Zdravstveni radnici 68 ustanova u Srbiji prijavili su u toku 2023. godine 980 slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja 942 dece, i to 411 devojčica i 559 dečaka, a za 35 dece među njima prijave su stizale i više puta. Od tog broja, prijavljeno 229 sumnji na zanemarivanje dece, a u bazi se nalaze i podaci da je Univerzitetskom kliničkom centru Niš prijavljeno je čak 41 napušteno novorođenče.
Pod zlostavljanjem deteta podrazumevaju se svi oblici fizičkog i/ili emocionalnog zlostavljanja, seksualnog zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, komercijalne ili druge eksploatacije, iz kojih proizlazi stvarno ili potencijalno ugrožavanje života, zdravlja, razvoja ili dostojanstva deteta u okviru odnosa koji uključuje odgovornost, poverenje ili moć.
Smatra se da zlostavljanje predstavlja aktivni čin, dok je zanemarivanje propust u pružanju adekvatne nege detetu. Posledice maltretiranja dece uključuju narušeno fizičko i mentalno zdravlje tokom celog života.
Zdravstveni radnici su prijave sumnji slali preko veb-orijentisanog sistema prijavljivanja. Deca su najčešće bila izložena fizičkom zlostavljanju:
Višestrukim i/ili različitim tipovima zlostavljanja izloženo je svako peto dete (18%).
Foto: Shutterstock
- Deca izložena zlostavljanju i/ili zanemarivanju u najvećem procentu (31 odsto) pripadaju uzrastu od 12 do 14 godina, i grupi od 15 do 17 godina (23 odsto), a najmanji procenat je u uzrastu od 3 d 5 godina. U bazi se nalaze podaci i za 41 napušteno novorođenče prijavljeno u UKC Niš - navodi se u najnovijoj Analizi rada stručnih timova za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja u zdravstvenim ustanovama Srbije u 2023. godini, koju je objavio Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ukupan broj dece po starosti
0-2 godine - 86
3-5 godina - 69
6 do 8 godina - 101
9 do 11 godina - 191
12 do 14 godina - 296
14 do 17 godina - 225
Najviše prijava po okruzima bilo je u Beogradskom - 437, pa u Nišavskom - 120, a zatim u Zapadnobačkom - 53.
Najviše prijava je dospelo iz Univerzitetske dečije klinike u Tiršovoj - 118, zatim iz Univerzitetskog kliničkog centra Niš - 108, pa iz Instituta za majku i dete Dr Vukan Čupić" - 81.
792 sumnje na zlostavljanje
Ukupno su prijavljene 792 sumnje na zlostavljanje, od toga je 477 dečaka i 315 devojčica, a svako treće zlostavljano dete je imalo od 12 do 14 godina.
Pod pojmom fizičko zlostavljanje deteta podrazumeva se učestalo ili jednokratno grubo postupanje, namerno nanošenje bola, telesnih povreda, kao i postupanje roditelja i drugih osoba koje uključuje potencijalni rizik od telesne povrede, a čije posledice mogu ali i ne moraju biti vidljive.
- Na fizičko zlostavljanje treba posumnjati kada podaci o okolnostima pod kojima je nastala povreda, koje daje roditelj odnosno osoba koja je dovela dete na pregled, ne odgovaraju samoj povredi, kao i kod čestih, ponovljenih povreda kod istog deteta ili kada postoje višestruke povrede različite starosti ili povrede koje ne odgovaraju uzrastu deteta odnosno njegovom razvojnom nivou - navodi se u ovoj analizi.
Primeri fizičkog zlostavljanja su:
šamaranje
udaranje
šutiranje
drmusanje (uglavnom kod odojčadi)
stezanje vrata
bacanje
trovanje
paljenje
polivanje vrućom tečnošću ili uranjanje delova tela u vruću tečnost
izlaganje deteta delovanju vrele pare
vezivanje deteta
napad oružjem
ostavljanje deteta mlađeg uzrasta samog u automobilu...
Kada je reč o seksualnom zlostavljanju, prijavljeno je 68 sumnji na seksualno zlostavljanje, i to 14 kod dečaka i 54 kod devojčica, i svako treće dete koje je seksualno zlostavljano je uzrasta 12 do 14 godina.
- Devojčice su bile više izložene seksualnom zlostavljanju, a naročito u uzrastu od 12 do 14 godina i od 15 do17 godina. Emocionalnom nasilju deca oba pola su najčešće bila izložena u uzrastu 12 do 14 godina, dok je u digitalno nasilje znatno većeg udela bilo kod devojčica (70 odsto) u odnosu na dečake - navodi se u analizi.
Zanemarivanju dece po polu i uzrastu
Kako se objašnjava, zanemarivanje dece predstavlja propust pružaoca nege (roditelja ili staratelja) da u sklopu resursa kojima raspolaže obezbedi optimalne uslove (zdravstvene, obrazovne, životne, nutritivne itd) za fizički, mentalni, duhovni, moralni ili društveni razvoj deteta. Ovo obuhvata i propuste u pravilnom nadziranju deteta i u zaštiti deteta od povređivanja.
- Roditelji, staratelji i drugi mogu da zanemare dete na mnogo različitih načina, od uskraćivanja obroka, preko nedovođenja deteta na kontrolni pregled ili na redovnu vakcinaciju, nenadgledanja deteta, neodgovarajućeg odevanja deteta, do neupisivanja deteta u školu. Ukupno je prijavljeno 229 sumnji na zanemarivanje. Od toga je bilo 99 dečaka i 130 devojčica, a najčešće su zanemarena u uzrastu do 2 godine. Po tipu, deca su najčešće bila izložena fizičkom zanemarivanju, zatim edukativnom, pa medicinskom a svako sedmo je trpelo emocionalno zanemarivanje.
Deca do 2 godine izložena medicinskom zanemarivanju
Medicinsko zanemarivanje nastaje kada se detetu uskraćuje zakonom propisana medicinska zaštita.
- Roditelj ili staratelj ne odvodi dete na redovne kontrole praćenja rasta i razvoja, na zakonom predviđene vakcinacije, a može se desiti i da odbija da odvede dete lekaru u situacijama kada je ono akutno bolesno. Deca koja imaju nedovoljno prepoznatljiv poremećaj zdravlja, kao što je poremećaj ishrane i posledično nenapredovanje u telesnoj masi, što se može jednostavno korigovati ako se na vreme otkrije, mogu da imaju trajne i veoma ozbiljne posledice.
- Ponekada roditelji odbijaju mogućnost da se primene terapijski postupci u lečenju deteta. Usled ove vrste zanemarivanja hronični bolesnici mogu da imaju komplikacije opasne po život, kao što su posledice hiperglikemije zbog odbijanja insulinske terapije kod dece sa dijabetesom tipa 1 ili slepilo zbog odbijanja operacije kongenitalne katarakte. Razlog za ovakvo ponašanje roditelja može biti religiozne prirode ili iracionalni strah od medicinskih intervencija. Ukupno je prijavljeno 78 sumnji na medicinsko zanemarivanje. Devojčice su nešto više bile izložene medicinskom zanemarivanju, a deca oba pola najviše u uzrastu od 0 do 2 godine - navodi se u ovom dokumentu.
Vršnjak najčešći zlostavljač
Ukupno, u odnosu na sve vrste zlostavljanja, najčešće je bio prijavljen vršnjak kao zlostavljač (u 153 prijave), a zatim poznata muška osoba iz okruženja (123 prijave). Po učestalosti i vrsti zlostavljanja, za fizičko i emocionalno zlostavljanje najčešće su imenovani vršnjaci, za seksualno zlostavljanje muška poznata osoba iz okruženja a otac je najčeašće imenovan kao nasilnik u porodičnom nasilju.
U momentu kada je izvršena prijava sumnje na zlostavljanje i/ili zanemarivanje 44,9 odsto dece je živelo sa oba roditelja, a svakom petom detetu su roditelji razvedeni ili je razvod u toku.
Na pregled u zdravstvene ustanove decu su najčešće dovodile majke - u 51,2 odsto slučaja, a 45,8 odsto dece je samostalno dalo podatke o nasilju kome je bilo izloženo.
Dve trećine dece - 66 odsto dobilo je adekvatan tretman u zdravstvenoj ustanovi, na viši nivo zdravstvene zaštite upućeno je 18 odso dece, a 4 odsto je hospitalizovano.
U 2023. godini izvršena je 31 odsto neodložna prijava policiji i centru za socijalni rad, 43 odsto redovne prijave centru za socijalni rad i 5 odsto prijava nadležnom tužilaštvu.
Ukupan broj prijava po godinama
U odnosu na 2022. ali 2021. godinu broj ovih prijava je u porastu, što se može videti kada se uporedi zvanična statistika od 2019. godine na ovamo:
Kako se objašnjava u analizi, cilj ovih prijava je da zdravstveni radnici prijave svaku sumnju na zlostavljanje i zanemarivanje i da stručni tim preduzme mere zaštite u skladu sa procenjenim rizikom. Na ovaj način se obezbeđuje da svako dete dobije adekvatan tretman, kako u zdravstvenoj ustanovi tako i od profesionalaca angažovanih iz drugih resora (socijalna zaštita, obrazovanje, policija i pravosuđe).
Sve veći broj ukrajinskih izbeglica koristi sumnjive i ponekad ilegalne metode da bi prevezli svoju decu u Veliku Britaniju, piše Independent, pozivajući se na izbeglice i pismo humanitarne organizacije "Settled" britanskoj ministarki unutrašnjih poslova Ivett Kuper.
Humanost koja greje srca, zagrejala je i mališane. Upravo tako može se definisati donacija, koja je uručena predškolskoj ustanovi u Gornjoj Vrežini, kraj Niša.
Požar koji je u večernjim satima izbio u stambenoj zgradi u glavnoj ulici u Velikom Gradištu, na svu sreću brzom intervencijom ekipa Vatrogasno-spasilačkih jedinica koje su došlisa pet vozila iz Velikog Gradišta i Požarevca, požar je lokalizovan je bez posledica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sve veći broj ukrajinskih izbeglica koristi sumnjive i ponekad ilegalne metode da bi prevezli svoju decu u Veliku Britaniju, piše Independent, pozivajući se na izbeglice i pismo humanitarne organizacije "Settled" britanskoj ministarki unutrašnjih poslova Ivett Kuper.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Nova izjava jedne od predstavnica blokaderskog pokreta otvorila je ozbiljno pitanje. Naime, blokaderka sa FPN-a Isidora Jovanović, priznala je u razgovoru sa novinarom tajkunske N1, da studenti ni ne znaju ko im je na listi!
Akademik za semafore, ideolog blokadera Dušan Teodorović tokom gostovanja na Novoj S žestoko se nalupetao o Kosovu i Metohiji, ali su njegove budalaština naišle na plodno tle među pojedinim strancima.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta je ovoga puta uradio profesor blokader Milo Lompar, kako se bahati lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, čime se bavi Đilasov potrčko Borko Stefanović…
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Muškarac (35) koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu zatečen je u garaži u Ulici dr Ivana Ribara, ali najnoviji detalji iz istrage ukazuju na to da se sam napad nije odigrao na toj lokaciji.
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Paralelno sa maratonskim procesom koji se vodi za stravična ubistva i delovanje svirepog kriminalnog klana, pred Specijalnim sudom u Beogradu odvija se i obiman postupak protiv Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, njihovih supruga i bliskih saradnika zbog sumnje da su godinama uspešno "prali" novac stečen teškim kriminalom.
Pet osoba je ubijeno u seriji pucnjava u okrugu Misoki u Mičigenu, a osumnjičeni za napade pronađen je mrtav nakon opsežne policijske potrage, saopštile su danas vlasti.
Iran još nije doneo odluku o nastavku pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok su kontakti preko posrednika poput Katara i Pakistana u toku, izjavio je sinoć iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, istakavši da se u dokumentu iz Islamabada govorilo o "okončanju rata", a ne o 60-dnevnom primirju.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Belgija je u junu povećala uvoz ruskog gasa za 27 odsto, čime je prvi put od jula 2025. godine postala najveći kupac ruskog gasa među zemljama Evropske unije, pokazala je analiza Sputnjika na osnovu podataka Eurostata.
Pevačica Katarina Didanović nalazi se trenutno na odmoru, gde sitno broji do porođaja a asada je podelila fotogradije koje otkrivaju njenu letnju idilu.
Voditelj televizije "Pink" Darko Tanasijević oglasio se povodom velikog požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, predeo za koji je emotivno vezan i gde je odrastao.
Pevačica Sandra Afrika objavila je na svom Instagramu slike na kojima se oprobala u vožnji daske za vodu, a njeno umeće palo je u drugi plan zbog njenih vrelih atributa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.