Čak 100 dece ispisalo se iz OŠ "Vladislav Ribnikar", ali nijedno iz VIII-2, odeljenja iz kog je dečak koji je počinio zločin i u kom je ubio šestoro đaka. Deca ne govore o ubici, ona tuguju. Zbližila ih je tragedija. Na najzdraviji način u odnosu na nas odrasle, ušla su u proces tugovanja i žaljenja. Pronašli su svoje mesto u ovom društvu, za razliku od nas, odraslih, koji i dalje lutamo i gubimo se u različitim temama.
Međutim, prema upitniku koji je do sada dobrovoljno popunilo više od sto đaka iz "Ribnikara" i škola pogođenih zločinom u okolini Mladenovca, ima dece i u narandžastoj i u crvenoj zoni, koja zahtevaju dodatnu psihosocijalnu pomoć, a koja im do sada nije bila pružena, objašnjava psiholog Hana Korać iz Radne grupe za mentalno zdravlje i bezbednost mladih, koja nakon 3. i 4. maja radi u "Ribnikaru" i školama koje su izgubile đake u zločinu u okolini Mladenovca i Smedereva.
Deca od 13-14 godina su se hrabro i zrelo ponela.
- To je taj efekat grupe. Sva deca unutar škole su se zbližila. Već od sredine maja su spontano, instinktivno, na najzdraviji način, počela da obrađuju gubitak koji su doživela. Napravila su svoja nova pravila funkcionisanja unutar škole. Čak i oni koji nisu želeli da se vrate u prostorije "Ribnikara" ili čiji roditelji to nisu želeli nalazili su se s drugarima posle škole u parku, bili su saosećajni. U školi su spuštene glave i u tišini prolazili pored mesta zločina. Crtali su i pisali o svojim drugarima. Od 3. maja deca su naš najzdraviji deo društva - priča Korać za Kurir.
Manje đaka se upisalo u "Ribnikar" ove godine.
- Broj prvaka je za 10 odsto manji u odnosu na lane, što nije velika razlika!
Roditelji da odobre deci popunjavanje upitnika koji ste dobili od Norvežana... Uz pomoć tog upitnika sje rađeno s decom preživelom na Utoji nakon Brejvikovog zločina, koji je odneo 77 života.
- Upitnik je zapravo polustrukturirani intervju s detetom kome obučeni psiholog sa iskustvom čita pitanja. Potom se procenjuje i razgovara s roditeljem i detetom da li je detetu potrebna dodatna podrška. Dobrovoljno je jer nam je bitno da roditelji budu saveznici, da shvate da upitnik pojačava stepen razumevanja i povezanosti između njih i deteta. Nudimo ga u "Ribnikaru", ali i u 11 škola koje su izgubile đake 4. maja ili u njih idu braća i sestre te ubijene dece. Nažalost, "Ribnikar" jeste najdirektnije izložen, cela smena od više od 500 đaka (1.100 đaka škola je imala lane) direktno je izložena traumatskim iskustvima. Međutim, dogodio se, nažalost, i zločin nadomak Mladenovca, pa i u dvorištu same škole u Duboni, na šta se često zaboravlja. Proces oporavka tamo je dodatno otežan jer su Dubona i Malo Orašje mala mesta, svi su se poznavali, dosta njih je u rodbinskim relacijama. Deca nemaju puno izbora da li će nastaviti da idu u školu ili ne jer je to jedina škola. Nemaju ni veliki izbor gde da se okupljaju, a deca su pobijena upravo na mestu okupljanja - priča psihološkinja Hana Korać.
NEKI NASTAVNICI OTVARAJU BOLOVANJE ILI ODLAZE
Mnogi ne žele da budu razredne starešine u "Ribnikaru"
- U smeni u kojoj je bio zločin nastavnici su mnogo više fokusirani na potrebe dece, a donekle zanemaruju i zapostavljaju sebe i svoje potrebe. Nastavnici iz druge smene su zaštitnički nastrojeni prema kolegama. I zato smo sada u školi zbog njih.
Neki i odlaze iz škole.
- Ima i onih koji otvaraju bolovanje i odlaze u druge škole. To je nešto što sama škola mora da promišlja i rešava.
Još je i v. d. direktorke podnela ostavku, a na njeno mesto dolazi neko dugi.
- Definitivno. Taj kolektiv ima svoje dinamike i odnose odranije i to mora da bude neko ko je upućen u njih, kako bi imao bolje i dublje razumevanje za ono što se dešava - priča ona i dodaje da je veliki broj roditelja zainteresovan za popunjavanje upitnika:
- Ukupno je više od 100 potpisanih saglasnosti. To nije neuobičajeno jer se ljudi inače jako kasno javljaju stručnjacima, kad postaje sve gore!
Najdigrektnije su pogođena deca iz VIII-2
- Ta deca su najdirektnije pogođena, s njima radi poseban tim od prvog dana, kao i sa VIII-4, gde je bilo žrtava (roditelji sadašnjeg VI-2, u kom je dvoje dece ubijeno, možda će pristati da se oformi grupa u skorije vreme). Vidi se napredak - priča Korać i objašnjava kako deca reaguju na tragediju koja se dogodila:
- Kod dece do 10 godina, u nižim razredima, to je iznova ponavljanje traumatskog iskustva kroz crtanje, priču, igru. Crtaju, na primer, tužna lica, decu koja plaču, sunce boje u crno. Tu su i somatske smetnje, kao što su bolovi u stomaku.
Niko od dece, srećom, nije crtao sam zločin.
- Ne, ali i to je moguće da se desi kao način ispoljavanja straha i bola. Ima i onih koji ne žele da se odvoje od roditelja, ispoljavaju regresivno ponašanje. I takva reakcija je normalna. Ali, ako upitnik pokazuje da je ta reakcija u narandžastoj ili crvenoj zoni, to znači da traumatsko iskustvo utiče na dete tako da postaje disfunkcionalno i da mu je potrebna dodatna pomoć - priča o mlađim učenicima Korać, a evo šta kaže a starije učenike:
- Kod njih je pad koncentracije, nemogućnost da uče i da prestanu da pričaju o zločinu, traže sve o tome na internetu, socijalno povlačenje. Te ekstremne promene ponašanja su adaptivne s obzirom na traumatsko iskustvo. Ali, ako traju duže od minimum 30-40 dana, reč je o problemu. Mogu da se jave i poremećaj spavanja, ishrane, oscilacije u raspoloženju...
Upitnik se sastoji iz pitanja o životu pre i posle 3. maja, kao i o samim zločinima. Svakog zanima šta se "vidi" kroz tih 100 upitnika.
- Ima dece u svim kategorijama, a na sreću, najviše ih je u zelenoj, što znači da traumatsko iskustvo zdravo integrišu. Takvo je iskustvo i u Norveškoj. Međutim, ima ih i u narandžastoj i u crvenoj zoni i ona zahtevaju dodatnu pomoć, koja im do sada nije bila pružena.
TRAUME I ZA CEO ŽIVOT
I 10 godina kasnije mogu da se ispolje reakcije na traumu a da to uopšte ne povezujete s njom. Sa ovim ćemo se možda boriti i decenijama, pa je zato jako bitno da ljudi na vreme počnu sa zbrinjavanjem. Zato je još bitno razgovarati dok smo dobro. Sredinom oktobra će na poziv opet doći Norvežani, radiće se radionica i supervizijski razgovor sa svim pomagačima, a nakon toga sledi dalja organizacija vaninstitucionalnog sistema psihosocijalne podrške.
Deca su i pre 3/4. maja bila na neki način traumatizovana,.
- Postojala je ranjivost, koja je bila okidač. Traumatsko iskustvo vas suoči s vašim ličnim kapacitetima.
Ali... Imaju podršku!
- Ili dobijaju psihosocijalnu podršku, odnosno dolaze u Dečji kulturni centar Beograd ili je to u samoj školi sa PP službom. Malo kompleksniji vid tretmana za crvenu zonu podrazumeva zbrinjavanje i uključivanje psihijatra, što može biti i u dispanzeru, a ne znači odlazak na odeljenje.
NE TREBA ŽURITI S MEMORIJALNIM CENTROM
- Ne treba žuriti s memorijalnim centrom. Proces tugovanja i oporavka traje. I ne možete siliti. Memorijalni centar treba da postoji zbog nas kao društva. Vlada će verovatno uskoro oformiti komisiju koja će prikupljati idejna rešenja, a kada država bude imala predloge, prvo će ih izneti roditeljima ubijene dece.
Korać priča i na koji način se radi sa roditeljima dece iz "Ribnikara".
- S njima radi posebna grupa terapeuta, kao i s roditeljima preživele dece iz tadašnjih VII-2 i VII4, a sadašnjih VIII-2 i VIII-4 - priča ona i dodaje kako izgleda sada dan u "Ribnikaru":
- Još se nije sve stabilizovalo, otvorio se dijalog sa školom, razgovaramo o teškoćama i kako da im pomognemo!
Prati se upustvo Ministarstva prosvete
- Nema prekidanja, ali ima promene u vaspitnom segmentu. U svim školama, pa i u "Ribnikaru", krenulo se s uputstvom Ministarstva prosvete, razgovaralo se prvih nedelju dana, polako se ulazilo u nastavni proces. I inače je decu od 1. septembra teško vratiti u ulogu đaka, a u "Ribnikaru" se i škola izmestila u drugu zgradu, kapaciteti su smanjeni napola, nastavnici su promenili kabinete, došla je nova uprava. Sada u školu ulazimo samo zato što vodimo grupe s nastavnicima, a deci i roditeljima se nudi polustrukturirani intervju i individualna psihosocijalna podrška u Dečjem kulturnom centru Beograd, gde su inače i razgovori s roditeljima svakog ponedeljka od 18.30, i svako, iz bilo koje škole Beograda, može da dođe. Dakle, pomagači više nisu u "Ribnikaru". Takođe, držimo tribine u Mladenovcu, Smederevu - objašnjava Hana Korać.
U MLADENOVCU VEĆE INTERESOVANJE ZA UPITNIKE
U okolini Mladenovca više dece se javlja na upitnik.
- Imaju manje dostupne resurse pomoći, i koji god vid pomoći im se ponudi, dolaze u mnogo većem broju. Otvoreniji su da iznose probleme jer cela zajednica kroz to prolazi. Ta mesta su se dosta zatvorila, ljudi su u kućama, neki se plaše da izađu, ne mogu da pobegnu od onoga što im se dešava, dok u Beogradu odete samo dve ulice dalje i već vidite ljude u kafićima, nešto drugo... I tamo ima dece u narandžastim i crvenim zonama - objašnjava ona i doddaje da je njen rad sa decom u školi prekinut kada je prestao i krizni period:
Foto: Marko Đoković
Sahrana žrtvi masakra u Mladenovcu
- Krizni period je završen i deca polako moraju da se vrate u ulogu đaka, da shvate da je škola obrazovna ustanova i da imaju obaveze i odgovornost. Potrebno je da shvate da ni njih ni školu ne možemo da parališemo traumatskim iskustvom. Ako ne mogu da krenu u novi razred, da uče novo gradivo, ako se ne osećaju dobro, to je znak da je traumatsko iskustvo uticalo na njih tako da im je potrebna pomoć koju nudimo, ali u Dečjem kulturnom centru. Ne mogu u učionici pored nastavnika da ih dočekaju terapeuti jer im onda šaljemo poruku da nisu dobro - završava ona i dolazi do zaključka da to važi i za VIII-2 i za sve đake.
Kolarčeva zadužbina je raspisala poziv za učešće na Memorijalnom takmičenju za najbolje mlade kompozitore "Andrija Čikić" u znak sećanja na mladog pijanistu i kompozitora, tragično stradalog u maju ove godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu.
Naučili smo da o najsurovijim i najopasnijim ubicama saznajemo iz svetskih vesti crne hronike ili dokumentarnih filmova, verujući da se to po pravilu dešava "negde tamo".
Dragan Kobiljski, nekadašnji odbojkaš i sadašnji trener, podelio je na svom Fejsbuku objavu sestre K.M., koja je sa njegovom ćerkicom Emom Kobiljski ubijena 3. maja u OŠ:"Vladislav Ribnikar", kada je učenik Kosta Kecmanović nasumičnom pucnjavom oduzeo živote devetoro đaka i čuvaru škole na Vračaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kolarčeva zadužbina je raspisala poziv za učešće na Memorijalnom takmičenju za najbolje mlade kompozitore "Andrija Čikić" u znak sećanja na mladog pijanistu i kompozitora, tragično stradalog u maju ove godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Aleksandra Štimac, poslanica Studentske liste sela je u poslaničku klupu samo zato što je supruga istaknutog blokadera Vladimira Štimca. Bez trunke političkog iskustva ona je već drugog dana zasedanja skupštine Rašku oblast nazvala Sandžakom.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, učlanio se u Srpsku naprednu stranku (SNS), a pristupnicu je potpisao nakon razgovora sa Aleksandrom Vučićem.
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom nekadašnjeg predsednika Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
Da je Marija Radovanović, pristalica Studentske liste, koja je jogurtom polila glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije, pred početak konstitutivne sednice parlamenta, u SAD, Rusiji ili Nemačkoj, bila bi žestoko finansijski kažnjena, a mogla bi da završi i u zatvoru.
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Policija u Valjevu uhapsila je L. G. (32) iz ovog grada zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U četvrtak 19. novembra, prvog dana trgovanja akcijama Antropika na Volstritu, kompanije koja stoji iza veštačke inteligencije Klaud (Claude), njihova vrednost porasla je za čak 17 odsto, na 97,17 dolara.
Severnokorejski lider Kim Džong Un objavio je fotografije sa luksuznog skijališta na kojima njegova ćerka Ju Ae uživa u zimskim sportovima, dok on, zavaljen u kožnu fotelju postavljenu usred snega, puši cigaretu i posmatra stazu.
Rusiji bi mogle da budu potrebne najmanje dve godine da obnovi drumski deo Krimskog mosta, koji je teško oštećen tokom ukrajinskih napada, a taj rok važi samo pod uslovom da noseći stubovi nisu ozbiljno oštećeni i da ne bude novih udara.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Vlasnik se zabrinuo da je njegov labrador Bo usamljen dok je on na poslu, pa je uključio kameru i video scenu koja je već skupila milione pregleda na TikToku.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, Lea Milenković, pre tri godine na Instagramu je podelila fotografije nastale u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Posle godinu dana priprema, Filip Mitrović predstavio je album "33" pred kolegama i prijateljima, a u nove pesme pretočio je deo života koji je dugo čuvao za sebe.
Pevačica Slađana Marković danas bije najtežu životnu bitku – da ponovo stane na svoje noge nakon teških telesnih povreda i invaliditeta izazvanih padom sa terase u trenucima beznađa.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.