"Preosvećeni Episkop moravički g. Antonije, vikar Patrijarha srpskog i starešina Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi (53) umro je jutros u Moskvi", saopštila je SPC.
"Carstvo mu nebesko i večan spomen! Datum i vreme sahrane biće naknadno objavljeni", napisali su na zvaničnom sajtu.
Episkop Antonije je rođen 23. jula 1970. godine, na praznik Prepodobnog Antonija Kijevo-pečerskog, u Valjevu od oca Radovana i majke Jelke (rođ. Milićević). Osnovnu školu je završio u Pričeviću kod Valjeva, posle čega upisuje Bogosloviju Sveta Tri Jerarha u manastiru Krki, koju uspešno završava 1991. godine.
Kao učenika bogoslovije 23. septembra 1989. godine u manastiru Krki u čin male shime zamonašio ga je Episkop žički Stefan, koji ga je i rukopolžio u čin jerođakona 10. decembra 1989. godine u manastiru Žiči, a čin jeromonaha 5. januara 1991. godine takođe u manastiru Žiči. Na predlog Episkopa žičkog Stefana, a po blagoslovu Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske Pravoslavne Crkve, jeromonah Antonije je 1992. godine upisao Moskovsku duhovnu akademiju u Sveto Trojice-Sergijevoj lavri (Sergijev Posad). Diplomirao je akademske 1995/96. godine. Sa odličnim uspehom odbranio je i kandidatsku disertaciju (katedra za Istoriju pomesnih Crkava) na temu „Istoriя Serbskoй Pravoslavnoй Cerkvi s 1945 po 1995 godы“.
Kao najbolji student u generaciji bio je i stipendista Moskovske duhovne akademije. Odlukom Naučnog saveta Moskovske duhovne akademije 31. maja 1996. godine jeromonahu Antoniju je dodeljeno naučno zvanje kandidata bogoslovskih nauka Moskovskog univerziteta.
Po povratku iz Rusije 1996. godine, unapređen je u čin sinđela i postavljen za namesnika i blagajnika manastira Studenice, odakle je kasnije prešao u Mitropoliju dabrobosansku i primljen za sabrata manastira Dobruna. Na predlog Mitropolita dabrobosanskog Nikolaja, Sveti Arhijerejski Sinod Srpske Pravoslavne Crkve je postavio sinđela Antonija 2000. godine za profesora Bogoslovije Svetog Petra Dabrobosanskog u Foči. Iste godine predavao je i na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Istovremeno je obavljao dužnost starešine Saborne crkve u Sarajevu, gde biva unapređen u čin protosinđela na Božić 2001. godine.
Na predlog patrijarha srpskog Pavla, Sveti Arhijerejski Sinod je izabrao 2002. godine protosinđela Antonija za starešinu Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi. Na osnovu odluke Svetog Arhijerejskog Sinoda, mitropolit Nikolaj 17. marta 2002. godine u kapeli Duhovne akademije Svetog Vasilija Ostroškog u Foči proizveo protosinđela Antonija u čin arhimandrita. Na predlog Patrijarha srpskog Pavla, Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve, na svom redovnom zasedanju 2006. godine izabrao je arhimandrita Antonija za vikarnog episkopa Patrijarha srpskog sa titulom Episkop moravički. Hitortonija je obavljena 23. jula 2006. Godine u Sabornom hramu Svetog arhangela Mihaila u Beogradu od strane Patrijarha srpskog Pavla i uz sasluženje osamnaest arhijereja.
Foto: Foto: Printscreen You Tube
Stepen zvanja magistra teologije stekao je na Ruskom pravoslavnom institutu Svetog Jovana Bogoslova u Moskvi uspešno odbranivši magistarski rad na temu „Bogoslužebnыe tradicii v Serbskoй Pravoslavnoй Cerkvi“. Pred Međunarodnim akademijskim akreditacionim i atestacionim komitetom (MAAAK) uspešno brani naučnu disertaciju na temu „Bogosluženja u dohalkidonskim crkvama“, stekavši zvanje doktora teologije. Od 2003. godine, episkop Antonije je predavao na Ruskom pravoslavnom institutu „Sveti Jovan Bogoslov“ u Moskvi, gde je do izbora u zvanje dekana 2018. godine bio i upravnik Katedre za liturgijsko bogoslovlje.
Odlukom Naučnog veća Moskovskog pravoslavnog univerziteta Svetog Jovana Bogoslova 2018. godine, episkop Antonije je postavljen za dekana Filozofsko-bogoslovskog fakulteta Moskovskog pravoslavnog univerziteta u Moskvi. Na pomenutoj fukciji se nalazio sve do 1. jula 2022. godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Odnosi Srpske Pravoslavne Crkve i Ruske Pravoslavne Crkve u periodu između 1944. i 1950. godine, na osnovu materijala iz arhiva Rusije i Ruske Pravoslavne Crkve” uspešno je odbranio 2019. godine na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Prešovu (Slovačka). Nosilac je visokih crkvenih i državnoh odlikovanja. Autor je sledećih knjiga i monografija: Gospodi poseti vinograd seй, Pravoslavna Moskva (vodič kroz pravoslavne svetinje ruske prestonice), Otnošeniя Serbskoй i Russkoй Pravoslavnыh Cerkveй na osnovanii dokumentov rossiйskih arhivov, Svяtыe zemli serbskoй, U zagrljaju Bogorodičinog grada i Svidetelь istorii i živoй golos tradicii. Preveo je sledeće knjige: Pomeranje granica srca Mitropolija tverskog i kašinskog Amvrosija (Jermakova), U šta veruju pravoslavni hrišćani Mitropolita budimpeštanskog i mađarskog Ilariona (Alfejeva), Zapitajmo se o budućnosti čovečanstva Patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila i Tajna predivnih dela Mitropolita tverskog i kašinskog Amvrosija. Bio je autor članaka i radova objavljenih u ruskom izdanju Pravoslavne enciklopedije, kao i u radu Pokloničke agencije Put vere i Izdavačke ustanove Podvorja Srpske Pravoslavne Crkve u Moskvi.
Ministar odbrane Miloš Vučević, nekadašnji gradonačelnik Novog Sada sa najdužim mandatom u istoriji grada, istakao je danas na pitanje novinara NS Uživo o protestima povodom izgradnje verskog objekta na Limanu, da svako ima pravo da iskaže svoj stav, slaganje ili ne slaganje te da nikada nije bio protiv bilo kakvog okupljanja koje ne narušava javni red, mir i fizički integritet.
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić izdao je saopštenje povodom izjašnjavanja političkog pokreta POKS a vezano za napad na svešteno lice na novosadskom Limanu.
Možda više nema patrijarha Pavla, ali i dalje u našim sećanjima i srcima odzvanjaju njegove blage, ali britke reči koje su nekad uteha i lek, a nekad dobra lekcija
Član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Nebojša Bakarec žestoko je iskritikovao napad na sveštenika SPC koji je motivisan "svakodnevnim i sve izražajnijim medijskim pohodima na Srpsku Pravoslavnu Crkvu"
Nepoznati muškarac napao je juče u popodnevnim satima sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.M. u novosadskom naselju Liman, potvrdila je Eperhija bačka.
Srpska pravoslavna crkva i vernici u subotu slave Velike zimske zadušnice. Tog dana se obeležava sećanje na sve preminule. Ide se na groblja ili u crkve i pali sveća.
Sveštenik Aleksandar Praščević objavio je novi istrazivacki poduhvat delo "Odnosi pravoslavnih hrišćana i muslimana u Bosni i Hercegovini u Drugom svetskom ratu" koji pre svega predstavlja dug prema nevinim žrtvama rata, ali i onima čija su imena dugo bila nepoznata, kako dobročinitelja tako i zločinaca, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Crkva i vernici danas slave praznik posvećen Svetom velikomučeniku Teodoru Stratilatu, svetitelju iz 4. veka o kome je pisao i vladika Nikolaj Velimirović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar odbrane Miloš Vučević, nekadašnji gradonačelnik Novog Sada sa najdužim mandatom u istoriji grada, istakao je danas na pitanje novinara NS Uživo o protestima povodom izgradnje verskog objekta na Limanu, da svako ima pravo da iskaže svoj stav, slaganje ili ne slaganje te da nikada nije bio protiv bilo kakvog okupljanja koje ne narušava javni red, mir i fizički integritet.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je danas na aerodromu u Tivatu političara Borisa Tadića dok iz dana u dan po tajkunskim medijima i društvenim mrežama kuka kako se u Srbiji "teško živi", očigledno nema ni malo problem da spakuje kofere i ode na letovanje.
Sramne provocije i otrovni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu i pravoslavne vernike ne prestaju. Blokaderčina sa dna kace Goran Ješić otišao je korak dalje u svojoj bolesnoj mržnji i udario direktno na SPC.
Bivša ambasadorka Branka Latinović gostovala je u programu tajkunskih medija i javno priznala da dolazak predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Beograd predstavlja ogromno priznanje za Srbiju.
Najavljeni koncert Dina Merlina, zakazan za 5. septembar na Starom aerodromu u Kraljevu, izazvao je reakcije u javnosti. Nakon najave događaja, usledilo je negodovanje dela građana i udruženja koji traže da koncert bude otkazan.
Poznati hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina javno je priznao ono što svi u svetu već dobro znaju - predsednik Aleksandar Vučić ima daleko bolje procene i vodi superiorniju spoljnu politiku od Evropske unije, čuvajući isključivo interese svoje zemlje.
Turski državljanin K. E. (24), osumnjičen za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinove (27), boravio je oko dva meseca u iznajmljenom stanu u Borči, gde je, kako se saznaje, živeo sa suprugom koja je nekoliko dana pre zločina otišla u Istanbul.
Ružica Mijajlović iz svrljiškog sela Pirkovac, snaja Jovana Mijajlovića (80) čiji je ubica Ljubisav Trifunović (83) danas osuđen na 14 godina zatvora, očekivala je strožu kaznu pa se nada da će se Više javno tužilaštvo žaliti na prvostepenu presudu.
Pripadnici SAJ-a i UKP-a munjevito su upali u objekat u mestu Vodanj, kod Smedereva, gde su razbili opasnu narko-grupu i zaplenili oko pola tone marihuane.
Dan nakon strašne tragedije na Novom Beogradu, u kojoj je sin Zoranu Ć. (57) ubio majku Milku Ćosović (82), oglasili su se iz Gradske organizacije slepih Beograda i otkrili da je Milka bila ugledni oftalmolog koji je lečio i slabovide osobe.
Ruski hakeri došli su do dokumentovanih dokaza o direktnom učešću NATO-a u napadima na ruskoj teritoriji, proizilazi iz materijala koje su anonimni hakeri dostavili ruskim medijima.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Posle dugog čekanja i brojnih glasina, poznato je kada se očekuje izlazak GTA VI, a otkriveni su i novi detalji o priči, glavnim likovima, mapi i platformama na kojima će igra biti dostupna.
Cvetni aranžmani sa venčanja Alise Amoroso postali su viralni zbog veoma neobičnog detalja. Kako bi smanjila troškove, pridtala je na kreativno rešenje svoje organizatorke venčanja koje je uključivalo karfiol i kupus.
Kupovne kore za pitu mogu postati jednako ukusne kao domaće uz samo jedan jednostavan trik. Saznajte kako da napravite sočnu, mekanu i savršeno ukusnu pitu, bez suvih kora i razočaranja.
Kaomi Dženigs (28) iz Irske bila je na putovanju iz snova sa svojim suprugom Oliejem na Tajlandu, gde su slavili njegov 30. rođendan. Međutim, idiličan odmor pretvorio se u noćnu moru kada su počeli da se javljaju neobični simptomi, za koje se ispostavilo da su znak terminalnog tumora na mozgu.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića javno je pružio podršku Hani Duvnjak i Neriu Ružanjiu nakon što se par žestoko sukobio sa Aneli Ahmić u emsiji "Narod pita".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.