Za godinu i po dana 30.000 stranaca dobilo je radne dozvole za rad u Srbiji, od čega je čak 22.445 izdato samo u Beogradu
U našu zemlju trbuhom za kruhom najviše dolaze radnici iz Avganistana, Nepala, Indije, Alžira, Bangladeša, Turske i Kine.
Radne dozvole
Zanimljivo je što među radnicima iz ovih dalekih zemalja ima oko 4.000 žena, koje uglavnom rade u prehrambenim i tekstilnim fabrikama, dok većina muškaraca radi u građevinarstvu i mašinskoj industriji.
Najviše stranih radnika je angažovano u Beogradu. Većina dolazi posredstvom agencija koje zapošljavaju radnike, a ima i onih koji se dogovaraju direktno s poslodavcem. Motiv stranaca da rade u našoj zemlji je daleko bolja zarada, jer u zemljama iz kojih dolaze u fabrici zarade tek oko 50 dolara, kao na primer u Avganistanu, dok u Srbiji mesečno primaju od 450 do 700 evra.
Foto: Informer
U firmama koje se bave dovođenjem inostranih radnika kažu da se poslodavci odlučuju za strance, jer su oni sigurna radna snaga i retko odlaze dok se posao ne završi.
- Firma koja ih zapošljava strancima obezbeđuje smeštaj, hranu, opremu za rad, obuku, lekarski pregled, izradu dozvola i sve što im je potrebno. U Srbiju uglavnom dolaze radnici od 25 do 50 godina starosti. Zbog odličnih uslova u našoj zemlji čak 30 odsto njih odlučuje se da produži svoju radnu dozvolu i ostane u Srbiji. To su mahom mlađi radnici. Onima koji su došli da zarade novac na šest meseci ili godinu dana naša zemlja je samo "odskočna daska", jer ovde steknu iskustvo koje mogu da primene u još razvijenijim zemljama, gde mogu da zarade još više. Svoju platu uglavnom šalju porodicama i rade bez pitanja o slobodnim danima - priča Ljiljana Stefanović, direktorka jedne agencije za zapošljavanje radnika.
Ugovori
Ugovori za rad u našoj zemlji najčešće se potpisuju na šest meseci ili godinu dana, a radna dozvola može da se produži. Zahtev se podnosi organizaciji nadležnoj za poslove zapošljavanja prema mestu privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, odnosno prema sedištu poslodavca ili mestu gde se rad obavlja, u zavisnosti od vrste dozvole za rad.
Ona kaže da radnici koji dolaze iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka većinom rade na građevini, ali i u mašinskoj i metalskoj industriji, dok građani iz zemalja u okruženju uglavnom rade na sezonskim poslovima.
- U našoj zemlji nedostaju i radnici u ugostiteljstvu, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Osim u Beogradu, i poslodavci iz Novog Sada, Vršca, Subotice i Niša imaju potrebu za radnicima. Naši ljudi su uglavnom na radu u inostranstvu ili ne žele da rade teške fizičke poslove u svojoj zemlji - dodaje ona.
Foto: Informer
Statistika kaže da je u 2020. godini u čitavoj Srbiji izdato 13.000 radnih dozvola stranim državljanima. Prošle godine je taj broj bio udvostručen, da bi se i u ovoj nastavio trend rasta.
Vođenje evidencije
U Privrednoj komori Srbije (PKS) kažu da je glavni razlog za dolazak velikog broja stranaca koji rade na gradilištima kao zidari, tesari, fizički radnici na asfaltiranju ulica, branju voća, pre svega, što našoj zemlji nedostaju kadrovi.
- Razlozi za to su različiti, najpre, demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, velika je korist za budžet. Važno je da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom, onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - kažu u PKS-u.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
U sudaru teretnog vozila sa prikolicom i autobusa na magistralnom putu između Mostara i Čapljine, u mestu Žitomislići, povređen je putnik iz autobusa, koji je, prema nezvaničnim informacijama, prevozio učenike na ekskurziju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Prebacivanje fotografija, snimaka i dokumenata sa jednog telefona na drugi ne mora da bude komplikovano. Postoji besplatna aplikacija koja omogućava brz prenos fajlova između Androida, Ajfona i računara, bez kablova i gubitka kvaliteta.
Komentari