. U principu kod navike postoji obrazac ponašanja koji je adiktivan (zavistan) i predstavlja samo jednu stranu problema. Postoje i druge dimenzije, recimo specifičan emocionalan odnos prema navici. Na primer, ako smo imali roditelje koji su imali istu štetnu naviku, koju smo asocirali sa pozitivnom emocijom, jer smo voleli roditelje - objašnjava prof.dr Pantić.
Prema njegovim rečima, odvikavanje od štetnih navika zavisi od prirode navike. Neke navike su benigne, na primer gledanje televizije u određeno vreme ili provođenje malo više vremena ispred ekrana nego što smo planirali. Ponekad takva navika može realtivno brzo da se izmeni.
-Ali, neke navike su mnogo više ustaljene i mnogo su više deo našeg svakodnevnog ponašanja. Takođe, zavisi i od toga koliko dugo smo usvajali takvu naviku, opdnosno da li smo je usvojili pre mesec dana pa sada pokušavamo da je izmenimo ili smo je usvojili kao dete i tada je mnogo teže da se izmeni - naglašava prof.dr Pantić.
Navika znači sigurnost
Činjenica je da naš mozak voli kada je nešto izvesno, jer se tako smanjuje naša nelagoda, odnosno anksioznost. Sve što se dešava iznenada i nenajavljeno, čak i ukoliko je pozitivno može kod nas ponekad izazvati stepen anksioznosti. Navika je obrazac ponašanja koji se ponavlja, a kada se ponavlja to je očekivano i unosi dozu izvesnosti u naš život. To je dimenzija problema, ta repetitivnost i sigurnost koju jedna navika može u nekim okolnostima da uliva u nas. Problem navike je multidimenzionalan i kompleksan i zato je veoma teško rešiti ga. Generalno, zavisnost koja se razlikuje od navike - jeste u tome što postoji gubitak kontrole. Bolesti zavisnosti su teške za lečenje, tako da mnogi psihijatri ponekad više vole da leče depresiju i anksiozne ili neke druge poremećaje, nego bolesti zavisnosti, kaže prof.dr Pantić.
Princip ''nulte tolerancije''
Ponekad je, kako kaže prof.dr Pantić dovoljno primeniti neki alternativniji, fleksibilniji i tolerantniji pristup gde ćemo usvojiti neki manje štetan oblik ponašanja, koji će biti tranzicija prema potpunom usvajanju zdravog životnog stila.
-Ukoliko primenimo princip ''nulte tolerancije'' u odnosu sa pacijentom gde je lekar kategoričan i rigidan, postoji određeni rizik da će pacijent reći ''Nećeš ti da mi govoriš kako ću da organizujem svoj život, nego ću raditi kako hoću''. Takav pristup treba oprezno primenjivati. Ponekad je ipak neophodno da lekar zauzme čvrt stav i da insistira da se radikalno promeni ponašanje kako bi se pomoglo pacijentu na osnovu naučnih dokaza- objašnjava za portal Informer.rs prof.dr Pantić.
Naravno, ukoliko je neko odavno usvojio taj obrazac ponašanja biće potrebno dosta vremena da se promeni štetna navika.
-Lekari treba da insitiraju da pacijent u potpunosti prestane da puši. Često se dešava da dugogodišnji pušač neće da ostavi pušenje. Tada je potrebno, u skladu sa medicinskim dokazima, da se razmotre eventualni pristupi za smanjenje štete. Treba videti da li se i u kojoj meri ta šteta može smanjiti - ukazuje naš sagovornik.
Ulaganje u zdravlje
U cilju očuvanja zdravlja potrebno je da čovek ima dovoljno fizičke aktivnosti, ne treba da puši, niti da koristi alkohol, kao što ne treba da sedi u mestu deset sati gledajući u ekran. Savetuje se raznovrsna ishrana bogata voćem i povrćem, uz smanjenje količine šećera i zasićenih masti. Takođe, kvalitetan san odgovarajućeg trajanja je veoma važan za mentalno zdravlje. Ukoliko se prate te smernice može se smanjiti ne samo rizik od hroničnih nezaraznih bolesti, nego i odmnogih mentalnih poremećaja.U zdravlje se mora ulagati. Koliko uložimo u zdravlje, toliko nam se na kraju i vrati, kaže prof.dr Pantić.
Foto: Pixabay
Dugotrajno sedenje ispred malih ekrana stvara nesanicu
Izazov za psihijatre
Štetne navike mogu da imaju različite psihološke posledice.
-U psihijatriji se u zavisnosti od navike sučavamo sa različitim afektivnim i anksiozniom poremećajima i nesanicom. Imamo dosta pacijenata koji mnogo vremena provode ispred svojih ekrana (smart telefona, TV i kompjutera) i to se pretvori u zavisnost iako nije u klasifikacijama bolesti. Ali, često se dešava da je posledica takve veoma štetne navike recimo nesanica, a ponekad i depresija ili neki anksiozni poremećaj - upozorava profdr Pantić za portal Informer.rs
On dodaje da je psihijatar često pred dilemom kada dobije takvog pacijenta, koji ima i neki štetni obrazac ponašanja i neku psihičku manifestaciju, odnosno mentalni poremećaj. Jer, tada treba utvrditi šta je starije ''kokoška ili jaje''. Drugim rečima, da li je pacijent prvo bio depresivan ili je imao anksiozni poremećaj posle čega je usvojio štetnu naviku, koja je zapravo posledica ili je bilo obrnuto obrnuto.
-To je veliki o izazov za psihijatra - veli prof.dr Pantić.
Na naše pitanje o psihičkom zdravlju nacije, sagovornik portala Informer.rs odgovara:
-Korona je ostavila značajne posledice po mentalno zdravlje svih nacija. Prema mnogim naučnicima i psihijatrima beleži se porast u incidenciji anksioznih poremećaj i depresije u pojedinim populacionim grupama. Najočigledniji primer su zdravstveni radnici, koji su puno radili prekovremeno i imali puno teških pacijenata zbog čega su bili izloženi mentalnom (di)stresu.
Što se tiče posledica po mentalno zdravlje nacije, to će se tek ispitati.
-Potrebno je više godina da se vidi da li će u budućnosti biti povećana učestalost poremećaja poput afektivnih poremećaja, odnosno depresije i anksioznih poremećaja- zaključuje prof.dr Pantić za portal Informer.rs
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.