Fizičku agresiju je, barem jednom tokom detetovog života, koristilo 63 odsto roditelja, a samo prošle sedmice njih 13 odsto.
Vesna Dejanović iz UNICEF-a ističe da najavljene izmene Porodičnog zakona, eksplicitno zabranjuju fizičko kažnjavanje dece. Posebno ukazuje da čak 95 odsto roditelja nije saglasno da je dobro nasilno disciplinovanje dece. Zakon, kaže, nema kaznenu funkciju, već preventivnu, upozoravajuću, koja daje mogućnost sistemu da kada se uoči rizik, roditelj dobije savetodavnu pomoć.
Na pitanje zašto tuku decu - kao dva najčešća razloga roditelji navode da je dete bilo neposlušno ili da je bilo u opasnoj situaciji.
U istraživanju Instituta za psihologiju na Filozofskom fakultetu iz 2020. godine, većina roditelja je izjavila da su koristili neki oblik fizičke agresije kao način disciplinovanja deteta.
Njih 63 odsto je, barem jednom tokom detetovog života, koristilo fizičku agresiju, dok je 45 posto nasilno disciplinovalo decu tokom prethodne godine, a prošle sedmice njih - 13 odsto.
Vesna Dejanović posebno ističe da je važno da 95 odsto roditelja nije saglasno da je nasilno disciplinovanje dece dobro, što govori da su oni svesni toga, ali da roditeljima očigledno nedostaje veština i usvajanje alternativa.
Foto: Shutterstock
Što se tiče najavljenog zakona koji će eksplicitno zabraniti fizičko kažnjavanje, kaže da su reakcije većinski pozitivne.
- Roditelji u stvari traže pomoć i u tom smislu ova im zakonska odredba ide u susret zato što ima preventivnu funkciju. Ima naravno i suprotnih mišljenja, da je ovo nametanje normi tradicionalnoj porodici - navela je Dejanovićeva.
"Grozna druga godina"
Većina roditelja je u istraživanju odgovorila da je prvi put tukla dete kada je ono imalo između dve i tri godine, skoro polovina dece je tada prvi put dobila batine.
Inače, upravo u ovom periodu deca ispoljavaju prirodnu neposlušnost, imaju ispade besa i prkosnog ponašanja i ova faza se zove "grozna druga godina", ali je normalna putanja razvoja deteta i ne zaslužuje batine.
Roditeljima su potrebni saveti kako da podstaknu razvoj deteta u ovoj fazi, a ne da ga kažnjavaju, zaključuju istraživači.
Ukazuje da ne postoji dokaz o pozitivnom uticaju nasilnog disciplinovanja dece.
Novi zakon je, ističe, još jedna poruka o nultoj toleranciji i poruka da nasilno disciplinovanje, fizičko i psihološko, kao vaspitna mera nije prihvatljivo.
- Naši zakoni regulišu pitanje težeg zanemarivanja, zlostavljanja dece. Tanka je granica između male usputne ćuške, udarca. Roditelj nije svestan njegove težine, samo dete može da proceni koliko je to za njega bilo teško. Potrebno je imati mehanizam za ranu podršku onim roditeljima koji se suočavaju s takvom praksom i kojima je potreban savet da ne bi došlo do eskalacije - objasnila je Dejanovićeva.
Foto: Shutterstock
Kako najčešće roditelji tuku decu
Rezultati istraživanja pokazuju da kada su roditelji fizički agresivni oni obično udaraju dete rukom po zadnjici njih 36 odsto.
Tvrde predmete poput kaiša, četke i štapa za udaranje deteta koristi šest posto. Dete je uštinulo sedam odsto roditelja, a toliko im je vuklo lice, glavu ili uši.
Sankcija za roditelje prema novoj zakonskoj odredbi biće "sprovođenje korektivnog nadzora".
- Ono što je sigurno, ističe, zakon nema kaznenu funkciju, on ima preventivnu upozoravajuću funkciju koja daje mogućnost sistemu da kada se uoči rizik roditelj dobije savetodavnu pomoć. Ako je problem kompleksniji, da se roditelj uputi na neke intenzivnije programe podrške roditeljstvu - navodi Dejanovićeva.
Dodaje da je ovu odredbu usvojilo više od 60 zemalja, a Srbija je među 23 koja se obavezala da će to učiniti.
Takođe, ukazuje da zakonska odredba mora biti udružena sa drugim odredbama i da je ona prevencija u sprečavanju eskalacije ili težih oblika nasilja.
Povodom 4. juna, Međunarodnog dana dece žrtava nasilja Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju saopštilo je da su zaštita dece i njihova bezbednost apsolutni prioritet.
Povodom 4. juna, Međunarodnog dana dece žrtava nasilja Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju saopštilo je da su zaštita dece i njihova bezbednost apsolutni prioritet.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Nakon što je blokaderska rulja upala u zgradu naše televizije, Nova S, sada prorežimski medij, objavila je da su "revoltirani građani "ušli" u Informer TV.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Zbog sumnje da je u autobusu koji je saobraćao na liniji Podgorica–Pljevlja prevozio više od kilogram marihuane, policija je uhapsila N. M. (20) iz Pljevalja, saopšteno je iz Uprave policije.
Izmenom zakona Finska je odobrila tranzit nuklearnog oružja, pa bi u vanrednim situacijama NATO avioni s takvim naoružanjem mogli sletati na finske aerodrome.
Rusija i Kina započele su pripreme zajedničke misije za istraživanje Marsa i kreću u proizvodnju naučnih instrumenata i specijalne opreme namenjene proučavanju Crvene planete, izjavio je generalni direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Sezona je prehlada, ali pre nego što posegnete za sprejevima za otčepljivanje važno je da znate da ne bi trebalo da ih koristite duže od 10 dana u kontinuitetu.
Prebacivanje fotografija, snimaka i dokumenata sa jednog telefona na drugi ne mora da bude komplikovano. Postoji besplatna aplikacija koja omogućava brz prenos fajlova između Androida, Ajfona i računara, bez kablova i gubitka kvaliteta.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari