Budžet Srbije pre nego što je Aleksandar Vučić preuzeo kormilo države bio je daleko manji, gotovo zanemariv u poređenju s današnjim stanjem.
Kada je Vučić postao predsednik, zemlja se suočavala sa velikim ekonomskim izazovima, visokim dugom, slabom privrednom infrastrukturom i stagnirajućom privredom. Stanje koje je za sobom ostavila Demokratska stranka.
Mnogi sektori bili su u lošem stanju, a ekonomija je bila daleko od stabilne. Za razliku od tog perioda, danas budžet Republike Srbije, beleži rast od neverovatnih 213% u poslednjih 13 godina.
Impresivan rast od 213 odsto
Budžet Republike Srbije od 2012. do 2025. godine zabeležio je impresivan rast od čak 213%, dostigavši istorijski visok nivo od 2.346,2 milijardi dinara. Ovaj rezultat ne predstavlja samo statističku činjenicu već i simbol uspešnih ekonomskih reformi koje su sprovedene pod rukovodstvom Aleksandra Vučića.
Foto: Informer
Kada je Vučić preuzeo kormilo, budžet je iznosio 750,1 milijardi dinara, dok je zemlja bila suočena s brojnim izazovima - visokim javnim dugom, neefikasnim javnim sektorom i ekonomijom koja je stagnirala. Danas, Srbija je na stabilnijim temeljima, s rastućim prihodima i strateškim ulaganjima koja jačaju njenu budućnost.
Više novca za građane i razvoj
Ono što ovaj rast čini posebno značajnim jeste njegova svrha. Više novca u državnoj kasi znači bolje plate, sigurnije penzije i nova ulaganja.
Rast budžeta omogućio je upravo značajna ulaganja u ključne oblasti.
Prosečna plata do kraja 2025. - 1000 evra!
Ministar finansija Siniša Mali istakao je danas da se po dinamici i planu očekuje da do kraja ove godine, u decembru 2025. godine, prosečna zarada bude preko 1.000 evra.
- To je jedno od obećanja koje smo dali u 2019. godini, kroz program Srbija 2025. To govori u prilog tome smo posvećeni da nam raste životni standard građana - rekao je Mali.
Od 1. januara povećane su i plate u javnom sektoru za 8 odsto, povećana je minimalna zarada za 13,7 odsto, a kako je naveo Mali, tri godine za redom povećavamo minimalnu zaradu, sada je minimalac u Srbiji 457 evra.
- Podsećanja radi, minimalna zarada 2010. godine bila je 15.700 dinara. Ogromne su razlike, ogroman je napredak. Od 1. decembra prošle godine, podigli smo najstarijim sugrađanima penzije još 10,9 odsto, prosečna penzija je sada 436 evra. I plate i penzije i minimalna zarada nam rastu po planu i dinamici, to su sve dvocifrena povećanja, daleko iznad nivoa inflacije - objasnio je Mali.
2012. godine stopa nezaposlenosti bila je 25,9 odsto, dok je kako je rekao Mali, stopa nezaposlenosti danas je 8,1 odsto.
- Takođe, imamo istorijski nikada veću stopu zaposlenosti, čak smo imali 5,2 milijardi evra stranih investicija, što je rekord - rekao je Mali.
Foto: Shuterstock
Povećanje plata u prosveti
Plate u javnom sektoru beleže kontinuiran rast - za 2025. godinu predviđeno je povećanje od 8%, dok će prosvetni radnici dobiti povećanje od 11%.
U cilju poboljšanja materijalnog položaja prosvetnih radnika, Vlada Srbije je usvojila plan povećanja plata u 2025. godini. Početno povećanje od 11% stupilo je na snagu u januaru 2025. godine, čime je osnovna plata nastavnika sa sedmim stepenom stručne spreme porasla sa 86.669 dinara na oko 96.230 dinara.
Dalje, planirana su dodatna povećanja od 5% u martu i oktobru 2025. godine, što bi do oktobra dovelo osnovnu platu nastavnika na približno 106.000 dinara.
Ova povećanja su deo dogovora između Vlade i reprezentativnih sindikata prosvete, sa ciljem da se početna plata u prosveti izjednači sa prosečnom platom u Srbiji. Povećanje koje dolazi kao podrška prosvetnim radnicima koji igraju ključnu ulogu u obrazovanju budućih generacija.
Podsetimo, premijer Srbije Miloš Vučević saopštio je nedavno da je na sastanku sa predstavnicima sindikata prosvete u sredu postignut dogovor o "ključnim stvarima."
- Nastavili smo razgovore sa četiri reprezentativna sindikata prosvetnih radnika. Postigli smo dogovor o ključnim stvarima! Nastavljamo dijalog i po drugim pitanjima od značaja za položaj prosvete u društvu i svih zaposlenih u sistemu prosvete i obrazovanja u Srbiji - istakao je premijer.
Dodao je i da će u ovoj godini biti "istorijska povećanja zarada u osnovnim i srednjim školama", kao i da slede "i druge velike promene u obrazovnom sistemu".
Foto: Tanjug
Povećanje penzija
Takođe, penzije rastu za 10,9% što dodatno poboljšava standard penzionera. Prosečna penzija u Srbiji trenutno iznosi 394 evra, a nakon povećanja ona iznosi 436 evra, dok je u 2012. godini iznosila samo 204 evra.
Penzioneri će od januara 2025. godine primati povećanje penzija od 10,9%, što znači da će prosečna penzija porasti sa oko 45.700 dinara na približno 50.700 dinara.
Dodatno, penzionerima čije su penzije manje od 65.716,70 dinara, biće isplaćen dodatak uz penziju, čime se dodatno štite korisnici sa nižim primanjima.
Ova uredba je na snazi od decembra 2024. godine i trajaće do novembra 2025. godine.
Ko su korisnici ovog dodatka?
Pravo na dodatak imaju korisnici starosne, prevremene starosne, invalidske i porodične penzije, kao i korisnici invalidskih penzija zbog smanjenja radne sposobnosti druge i treće kategorije invalidnosti, čije mesečne penzije ne prelaze iznos od 65.716,70 dinara.
Kako se izračunava dodatak?
Penzionerima sa penzijama manjim od 65.716,70 dinara, isplaćuje se dodatak u iznosu do 5% njihove osnovne penzije. Međutim, ako bi ukupna penzija sa dodatkom premašila gornji limit od 65.716,70 dinara, iznos dodatka se proporcionalno smanjuje kako bi ukupna penzija ostala unutar tog limita.
Stabilan javni dug i privredni rast, ogromna promena za 12 godina
Na kraju 2012. godine, javni dug Srbije iznosio je 50,8% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
U poređenju sa 2024. godinom, gde je javni dug bio na nivou od 46,8%, vidljivo je smanjenje u relativnom udelu duga u odnosu na BDP. Ovaj trend ukazuje na uspešnu fiskalnu konsolidaciju i odgovorno upravljanje javnim finansijama tokom proteklih godina.
Istovremeno, Srbija beleži privredni rast - za 2025. godinu očekuje se rast od 4,2%.
Foto: Instagram/milosvucevic
Što se tiče privrednog rasta, 2012. godina je bila izazovna za srpsku ekonomiju. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, te godine je zabeležen pad bruto domaćeg proizvoda od 1,0%. U poređenju sa očekivanim rastom od 4,2% za 2025. godinu, jasno je da je došlo do značajnog poboljšanja ekonomskih performansi zemlje.
Napredak koji je svakako rezultat odgovorne fiskalne politike, digitalizacije javnih usluga, borbe protiv sive ekonomije i podsticanja stranih i domaćih investicija.
Osim toga, Srbija je danas gradilište - moderni auto-putevi, železnice, bolnice i škole niču širom zemlje. Ovo nisu samo infrastrukturni projekti; to su koraci ka tome da se život građana unapredi na svakom nivou, od obrazovanja i zdravstva do bezbednijih i povezanijih zajednica.
Rezultati za ponos svih građana
Srbija se danas nalazi među zemljama koje su prepoznate po svojoj ekonomskoj stabilnosti i perspektivnosti. Uspeh koji nikako nije slučajnost, već plod strateškog planiranja i reformi.
Građani mogu s pravom biti ponosni na rezultate postignute za vreme Aleksandra Vučića. Budžet koji raste svake godine, zajedno sa platama, penzijama i investicijama, pokazuje da se Srbija kreće u pravom smeru.
U Mačvi skoro 90 odsto stanovništva ostvaruje prihod od poljoprivrede, pa su u lokalnoj samoupravi u Bogatiću prepoznali potrebu značajnije podrške poljoprivrednim gazdinstvima.
Kupci električnih "pandi", čija proizvodnja uskoro počinje u Kragujevcu, moći će da dobiju pomoć države u iznosu od 5.000 evra. Podnošenje zahteva počinje početkom februara, a sami zahtevi će moći da se dostavljaju do 31. oktobra.
Predsednik Vlade Miloš Vučević izjavio je večeras u Vrnjačkoj Banji da se očekuje da ove godine imamo rast BDP od najmanje 3,8 odsto, a da se u sledećoj godini očekuje da rast BDP bude 4,5 odsto.
U Mačvi skoro 90 odsto stanovništva ostvaruje prihod od poljoprivrede, pa su u lokalnoj samoupravi u Bogatiću prepoznali potrebu značajnije podrške poljoprivrednim gazdinstvima.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Jasna Magdić (46) iz Jagodine, optužena da je 1. jula 2022. pokušala da ubije tadašnjeg muža Milana Magdića (50), zadavši mu čak 16 uboda kuhinjskim nožem dok je spavao u bračnom krevetu, pokušala je da izbegne robiju tako što je fingirala da je neuračunljiva!
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari