Budžet Srbije pre nego što je Aleksandar Vučić preuzeo kormilo države bio je daleko manji, gotovo zanemariv u poređenju s današnjim stanjem.
Kada je Vučić postao predsednik, zemlja se suočavala sa velikim ekonomskim izazovima, visokim dugom, slabom privrednom infrastrukturom i stagnirajućom privredom. Stanje koje je za sobom ostavila Demokratska stranka.
Mnogi sektori bili su u lošem stanju, a ekonomija je bila daleko od stabilne. Za razliku od tog perioda, danas budžet Republike Srbije, beleži rast od neverovatnih 213% u poslednjih 13 godina.
Impresivan rast od 213 odsto
Budžet Republike Srbije od 2012. do 2025. godine zabeležio je impresivan rast od čak 213%, dostigavši istorijski visok nivo od 2.346,2 milijardi dinara. Ovaj rezultat ne predstavlja samo statističku činjenicu već i simbol uspešnih ekonomskih reformi koje su sprovedene pod rukovodstvom Aleksandra Vučića.
Foto: Informer
Kada je Vučić preuzeo kormilo, budžet je iznosio 750,1 milijardi dinara, dok je zemlja bila suočena s brojnim izazovima - visokim javnim dugom, neefikasnim javnim sektorom i ekonomijom koja je stagnirala. Danas, Srbija je na stabilnijim temeljima, s rastućim prihodima i strateškim ulaganjima koja jačaju njenu budućnost.
Više novca za građane i razvoj
Ono što ovaj rast čini posebno značajnim jeste njegova svrha. Više novca u državnoj kasi znači bolje plate, sigurnije penzije i nova ulaganja.
Rast budžeta omogućio je upravo značajna ulaganja u ključne oblasti.
Prosečna plata do kraja 2025. - 1000 evra!
Ministar finansija Siniša Mali istakao je danas da se po dinamici i planu očekuje da do kraja ove godine, u decembru 2025. godine, prosečna zarada bude preko 1.000 evra.
- To je jedno od obećanja koje smo dali u 2019. godini, kroz program Srbija 2025. To govori u prilog tome smo posvećeni da nam raste životni standard građana - rekao je Mali.
Od 1. januara povećane su i plate u javnom sektoru za 8 odsto, povećana je minimalna zarada za 13,7 odsto, a kako je naveo Mali, tri godine za redom povećavamo minimalnu zaradu, sada je minimalac u Srbiji 457 evra.
- Podsećanja radi, minimalna zarada 2010. godine bila je 15.700 dinara. Ogromne su razlike, ogroman je napredak. Od 1. decembra prošle godine, podigli smo najstarijim sugrađanima penzije još 10,9 odsto, prosečna penzija je sada 436 evra. I plate i penzije i minimalna zarada nam rastu po planu i dinamici, to su sve dvocifrena povećanja, daleko iznad nivoa inflacije - objasnio je Mali.
2012. godine stopa nezaposlenosti bila je 25,9 odsto, dok je kako je rekao Mali, stopa nezaposlenosti danas je 8,1 odsto.
- Takođe, imamo istorijski nikada veću stopu zaposlenosti, čak smo imali 5,2 milijardi evra stranih investicija, što je rekord - rekao je Mali.
Foto: Shuterstock
Povećanje plata u prosveti
Plate u javnom sektoru beleže kontinuiran rast - za 2025. godinu predviđeno je povećanje od 8%, dok će prosvetni radnici dobiti povećanje od 11%.
U cilju poboljšanja materijalnog položaja prosvetnih radnika, Vlada Srbije je usvojila plan povećanja plata u 2025. godini. Početno povećanje od 11% stupilo je na snagu u januaru 2025. godine, čime je osnovna plata nastavnika sa sedmim stepenom stručne spreme porasla sa 86.669 dinara na oko 96.230 dinara.
Dalje, planirana su dodatna povećanja od 5% u martu i oktobru 2025. godine, što bi do oktobra dovelo osnovnu platu nastavnika na približno 106.000 dinara.
Ova povećanja su deo dogovora između Vlade i reprezentativnih sindikata prosvete, sa ciljem da se početna plata u prosveti izjednači sa prosečnom platom u Srbiji. Povećanje koje dolazi kao podrška prosvetnim radnicima koji igraju ključnu ulogu u obrazovanju budućih generacija.
Podsetimo, premijer Srbije Miloš Vučević saopštio je nedavno da je na sastanku sa predstavnicima sindikata prosvete u sredu postignut dogovor o "ključnim stvarima."
- Nastavili smo razgovore sa četiri reprezentativna sindikata prosvetnih radnika. Postigli smo dogovor o ključnim stvarima! Nastavljamo dijalog i po drugim pitanjima od značaja za položaj prosvete u društvu i svih zaposlenih u sistemu prosvete i obrazovanja u Srbiji - istakao je premijer.
Dodao je i da će u ovoj godini biti "istorijska povećanja zarada u osnovnim i srednjim školama", kao i da slede "i druge velike promene u obrazovnom sistemu".
Foto: Tanjug
Povećanje penzija
Takođe, penzije rastu za 10,9% što dodatno poboljšava standard penzionera. Prosečna penzija u Srbiji trenutno iznosi 394 evra, a nakon povećanja ona iznosi 436 evra, dok je u 2012. godini iznosila samo 204 evra.
Penzioneri će od januara 2025. godine primati povećanje penzija od 10,9%, što znači da će prosečna penzija porasti sa oko 45.700 dinara na približno 50.700 dinara.
Dodatno, penzionerima čije su penzije manje od 65.716,70 dinara, biće isplaćen dodatak uz penziju, čime se dodatno štite korisnici sa nižim primanjima.
Ova uredba je na snazi od decembra 2024. godine i trajaće do novembra 2025. godine.
Ko su korisnici ovog dodatka?
Pravo na dodatak imaju korisnici starosne, prevremene starosne, invalidske i porodične penzije, kao i korisnici invalidskih penzija zbog smanjenja radne sposobnosti druge i treće kategorije invalidnosti, čije mesečne penzije ne prelaze iznos od 65.716,70 dinara.
Kako se izračunava dodatak?
Penzionerima sa penzijama manjim od 65.716,70 dinara, isplaćuje se dodatak u iznosu do 5% njihove osnovne penzije. Međutim, ako bi ukupna penzija sa dodatkom premašila gornji limit od 65.716,70 dinara, iznos dodatka se proporcionalno smanjuje kako bi ukupna penzija ostala unutar tog limita.
Stabilan javni dug i privredni rast, ogromna promena za 12 godina
Na kraju 2012. godine, javni dug Srbije iznosio je 50,8% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
U poređenju sa 2024. godinom, gde je javni dug bio na nivou od 46,8%, vidljivo je smanjenje u relativnom udelu duga u odnosu na BDP. Ovaj trend ukazuje na uspešnu fiskalnu konsolidaciju i odgovorno upravljanje javnim finansijama tokom proteklih godina.
Istovremeno, Srbija beleži privredni rast - za 2025. godinu očekuje se rast od 4,2%.
Foto: Instagram/milosvucevic
Što se tiče privrednog rasta, 2012. godina je bila izazovna za srpsku ekonomiju. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, te godine je zabeležen pad bruto domaćeg proizvoda od 1,0%. U poređenju sa očekivanim rastom od 4,2% za 2025. godinu, jasno je da je došlo do značajnog poboljšanja ekonomskih performansi zemlje.
Napredak koji je svakako rezultat odgovorne fiskalne politike, digitalizacije javnih usluga, borbe protiv sive ekonomije i podsticanja stranih i domaćih investicija.
Osim toga, Srbija je danas gradilište - moderni auto-putevi, železnice, bolnice i škole niču širom zemlje. Ovo nisu samo infrastrukturni projekti; to su koraci ka tome da se život građana unapredi na svakom nivou, od obrazovanja i zdravstva do bezbednijih i povezanijih zajednica.
Rezultati za ponos svih građana
Srbija se danas nalazi među zemljama koje su prepoznate po svojoj ekonomskoj stabilnosti i perspektivnosti. Uspeh koji nikako nije slučajnost, već plod strateškog planiranja i reformi.
Građani mogu s pravom biti ponosni na rezultate postignute za vreme Aleksandra Vučića. Budžet koji raste svake godine, zajedno sa platama, penzijama i investicijama, pokazuje da se Srbija kreće u pravom smeru.
U Mačvi skoro 90 odsto stanovništva ostvaruje prihod od poljoprivrede, pa su u lokalnoj samoupravi u Bogatiću prepoznali potrebu značajnije podrške poljoprivrednim gazdinstvima.
Kupci električnih "pandi", čija proizvodnja uskoro počinje u Kragujevcu, moći će da dobiju pomoć države u iznosu od 5.000 evra. Podnošenje zahteva počinje početkom februara, a sami zahtevi će moći da se dostavljaju do 31. oktobra.
Predsednik Vlade Miloš Vučević izjavio je večeras u Vrnjačkoj Banji da se očekuje da ove godine imamo rast BDP od najmanje 3,8 odsto, a da se u sledećoj godini očekuje da rast BDP bude 4,5 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Mačvi skoro 90 odsto stanovništva ostvaruje prihod od poljoprivrede, pa su u lokalnoj samoupravi u Bogatiću prepoznali potrebu značajnije podrške poljoprivrednim gazdinstvima.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Član Predsedništva SNS-a Milenko Jovanov žestoko je reagovao na sramne uvrede i histeriju blokadera koji i dalje prestravljeno beže od bilo kakvog televizijskog duela i razgovora sa nosiocem liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandrom Vučićem.
Najnovije političke aktivnosti i učestvovanje na izbornoj listi blokadera Tihomira Stanića ponovo su otvorile pitanje političke doslednosti i objektivnosti javnih ličnosti koje se aktivno angažuju u izbornim kampanjama.
Ministarstvo pravde Republike Srbije i Grad Niš zaključili su danas Protokol o saradnji koji će kandidatima za polaganje pravosudnog ispita sa područja Zaječarskog, Nišavskog, Pirotskog, Topličkog, Jablaničkog, Pčinjskog i drugih okruga omogućiti da ovaj ispit polažu u Nišu počev od decembra 2026. godine.
Danas je Skupština grada Beograda prihvatila inicijativu, koju je član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić proletos podneo u ime Aleksandra Vučića, a na osnovu koje ulice u Beogradu dobijaju pisac Milovan Vitezović, reditelj i pisac Bratislav Petković.
Politički analitičar Uroš Piper razotkrio je opasan plan lažne beogradske "elite" koja otvoreno poziva na ulični puč, nasilje i krvoproliće 25. oktobra, bez obzira na izborne rezultate i volju naroda!
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zajedno sa Službom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Službom za borbu protiv droga Uprave kriminalističke policije i policijskim službenicima Policijske uprave Novi Pazar, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Pazaru, zaplenili su oko kilogram materije za koju se sumnja da je kokain i oko kilogram smese nalik na eksplozivnu materiju i tom prilikom uhapsili dve osobe.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Marija Kepić iz Aranđelovca nestala je krajem oktobra 2020. godine. Tada je imala 29 godina. Od njenog nestanka prošle su godine, ali njena sudbina i dalje nije rasvetljena.
Kompanije koje grade privatna skloništa tvrde da poslednjih godina beleže nagli rast interesovanja, a njihovi klijenti više ne navode samo nuklearni rat kao razlog zbog kojeg žele da imaju prostor nekoliko metara ispod zemlje.
Posle laborantkinje Darije Šipilova (28), u Rusiji je preminula i druga osoba za koju se sumnja da se zarazila kugom, tvrdi britanski Dejli mejl, pozivajući se na pojedine ruske medije.
Svih 25 osoba u avionu nigerijskog ratnog vazduhoplovstva poginulo je kada se letelica srušila u državi Ondo na jugu zemlje, saopštili su danas zvaničnici.
Neobičan trenutak zabeležen je tokom televizijskog programa u Adenu nakon što je predsednik jemenskog Predsedničkog saveta Rašad al-Alimi objavio početak velike vojne operacije protiv Huta.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Među brojnim potresnim svedočenjima o stravičnim stradanjima u ustaškom logoru Jasenovac, sudbina Vukašina Mandrape zauzima posebno, gotovo mitološko mesto.
Merkur boravi u Škorpiji od 30. septembra, a ima snažan uticaj na sve znakove horoskopa. Merkur u Škorpiji donosi period u kojem površni razgovori padaju u drugi plan, a pažnja se usmerava na ono što se krije ispod površine.
U svetu brzog online dejtinga, prvi utisak se stvara u svega dve sekunde - trenutak za pogled na fotografiju i kratak prelet preko opisa profila. Iako se često misli da je univerzalan "recept" za privlačnost potpuna enigma, podaci popularne platforme Badoo i opsežna istraživanja kompanije Match Group otkrivaju vrlo konkretne i zanimljive obrasce.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Voditeljka Ana Radulović otišla je na još jedno putovanje, a njena nova fotografija u belom šortsu gde je istakla zgodne noge njene pratioce ostavila je bez daha.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.