Javni penzijski sistemi su svakako najmanje loše rešenje koje mogu imati države poput Srbije u uslovima demografskog starenja, kaže stručnjak Nikola Altiparmarkov
Državni penzijski sistem zasnovan na principu tekućeg finansiranja kakav je i naš i gde se penzije isplaćuju od doprinosa koje za penzijsko i invalidsko osiguranje uplaćuju sadašnji radnici, prema oceni člana Fiskalnog saveta Srbije Nikole Altiparmakova, nije loš kao što se često može čuti, ima svoje ekonomske vrline i bolju perspektivu nego što se obično misli.
Altiparmarkov podseća da naš državni penzijski sistem sa poslednjim povećanjima, za nekoga ko radi 40 godina i prima prosečnu platu obezbeđuje penziju koja iznosi oko 58 odsto plate koju je primao dok je radio.
- Prosečna penzija će sa januarskim povećanjem iznositi oko 37.000 dinara. Međutim, kada se zna da u prosek ulaze i invalidske i porodične penzije, koje ga obaraju, i da penzioneri kod nas u proseku imaju po 32 godine radnog staža a ne punih 40, onda bi prosečna primanja starosnih penzionera, koji su primali prosečnu platu i radili 40 godina staža, bila veća od 45.000 dinara - navodi Nikola Altiparmakov.
Nepoverenje u javne penzijske fondove naročito izražavaju mladi koji u velikom broju smatraju da kada oni dođu na red za penzionisanje državnih penzija neće ni biti, a oni koji rade pitaju zašto im se onda odbija od plate za penziju koju možda neće ni dobijati.
- Kada se pogledaju ankete javnog mnjenja od Amerike preko Evrope, vidi se da mladi ne samo u Srbiji pokazuju veliku dozu nepoverenja u javne penzijske sisteme, a zapravo sa ekonomskog stanovišta nema razloga za to. Javni penzijski sistemi su, da ne kažemo najbolje, ali svakako najmanje loše rešenje koje mogu imati države poput Srbije u uslovima demografskog starenja - kaže za Tanjug Nikola Altiparmakov.
Pojašnjava da demografsko starenje znači da se rađa manje dece, da ljudi duže žive što je, kako kaže, samo po sebi dobra stvar i da bi kako duže živimo, trebalo i duže da radimo.
Sagovornik Tanjuga navodi da postoje nerealna očekivanja od javnog penzijskog sistema, ali da ima nerealnih očekivanja i od privatnih penzijskih sistema.
- To potvrđuju i ovogodišnji podaci, jer imamo kumulativno povećanje penzija za 20 odsto iz državnog fonda, a sa druge strane privatni penzijski sistemi imaju nominalni pad vrednosti od tri, četiri odsto, pa kada se na to doda inflacija od 15 odsto, postoji realni pad štednje u privatnim penzijskim fondovima u Srbiji od 20 odsto - kaže Altiparmakov.
Dodaje da je podložnost inflaciji stara boljka privatnih penzijskih sistema i da ona veoma brzo topi vrednost akumulisane štednje u njima, zbog čega je recimo Nemačka pre više od 60 godina svesno odlučila da napusti sistem kapitalisanja (ulaganja kapitala fondova) i pređe na sistem tekućeg finansiranja.
Pojašnjava da je to urađeno upravo zbog ekonomskih vrlina državnog penzijskog sistema, koji nikako nije samo protočni boljer, kako se, naročito među mladima smatra, a jedna od najvećih je njegova otpornost na inflaciju.
- Javni penzijski sistemi su mnogo otporniji i pružaju mnogo bolju zaštitu od inflacije nego što je slučaj sa privatnim sistemima - ocenjuje Altiparmakov.
Privatni penzijski fondovi podbacili
Ističe da je to jedan od brojnih razloga zbog kojih se preza od uvođenja obaveznog dopunskog penzijskog osiguranja.
- Osim toga obavezni privatni penzijski fondovi imaju ogromne troškove, a iskustva dosta zemalja Istočne Evrope su pokazala da su koristi od njih male i zato su i Mađarska i Poljska, koje su prve uvele obavezne privatne penzijske fondove, ukinule ih, a druge zemlje poput Slovačke, Bugarske, Litvanije, Estonije Letonije su ih smanjile u velikoj meri - navodi Altiparmakov, uz opasku da se ispostavilo da su Srbija i Slovenija bile u pravu kada nisu ni išle u smeru uvođenja privatnih penzijskih fondova.
Na pitanje šta je najbolje rešenje za obezbeđivanje finansijske sigurnosti u starosti kada državna penzija nije dovoljna, sagovornik Tanjuga kaže da jednostavnog rešenja nema, ali da je svakako dobro da radimo što duže možemo i da se po mogućnosti štedi.
Ukazuje, međutim, da značajan deo građana ne može da dodatno štedi i da bi oni trebalo da znaju da će za njih, uostalom kao i za one boljestojeće, uvek tu biti javni penzijski sistem da ih zaštiti.
Dan nakon proslave najradosnijeg hrišćanskog praznika, odnosno drugi dan Božića, naziva se i Sabor Presvete Bogorodice. Vernici joj odaju počast i zahvalnost što je rodila spasitelja ljudskog roda. Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan nakon proslave najradosnijeg hrišćanskog praznika, odnosno drugi dan Božića, naziva se i Sabor Presvete Bogorodice. Vernici joj odaju počast i zahvalnost što je rodila spasitelja ljudskog roda. Drugi dan Božića posvećen je Bogorodici, a treći dan najradosnijeg hrišćanskog praznika je Stevandan
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Aleksandar Vučić, lider opozicije, je tokom drugog dana zasedanja konsitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije, prokomentarisao govor kojim je juče predstavljen Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste za predsednika parlamenta.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oprostio se od majora Gorana Bulajića, jednog od najboljih pilota Vojske Srbije, ističući njegovu hrabrost, posvećenost pozivu i časnu službu otadžbini.
Ana Brnabić oštro je reagovala povodom nasilja kojem smo juče svedočili ispred Narodne skupštine Srbije, poručivši da za takve scene odgovornost snose Studentska lista i mediji za koje tvrdi da su godinama podsticali podele i širili mržnju.
Od desetoro dece koja su u utorak, 17. novembra, primljena u Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS) nakon incidenta na pokretnim stepenicama u beogradskom tržnom centru, troje je hirurški zbrinuto, saopšteno je danas iz UKCS.
Stariji muškarac zadržan je do 48 sati zbog sumnje na nasilje u porodici pošto je, prema navodima prijave, supruzi polomio butnu kost, u selu Lopardince kod Bujanovca.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Beogradska policija traga za četvoricom mladića koji su nasilno odveli dvojicu tinejdžera iz jednog restorana brze hrane u Beogradu, zatvorila ih u šupu u dvorištu porodične kuće, pretukli daskom i kaišem, pa ih opljačkali.
Iranska vojska saopštila je da je izvela napad dronovima na vazduhoplovnu bazu Ali al-Salem u Kuvajtu, u kojoj se nalaze američke snage, navodeći da su mete bile američke bespilotne letelice i raketni sistemi.
Specijalna jedinica francuske policije namenjena suzbijanju nemira nije se javila na dužnost na dan demonstracija širom zemlje, javila je francuska televizija BFMTV.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, održao je razgovore sa američkim privrednicima na marginama samita APEK-a u Šendženu, prenose "Vesti".
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Gastroenterolog Rosario J. Ligresti objašnjava šta se dešava u telu ako ste se prejeli i kako da rešite problem nadutosti. On kaže da masaža stomaka može da reši problem nadutosti već za 15 minuta.
Pevač Darko Lazić ponovo je privukao pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu podelio šaljivu objavu koja je mnoge nasmejala.
Pevač Mehmed Badan stekao je popularnost u našoj zemlji kada je snimio duet sa pevačicom Viki Miljković, a reč je o pesmi "Zašto" koja je u to vreme bila veliki hit.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima u društvu svog verenika Muhameda Bešića, poznatijeg kao Mukija, a delić atmosfere sa egzotične destinacije podelila je sa svojim pratiocima na društvenim mrežama.
Nakon što je Sanja, ćerka legende srpskog fudbala Dragana Džajića, položila zakletvu u Narodnoj skupštini, sva pažnja javnosti usmerena je na ženu koja joj je ceo život bila uzor i najveći oslonac, majku Branku Džajić.
Harmonikaš Dragan Stojković Bosanac iza sebe ima višedecenijsku karijeru i sarađivao je sa najvećim imenima muzičke scene, ali nije zanemario ni obrazovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.