U avgustu 1914. moćna Balkanska armija austrogarske monarhije krenula je preko Save i Drine na Srbiju. Za manje do dve nedelje srpska vojska, sastavljena većinom od uvojičenih seljaka, vratila je okupatora nazad, gde mu je mesto.
Do tog trenutka vojnike cara Franje Jozefa pobeđivale su samo Velike sile: Francuska i Pruska. Od male Srbije to niko, a najmanje on, nije očekivao. Pored toga što je prva velika, i možda najznačajnija, pobeda Srba u Velikom, iliti Prvom svetskom ratu, ova bitka je poznata i po tome što je u njoj prvi put u novijoj srpkoj istoriji prekršen lanac komandovanja.
Dok je načelnik Generalštaba, vojvoda Radomir Putnik čekao ishod austro-ugarskih operacija, general Stepa Stepanović je shvatio važnost planine Cer, obrazovao Cersku udarnu grupu, i samoinicijativno zauzeo kote Trojan i Kosanin grad. Zbog toga je i sam postao vojvoda.
Cerska bitka vođena je od 12. do 24. avgusta 1914. godine, a u istoriografiji se pominje i kao Jadarska bitka, jer su glavne vojne operacije vođene u slivu reke Jadar.
Foto: mod.gov.rs
Cerska bitka
Borbe su počele u zoru prelazom Prve austrougarske armije kod sela Batara i Samurovića ade, s ciljem daljeg prodiranja u Srbiju, dok je Druga armija forsirala reku Savu i zauzela Šabac. Neprijateljskim snagama su se hrabro suprotstavljali predstražni odredi srpske vojske na Drini sve do 15. avgusta.
Prvi okršaj i niz teških borbi
Do prvog velikog okršaja na planini Cer došlo je u noći između 15. i 16. avgusta kod Tekeriša, a potom su teške borbe vođene sve do 20. avgusta na frontu širine 50 kilometara i pravcu Šabac-Tekeriš-Krupanj.
Austrougarske snage, koje je predvodio komandant Balkanske vojske Oskar fon Poćorek, imale su više od 200.000 ljudi, dobro naoružanih i opremljenih, koji su dejstvovali uz odličnu logistiku i sadejstvo moderne artiljerije.
Vojska Kraljevine Srbije, čiji je vrhovni komandant bio regent Aleksandar Karađorđević, imala je ukupno samo 180.000 vojnika, ali i neviđen moral.
Pobedi Srba, pored toga, doprinela je ispravna strategija vrhovne komande, ali i iskustva u modernom ratovanju koja su stekli u Balkanskim ratovima. Austrougarske snage naterane su na povlačenje u noći između 19. i 20. avgusta, koje se nastavilo i narednog dana.
Isterivanjem neprijatelja do Drine i završnim operacijama, od 21. do 28. avgusta 1914. godine, kada je oslobođen Šabac, okončane su takozvane Cerske operacije.
Foto: printscreen youtube
Vojvoda Stepa Stepanović na konju
U teškim borbama Austrougarska je imala oko 25.000 poginulih i ranjenih i više od 4. 500 zarobljenih oficira i vojnika.
Na srpskoj strani iz stroja je izbačeno 16.045 podoficira i vojnika i 259 oficira, od toga je bilo 2.107 poginulih i 250 zarobljenih. U izveštaju o porazu austrougarske vojske, austrijski novinar Ervin Kiš je napisao:
- Armija je potučena i nalazi se u bezobzirnom, divljem i paničnom bekstvu. Jedna potučena vojska, ne, jedna razbijena rulja, jurila je u bezumnom strahu prema granici... Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju!
Po načinu vođenja i ishodu, Cerska bitka predstavlja remekdelo ratne veštine, a kao izuzetan primer prelaska iz strategijske odbrane u kontranapad, ona se i danas proučava na najpoznatijim vojnim akademijama, uključujući i američki Vest Point.
Uloga Druge armije
Presudnu ulogu odigrala je Druga armija, kao najznačajnija operativna grupa i njen komandant đeneral Stepa Stepanović, koji je izradio plan operativnih dejstava i u ključnom trenutku uputio jedan puk da ovlada grebenom Cer, što je odlučilo ishod bitke.
NAJPOPULARNIJI - MARŠ NA DRINU
Marš na Drinu, koračnica koju je u Valjevu napisao Stanislav Binički, a koja je posvećena pobedi srpske vojske nad austro-ugarskim trupama na Ceru, vojna je koračnica sa najvećim brojem verzija u rok muzici!
Ova legendarna melodija, koje postala simbol hrabrosti Srba tokom Prvog svetskog rata, doživela je 17 rok verzija, od kojih su najpoznatije verzija grupe Shadows, potom grupe Lajbah, Smak…
Marš na Drinu svirali su svi, izvođena je i u Ujedinjenim nacijama 2013. godine a gotovo da je zaboravljen podatak da je na referendumu početkom devedesetih godina izabrana za himnu, ali to nikad nije postala.
Zbog ovih zasluga, regent Aleksandar je Stepanoviću dodelio čin vojvode. Braneći otadžbinu i narod od austrougarske agresije, srpska vojska je pružila primer bezmerne hrabrosti i patriotizma, koji će zauvek ostati u kolektivnoj svesti nacije.
Vest da je srpska vojska do nogu potukla austrougarske trupe iznenadila je svetsku javnost, koja nije očekivala da se jedna mala država, iscrpljena Balkanskim ratovima u prethodne dve godine, može vojnički odupreti velikoj sili.
Ova pobeda je tim više proslavila srpsku vojsku, jer je ujedno bila i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu. Pobeda Srba doprinela je održanju morala sila Antante, koje su u početku rata gubile bitke na svim frontovima.
Zahvaljujući toj pobedi, Austrougarska je zakasnila s koncentracijom trupa prema ruskom frontu, što je kasnije olakšalo operacije saveznika.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Ukrajinski teški transportni avion An-124 „Ruslan“ zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tjubu, nedaleko od japanskog grada Nagoje, zbog čega je pista hitno zatvorena.
Američki predsednik Donald Tramp iznenadio je okupljene na predizbornom skupu u Ajovi kada je, govoreći o komplikovanosti savremenih mašina, počeo da imitira zvukove pokretanja kosilice, objašnjavajući da želi da poljoprivredna oprema bude jednostavna za korišćenje.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Starinski kolač sa keksom i grizom odličan je izbor kada želite da pripremite nešto slatko, a da ne provodite mnogo vremena u kuhinji. Pravi se bez pečenja, od nekoliko jeftinih sastojaka, a za merenje vam je dovoljna obična čaša.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Pop diva Jelena Karleuša progovorila je o emocijama koje je izazvao njen poljubac sa 25 godina mlađim partnerom Aleksandrom Ševom, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti.
Iako se o njihovoj svadbi već dugo spekuliše, pevačica Tanja Savić priznaje da joj formalno ozvaničenje veze trenutno nije prioritet, kao ni njenom partneru Muhamedu Mukiju Bešiću.
Voditeljka Suzana Mančić je nedavno prodala stan od 175 kvadrata u Ulici kneza Miloša za 500.000 evra, a potom sav novac uložila u kupovinu i renoviranje nove nekretnine na Voždovcu.
Ljubavna priča pevačice Viki Miljković i muzičara Dragana Taškovića započela je kada je Viki imala samo 18 godina i traje do danas, uprkos svim preprekama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.